Dostupni linkovi

logo-print

Obrazovanje u BiH, prva žrtva Dejtonskog sporazuma


U BIH ne postoji udžbenička politika na državnom nivou

U BIH ne postoji udžbenička politika na državnom nivou

U Bosni i Hercegovini ne postoji udžbenička politika na nivou države, zbog činjenice da je obrazovanje u potpunosti rascjepkano, prije svega u Federaciji gdje nadležnost skoro u potpunosti imaju kantoni.

Djeca u školama u Sarajevu, Mostaru ili Banjoj Luci uče iz potpuno različitih udžbenika, a to je naročito karakteristično za nacionalnu grupu predmeta. Tako se recimo u udžbenicima istorije nerijetko isti događaji tretiraju na tri potpuno različita načina.

Prema nekim ranijim analizama međunarodnih instituta, udžbenici istorije u BiH su etnocentrični i elitistički, odnosno ne bave se narodima.

Ovakvom obrazovnom politikom, smatraju neki analitičari, stvara se generacija koja će biti nacionalno orijentisana i na tome graditi svoju budućnost.

Bivši ministar obrazovanja Kantona Sarajevo, univerzitetski profesor Damir Marjanović podsjeća na činjenicu da u BIH ne postoji udžbenička politika na državnom nivou.

"Udžbeničku politiku ne bi trebalo da kreiraju političari već eksperti iz oblasti pedagogije, ili ako je u pitanju povjest onda eksperti iz oblasti povijesti, ako je u pitanju zemljopis onda eksperti iz te oblasti ili iz bilo koje oblasti iz koje se pišu ti udžbenici. Vi znate da je u BIH udžbenička politika sve samo ne uređena. Nažalost, imamo zastarjele udžbenike i nejasne ingerencije ko, kako i zašto kreira te udžbenike", kaže Marjanović i dodaje: "Nemate udžbeničke politike na državnom nivou. Kao rezultat tog neuređenog sistema imamo prilično neprecizne i često zastrjaele udžbenike, a ponekada imam osjećaj da se u nekom izboru udžbenika koji će se koristiti u pojedinim kantonima ili školi više gleda da li je autor podoban onima koji ga biraju, a ne da li je sadržaj podoban za djecu. Nažalost, udžbenička politika jeste u velikoj krizi u BIH. Mislim da ako bi se svelo na to da ministri i pojedini političari determiniraju šta će biti sa udžbenicima neće to napredovati."

On dodaje da je prva žrtva Dejtonskom mirovnog sporazuma bilo upravo obrazovanje u BIH.

"Onaj negativni dio Dejtonskog sporazuma je bio to što je obrazovanje spušteno sa državnog na lokalne nivoe i što je prepušteno lokalniim i kantonalnim i entitetskim političarima. Vjerujte da se to nije desilo slučajno. Zato što sada, 20 godina poslije, sve ono loše što se dešava u našem bosanskohercegovačkom sistemu su žrtve lošeg obrazovnog sistema", kaže Marjanović.

Nedavno je premijer Kantona Sarajevo sa predstavnicima nevladinih organizacija razgovarao o tome kako je, kako kaže, u školama izbjegnuta mogućnost da djeca uče pravu istinu koja se desila u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

U kratkom saopštenju nakon tog sastanka rečeno je da će se uložiti napori "da se već u ovoj školskoj godini na određeni način utiče na sadržaj udžbenika".

O posljednjem ratu u BiH se u osnovnim školama, recimo u Kantonu Sarajevo uči u devetom razredu u nekolike kratke lekcije.

Profesor Marjanović kaže da nema ništa protiv toga da se djeca uče patriotizmu, ali postoje drugačiji način kako ih naučiti da vole državu u kojoj žive.

"Patriotizam se djevojčicama i dječacima dokazuje tako što im obezbijedite odlične uvjete u tim školama, što im obezbijedite da im torba nije teška 20 kilograma, nego da nose tablete sa sobom, da imaju svoje verzije najmodernijih PDF knjiga, da uče isto ono što uče njihovi vršnjaci u regionu. Da ih obučavamo i pripremamo za budućnost", objašnjava Marjanović.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG