Dostupni linkovi

Hrvatska: Slabiji odziv glasača i kršenje izborne šutnje


Glasovalo je ukupno 640.165 birača, što čini postotak od 18,86 posto

Glasovalo je ukupno 640.165 birača, što čini postotak od 18,86 posto

Odaziv birača je osjetno manji nego na izborima pre 10 mjeseci, izvijestilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP) prema podacima u 16:30 sati.

„Podaci kažu da je izlaznost 37,21 posto, što je od vanjske izlaznosti u isto vrijeme izlaznost manja preko devet posto. Izbori protječu u najboljem mogućem redu“, kaže potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijačić Križanić.

Dvojica lidera stranaka koje sudjeluju na izborima nisu odoljela iskušenju i prekršili su izbornu šutnju objavama na društvenim mrežama – zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Živog Zida Ivan Vilibor Sinčić.

Također, pozornost javnosti izazvalo je to što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na biračkom mjestu fotografirala svoj listić, iako je Državno izborno povjerenstvo kazalo da se to ne radi.

„Ako predsjednica Republike koja bi trebala osiguravati vladavinu prava i stabilnost poretka u Republici Hrvatskoj ignorira jasnu uputu DIP-a da se ne fotografira vlastite biračke listiće, onda se time uistinu šalje loša poruka cijelom biračkom tijelu i drugim državnim tijelima ključnim za provedbu ovih izbora“, kaže Jelena Berković iz GONG-a.

Dragan Zelić iz GONG-a za RSE upozorio je ranije tijekom dana da su dojavljena i dva slučaja problema sa glasanjem manjina.

„Birački odbori nisu dovoljno upoznati s procedurom ili su nemarni, pa onda biračima manjina ne objašnjavaju da oni mogu glasati bilo za tzv. opće liste bilo u izbornoj jedinici za nacionalne manjine“, kaže Zelić i dodaje da je javljen jedan takav slučaj iz Siska i jedan iz Zagreba.

Dok u DIP-u kažu kako primjedbe s terena ne utječu na ocjenu da izbori protječu u najboljem redu, nevladine udruge koje imaju promatrače ili one koje primaju dojave građana upozoravaju na neodgovaranje na telefonske pozive bolesnih i nemoćnih birača koji ne mogu sami doći na biračko mjesto, već članovi biračkog odbora trebaju doći do njih, na to da su građani dolazili na biračko mjesto i ustanovili da nisu u popisu birača, a birački odbor ih nije upućivao da mogu glasati uz potvrdu.

Što je tko poručio

Hrvatski građani po prvi puta izlaze na izvanredne parlamentarne izbore. Od 7 ujutro 3.799.609 hrvatskih građana sa pravom glasa na 6.947 biračkih mjesta bira 151 zastupnika na četverogodišnji saborski mandat. Ankete najavljuju da će borba između HDZ-a i stranaka lijevog centra okupljenih oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) biti otprilike izjednačena, da nitko neće dobiti natpolovičnu većinu zastupnika, i da će i ovu Vladu sastavljati više partnera.

U DIP-u kažu kako za sada nema uočenih nepravilnosti ni problema u izbornom procesu

U DIP-u kažu kako za sada nema uočenih nepravilnosti ni problema u izbornom procesu

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nakon glasanja kazala je kako se nada da će nova Vlada biti sastavljena što prije.

„Mjeseci i godine pred nama presudni su za budućnost Hrvatske i zato danas moramo biti ozbiljni“, poručila je Grabar Kitarović.

Predsjedniku Socijaldemokratske partije Hrvatske i lideru „Narodne koalicije“ Zoranu Milanoviću ankete daju malu prednost pred konkurencijom s desnog centra. Kako kaže, nije bilo nervoze kod glasanja, čak naprotiv: „Glasao sam najopuštenije od 2007, otkako sam predsjednik stranke. Napravili smo sve.“

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković uputio je nakon glasanja poruku opće prakse: „Mislim da naši ljudi prepoznaju koliko je važno sudjelovati u izborima i odrediti smjer daljeg razvoja zemlje i njenu budućnost.“

U Hrvatskoj je redovitih biračkih mjesta 6.574, a u 49 zemalja svijeta 115, najviše u Bosni i Hercegovini – 34, i u Njemačkoj – 17. U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira se po 14 zastupnika, u 11. izbornoj jedinici hrvatski građani sa prebivalištem izvan zemlje – takozvana „dijaspora“ - u subotu i nedjelju biraju 3 zastupnika, i u 12. izbornoj jedinici nacionalne manjine biraju 8 zastupnika. U subotu je glasanje na 115 biračkih mjesta izvan Hrvatske proteklo bez problema.

