Dostupni linkovi

logo-print

Izetbegović na Kazanima: Nosio sam osjećaj duga


Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetio je Kazane, mjesto na kojem su pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH ubijali sarajevske Srbe i Hrvate. Ovo je prvi put da jedan član Predsjedništva i lider Stranke demokratske akcije (SDA) posjeti ovo stratište.

Predstavnici porodica žrtava ovaj su čin ocijenili pohvalnim, ali i zatražili da se istina otkrije do kraja, počinioci privedu pravdi i pronađu sva tijela ubijenih. Pored toga, sa Kazana je upućen poziv da najviši čelnici na ovaj način odaju počast i drugim žrtvama stradalim u ratu, što će, vjeruju, žrtve dovesti do pomirenja.

Uz nepristupačan teren, bez vidljivih oznaka, do jame Kazani na Trebeviću, stratištu sarajevskih Srba, po prvi put se od rata naovamo popeo predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Želio je kaže, iskazati poštovanje žrtvama.

"Nosio sam osjećaj duga u odnosu na Kazane. Trebao sam i ranije doći ovdje da izrazim svoj pijetet i saučešće s porodicama ljudi koji su ovdje na užasan način završili. To je cilj mog dolaska. Nadam se da će to možda imati i pozitivan politički učinak i ohrabriti druge da možda učine sličan korak", rekao je Izetbegović.

Pripadnici Desete brdske brigade pod komandom Mušana Topalovića Cace tokom 1992. i 1993. godine iz stanova u Sarajevu odvodili su Srbe i Hrvate, ali i pojedine Bošnjake na područje Trebevića gdje su ih ubijali i bacali tijela u jamu. Iz nje i jama u okolini su nakon rata izvađeni posmrtni ostaci 29 osoba.

Podsjetivši da je prvi predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović naredio da se ubijanja zaustave i Topalović uhapsi, Bakir Izetbegović kaže kako je ostalo da se dovrše neki procesi.

"Mi smo te ljude procesuirali i sudili već u ratu. Neki procesi još nisu završeni i nadam se da će biti i da ćemo imati punu istinu o onome što se tu dogodilo", poručio je Izetbegović.

Strah od zaborava i stavljanja tačke na stradanja Srba u Sarajevu, najveća je briga porodica, kaže Milan Mandić, predsjednik Udruženja porodica nestalih Srba sarajevsko-romanijske regije.

"Mi porodice se bojimo da poslije dvadeset i pet godina ovo ne bude tačka na Kazane. Da ne bude tačka na Smetljište, na Alipašino. Ja sam zamolio gospodina Izetbegovića, kao najuticajnijeg čovjeka u bošnjačkom narodu, da on interveniše, da se Kazani pregledaju. Ukoliko u Kazanima nema posmrtnih ostataka, onda da naredi onima koji su ih sakrili, da kažu gdje su ih sakrili, kada, kako i zašto”, rekao je Mandić.

Spomen ploče nema, iako je davno obećano da će biti postavljena. Obećanje je još jednom dato, a lični Izetbegovićev čin predstavlja doprinos pomirenju, ali i znak da sugrađani koji su odbili biti dio snaga koje ruše grad, a stradali su u njemu, zaslužuju pravdu, potcrtao je Miladin Vidaković, predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV).

"Radi se o jednom činu koji predstavlja veliki doprinos pomirenju, zajedničkom životu i toleranciji i svemu onome što je ovome narodu i u našem glavnom gradu Sarajevu i Federaciji, ali i cijeloj BiH neophodno. Suština je u tome da se radi o nevinim žrtvama, Sarajlijama koji su živjeli u Sarajevu i željeli da žive zajedno sa Hrvatima Bošnjacima i ostalima i nisu se odazvali pozivu Karadžića da čine zlo ovom gradu i našoj državi", konstatovao je Vidaković.

Milan Mandić Izetbegovićev gest vidi kao motiv drugima da krenu njegovim stopama i da pokažu da je vrijeme ekstremista i zločinaca prošlo.

"Jedan ohrabrujući gest. Zaista, to bi trebala i ostala dva člana Predsjedništva da urade – da ode gospodin Ivanić na Tomašicu, da ode Dragan Čović isto, i da odatle počnemo graditi suživot i bolju budućnost. Neko govori 'Nema suživota u Sarajevu'. Ima. Obični ljudi normalno žive. Obični i normalni ljudi. Ima, ostalo je ekstrema koji je žele zajednički život, i na jednoj, i na drugoj i na trećoj strani. Međutim, te ekstreme mi moramo istjerati iz svog društva. Zna se gdje je njima mjesto, ko huška Srbe na Bošnjake i obrnuto, zna se gdje je njima mjesto”, zaključio je Mandić.

Za zločine na Kazanima na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 vojnika Armije BiH, a Topalović je ubijen pri pokušaju hapšenja u oktobru 1993. godine.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG