Dostupni linkovi

logo-print

Ratni zločinac Krajišnik na Palama dočekan euforično, najavio zahtjev za reviziju


Momčilo Krajišnik, ratni predsjednik Skupštine bosanskih Srba, kojeg je Tribunal u Hagu osudio na 20 godina zatvora za ratni zločin nad nesrpskim stanovništvom u BiH, vratio se u petak u BiH gdje mu je na Palama organizovan euforičan doček uz nacionalističku ikonografiju.

Krajišnik je u petak izašao iz zatvora u Velikoj Britaniji, nakon dvije trećine odslužene kazne. Nakon što je iz Londona stigao u Beograd redovnom avionskom linijiom iz Bukurešta, Krajišnik je avionom Vlade RS-a stigao u Banjaluku, a zatim helikopterom Vlade tog entiteta na Pale.

"Ja ne znam zašto je doček organizovan, jer ja sam ipak ratni zločinac i na kraju krajeva to tek treba u revizionom postupku dokazati istinu. A sad, kakva je situacija, moram se jednostavno s tim pomiriti", izjavio je Krajišnik novinarima po dolasku na banjalučki aerodrom.

"Krajem ove ili naredne godine podnijeću svoju apelaciju, nije problem 13,5 godina zatvora, problem je etiketa ratnog zločinca. Našao sam nove dokaze i to ću podnijeti. Ja živim za reviziju", izjavio je zatim po dolasku na Pale.

Na gradskom trgu na Palama se okupilo oko 2.000 ljudi, skandirajući "Srbine, Momo", na svečanom dočeku koji je organizovao Opštinski odbor Srpske demokratske stranke, čiji je Krajišnik, prije haške klupe, bio istaknuti član.

Doček Krajišnika na Palama

Doček Krajišnika na Palama

"Biće opet pakao, biće opet ludnica, evo idu četnici sa fočanskih ulica", pjevali su prisutni, prekidajući obraćanje Krajišnika, koji je uz ostalo poručio:

"Mi u našim dušama ne smijemo da imamo mržnju, mržnju i osvetu imaju samo oni koji su gubitnici, ko i ma ljubav taj ima budućnost. Pružimo ruku svakome onome ko želi pomirenje. A zapamtite, ko hoće pomirenje on to kaže drugima. Nema pomirenja raznim izvinjavanjima..... Zato, umjesto izvinjenja svi mi trebamo oprostiti onima koji su nama učinili zlo i zamoliti one kojima smo mi učinili zlo da oproste nama", rekao je uz ostalo Krajišnik.

Na pitanje novinara šta će raditi po povratku kući, Krajišnik je izjavio kako je njegova želja da nikad se ne bavi politikom, nego svojim poslom.

Osim članova njegove porodice, Krajišnika na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" nije dočekao niko od zvaničnika te zemlje.

Prijevremeno puštanje na slobodu Krajišniku je u julu ove godine odobrio predsjednik haškog Tribunala Teodor Meron nakon što je u dva navrata 2010. i 2011. godine odbio da potpiše njegovo puštanje na slobodu. Naime, prema britanskim zakonima, nakon polovine odležane kazne plus još godinu zatvorenik ima pravo na ranije puštanje. Unatoč mišljenju vlasti te zemlje da je njegovo ponašanje bilo za pohvalu, te je iznesen stav kako je “spreman za rehabilitaciju" odluka ICTY-ja, bila je negativna.

“Smatram da Krajišnik ne bi trebao biti pušten u ovom trenutku. Iako postoje dokazi da je rehabilitiran i da je mogućnost da počini novi zločin mala, on je osuđen za jako teške zločine, među kojima je kampanja protjerivanja nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini", naveo je Meron obrazlažući jednu od odluka zašto neće potpisati prijevremeno puštanje na slobodu.

Kako je u avgustu isteklo pune dvije trećine kazne i na temelju dobrog vladanja, ICTY je odlučio da Krajišnik može biti pušten, te se vraća kući na Pale, gdje će, kako je naveo u zahtjevu za prijevremeni izlazak, raditi na benzinskoj pumpi čiji su vlasnici njegova djeca.