Izvanredni izbori bili jedino rješenje

Izvanredni parlamentarni izbori održavaju se jer je donedavni predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko inicirao rušenje Vlade premijera Tihomira Oreškovića - u kojoj je HDZ imao većinu. Karamarko je to učinio kako bi izbjegao da Sabor glasa o povjerenju njemu, nakon što su mediji otkrili poslovne veze njegove supruge sa mađarskom naftom kompanijom MOL koja je suvlasnik INA-e. Nakon što je Oreškovićevoj Vladi izglasano nepovjerenje, Sabor se samoraspustio i izvanredni parlamentarni izbori bili su jedino rješenje.

Stranke izlaze na današnje izbore u ponešto drugačijim kombinacijama nego na prošlim izborima u studenom. Najvažnija je promjena što HDZ više nije u predizbornoj koaliciji sa marginalnom filoustaškom Hrvatskom strankom prava Ante Starčević, ali na njihovim listama ostaju kandidati iz Hrvatske socijalno-liberalne stranke, marginalne klerikalne stranke Hrast i još marginalnijih demokršćana. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavljuje da će HDZ biti relativni pobjednik izbora, a on mandatar nove hrvatske Vlade.

Socijaldemokrati izlaze u „Narodnoj koaliciji“ zajedno sa svojim uobičajenim partnerima Hrvatskom narodnom strankom i Hrvatskom strankom umirovljenika. Sa njima je na ovim izborima i Hrvatska seljačka stranka, koja je na prošlim izborima bila u HDZ-ovoj koaliciji. Ovoga puta sa SDP-om nisu laburisti, koji izlaze samostalno. Kao kandidat stranke umirovljenika na izbore izlazi i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić. I predsjednik SDP-a Zoran Milanović najavljuje da će biti relativni pobjednik izbora i mandatar nove Vlade.

Većina analitičara slaže se da će ključ za formiranje nove hrvatske Vlade biti opet u rukama malih stranaka, potrebnih da bilo lijevi, bilo desni centar dobije potporu od 76 zastupnika za formiranje većine. Naime, ankete daju SDP-ui partnerima od 55 do 63 mjesta u novom sazivu Sabora, a HDZ-u 53 do 56 mjesta (kojima treba pribrojati 3 mjesta „dijaspore“ koja će gotovo sigurno pripasti HDZ-u). Zato je važno s kime će ići ostale stranke kojima ankete najavljuju ulazak u Sabor – Most koji po anketama dobiva 12 do 13 mjesta,protestna stranka Živi zid kojoj ankete daju od 3 do 8 mjesta, i koja za sada tvrdi da neće ulaziti u koalicije, kao i stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića kojoj dvije od tri ozbiljnije ankete daju 3, odnosno 7 mjesta u novom sazivu Sabora, a treća im ne daje niti jedan mandat. Čelnik Mosta Božo Petrov, koji je po ovim anketama najpoželjniji partner na putu do većine, najavljuje da ovoga puta pregovori oko formiranja većine neće biti tako dugi kao kod formiranja Oreškovićeve vlade sa ministrima iz HDZ-a i Mosta.U Sabor po tim anketama ulaze i 3 zastupnika Istarskog demokratskog sabora koji prirodno pripadaju lijevom centru.

Ključ za formiranje nove hrvatske Vlade

Na manjinskoj izbornoj sceni ne očekuje se veća iznenađenja. Nije vjerojatno da će nova stranka srpske manjine - Demokratski savez Srba – ugroziti dosadašnji monopol Samostalne demokratske srpske stranke Vojislava Stanimirovića i Milorada Pupovca na 3 garantirana mjesta za srpsku manjinu. Manjine su najavile da će nastojati oko zajedničkog nastupa u pregovorima oko sastavljanja nove Vlade, ako ne svih osam manjinskih zastupnika, a ono bar 6 ili 7.Dinamično je u mađarskoj manjini, gdje dosadašnji zastupnik Sandor Juhas iz lijevog centra optužuje kolege iz desnog centra da nude novacgrađanima da se iz dosadašnje nacionalnosti i „prepišu“ u Mađare.

Izbore će pratiti oko 12.000 promatrača, najvećim dijelom stranačkih, a njih najviše iz HDZ-a, oko 8.000. Od promatrača nevladinih udruga najbrojniji su oni iz klerikalne udruge „U ime obitelji“. Prijavljeni su i strani promatrači – iz Koreje, Gruzije, Makedonije i Kosova.

Birališta se zatvaraju u 19 sati. Mediji će odmah potom početi objavljivati izlazne ankete, a od 22 sata će Državno izborno povjerenstvo (DIP) početi objavljivati nepotpune i neslužbene rezultate navodeći o kojem se broju obrađenih biračkih mjesta i kojem broju birača na tim mjestima radi. U nedjelju u ponoć DIP će održati konferenciju za novinare sa prvim nepotpunim rezultatima.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG