Na romskom groblju u Uštici, nekada dijelu koncentracionog logora Jasenovac, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu. U Jasenovcu je ubijeno najmanje 16.000 Roma, a u Europi pod nacizmom stradalo ih je najmanje pola milijuna. Vjerujemo da je broj sigurno i veći, jer - za razliku od drugih naroda - Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su bili dovoženi, kazao je na komemoraciji saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, ili na romskom Samodaripen, što znači "potpuno uništenje" obilježen je u četvrtak na romskom groblju u mjestu Uštica odmah pored Jasenovca, koje je 1942. godine ispražnjeno od stanovnika i u njemu - kao dio jasenovačkog logora - napravljen logor, ali i stratište za Rome. Saborski zastupnik romske i još 11 manjina Veljko Kajtazi kazao je kako je specifičnost stradanja na ovom mjestu da zločine nisu činili okupatori, nego ustaše, i da je u Jasenovcu ubijeno najmanje 16.173 Roma, od toga 5.608 djece.
"Mi vjerujemo da je broj sigurno i veći, jer - za razliku od drugih naroda - Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su bili dovoženi, a na isti način su bili i likvidirani. Njihov je život najmanje vrijedio. Prvi popis stanovništva nakon Drugog svjetskog rata pokazuje da je od 15.000 prijeratnih Roma novi popis 1948. godine doživjelo samo njih - 405!", naveo je Kajtazi.
Kajtazi je održavanje zasebne komemoracije za Rome žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu obrazložio činjenicom da su ih i krvnici tada razdvajali od drugih, i u Jasenovcu i u nacističkim logorima smrti.
"Današnjom komemoracijom Romi se ne odvajaju od ostalih žrtava, nego ih je netko drugi izdvojio na ovo mjesto i ubijao, a nitko nam ne može oduzeti pravo na komemoraciju. Iako je ovo mjesto 70 godina bilo zapušteno, nama je to samo motiv da ga održavamo i sačuvamo od zaborava", poručio je.
Doista, zašto se toliko malo zna o romskim žrtvama ustaškog režima i romskim žrtvama nacizma? "Zaborav romskih žrtava je bio zajednički nazivnik svih europskih vlada, i istočnih i zapadnih, nakon 1945. godine", pojašnjava za naš program povjesničar Danijel Vojak i obrazlaže zašto je to tako bilo.
"Romska inteligencija izrasla između dva svjetska rata bila je prva na udaru Hitlera i nacista, tako da ona nije mogla nositi bilo kakvu inicijativu za obilježavanje i komemoriranje žrtava svoje zajednice nakon Drugog svjetskog rata. Također, kako Romi nisu imali vlastitu matičnu državu, u usporedbi sa stvaranjem države Izrael, nije bilo neke državne ili političke vlasti koja bi potegla to pitanje", komentira Vojak.
Tako da se romske žrtve genocida pod nacizmom u okupiranoj Europi u nekim europskim državama počelo komemorirati tek pred dvadesetak godina, a u Hrvatskoj unazad osam godina, zaključuje Vojak.
Kajtazi vjeruje da je komemoracija u Uštici vjerojatno najmasovnija ovogodišnja komemoracija za romske žrtve genocida u Europi, i pohvalio je Republiku Hrvatsku da je unazad 7 godina postala "referentna točka u romskom pokretu i predvodnica svih važnih ideja". Ipak, zamjerio je hrvatskoj Vladi što se nijeangažirala oko izgradnje muzeja romskim žrtvama genocida u Uštici, za što je inače dobio značajnu novčanu potporu grada Zagreba.
Na komemoraciji su sudjelovali predstavnici državnih institucija i stranih veleposlanstava,predstavnici romske manjine iz Hrvatske i 11 europskih zemalja od Kosova i Srbije do Latvije i Rusije, ali i predsjednik Međunarodne unije Roma (IRU) Nordmund Rudevicz i zastupnik u makedonskom parlamentu Samko Ibrahimovski.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu obilježava sesvake godine u spomen 2. kolovoza 1944. godine, kada su nacisti u jednom danu likvidirali svih2897 Roma u logoru Auschwitz.
Facebook Forum