Pale su već nekoliko dana oblijepljene bilbordima na kojima iz SDS-a poručuju “Dobrodošao”. SDS smatra kako je zbog RS Krajišnik “tamnovao” u Hagu, te da je podnio “veliku žrtvu” kada se ona stvarala i nakon toga, pa je stoga zaslužio da čitava RS bude na Palama. Također su mu otvorena i vrata za bavljenje politikom.

(FOTOGALERIJA: Doček Momčila Krajišnika na Palama, 30.8.2013.)

Paljanska euforija tako je potpuno ignorisala činjenicu da je 68 -godišnji Krajišnik - ratni zločinac pravosnažno osuđen 2009. godine na 20 godina zatvora za deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u više općina u Bosni i Hercegovini. Ono što u RS smatraju žrtvom, sam Krajišnik je prihvatio kao realnost i vlastitu odgovornost što je u saopštenju naveo i sudija Meron.

“Krajišnik prihvata presudu Tribunala i svoju odgovornost za nasilno preseljenje nesrpskog stanovništva sa područja Republike Srpske. On je također iskazao želju da pomogne pomirenju među narodima u BiH”, navodi se u odluci.

Činjenica da se veliča i slavi dolazak ratnog zločinca sa odsluženja kazne za mnoge je skandalozna i daleko od pomirenja. Dragan Bursać, na portalu Buka, u svom tekstu navodi kako je to sve slika bh. realnosti kojom dominira mržnja:

“Realnosti u kojoj se ništa nije promijenilo. Zapravo jeste, ali u rikverc. Sjetićete se da je taj Krajišnik od strane srpskog naroda bio otpeljan u Hag, kao klasični kriminalac, a vraća se kao nacionalni heroj. To je realnost. Mržnja je realnost, segregacija i fragmentacija su realnosti. Diskurs zla je realnost. Ekstatičko slavlje zločina je realnost...I mi sa njima u njihovoj realnosti”, piše Bursać.

I udruženja žrtava zločina za koje je Krajišnik osuđen ionako poljuljane vjere u Tribunal dodatno su ogorčena činjenicom da se zločinac slavi kao heroj.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković medijima je kazao kako je njegov doček “guranje psta u oko žrtvama” koje su preživjele strašne torture režima čijom je palicom rukovodio i Krajišnik.

Njegovi pomoćnici okarakterisali su ga kao pobožnog čovjeka koji je smatrao prirodnom separaciju po etničkom i nacionalnom principu.

Amor Mašović danas član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH svojevremano ga je za BBC opisao kao “jednog od planera genocida i etničkog čišćenja u BiH”.

Baš poput Biljane Plavšić čiji je predmet prvobitno bio spojen s Krajišnikovim, nije sarađivao s Tribunalom, iako je u nekoliko obraćanja to negirao. Za razliku od Plavšićeve koja je priznala krivicu u zamjenu za manju kaznu, Krajišnik je negirao sve tačke optužnice.

Krajišnik je uoči rata u BiH bio predsjednik Skupštine tadašnje SR BiH. Potom postaje prvi čovjek parlamenta tadašnje Srpske Republike BiH. Na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine izabran je za srpskog člana Predsjedništva BiH, da bi ga četiri godine kasnije 2000. godine snage SFOR-a uhapsile i izručile Hagu.

Prvostepenom presudom Tribunala 2006. bio je osuđen na 27 godina zatvora, no kazna mu je u žalbenom postupku smanjena, iako se vjeruje da je bio desna ruka tadašnjeg Predsjednika RS Radovana Karadžića kojem se danas sudi u Hagu za genocid u Srebrenici i još sedam opština širom BiH.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. Novinarstvom se počela baviti za vrijeme studija, a nastavila 1996. godine u Nezavisnoj novinskoj agenciji ONASA u Sarajevu. Od 2002. godine radi u sarajevskoj redakciji RSE kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG