Hrvatski mediji najavili su da je postignut dogovor premijera Andreja Plenkovića i guvernera središnje banke Borisa Vujčića da se euro uvede što prije. To se neće desiti u mandatu ove Vlade, međutim u Ministarstvu financija očekuju da će do kraja mandata ući u "tečajni mehanizam" Europske unije, što je svojevrsno predsoblje eurozone.
Kao i njegov prethodnik Tihomir Orešković, i aktualni hrvatski premijer Plenković najavljuje ulazak Hrvatske u eurozonu, ali ne u mandatu ove Vlade.
"Na nama je da ispunimo kriterije za članstvo u eurozoni. Očekujemo da ćemo se u mandatu ove Vlade približiti ispunjavanju tih kriterija u dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom", riječi su Andreja Plenkovića.
Kriteriji su javni dug koji mora kontinuirano padati, proračunski deficit ispod tri posto, niske kamate, niska inflacija i stabilan tečaj.
Kako su nam pojasnili u Ministarstvu financija, "uvođenju eura prethodit će ulazak Hrvatske u tzv. tečajni mehanizam (ERM II) koji iziskuje proceduru u trajanju od oko dvije godine. Tečajni kriterij nalaže da članica EU mora barem dvije godine bez ozbiljnih tenzija sudjelovati u Europskom tečajnom mehanizmu, što znači da tečaj njezine valute prema euru mora fluktuirati unutar dopuštenih granica +/- 15 posto u odnosu na središnji paritet. Hrvatska Vlada postavila si je za cilj smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u koje svojom dinamikom ispunjava kriterij iz Maastrichta, te ćemo nastojati u drugoj polovici, a najkasnije do kraja mandata ući u tečajni mehanizam".
"Hrvatska je ostvarila pretpostavke za početak razgovora o ulasku u tečajni mehanizam, kojeg se obično naziva predvorjem ili čekaonicom za euro, a to su smanjeni deficit i prestanak rasta javnog duga. Onda se u okviru tog predvorja ili čekaonice koja može trajati dugi niz godina gleda ispunjavaju li se čvrsti i strogi kriteriji iz Maastrichta, i tek na kraju tog puta slijedi zamjena", pojašnjava Velimir Šonje, ekonomski analitičar.
On vjeruje da bi se u optimističkom scenariju moglo preći na euro za pet ili šest godina.
Ekonomski analitičar Željko Ivanković podsjeća za RSE da je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić bio protivnik brzog prelaska na euro, jer bi izgubio mogućnost upravljanja tečajem.
"U međuvremenu nije iznio neke argumente monetarne politike zbog koji bi to sada bilo oportuno. Ja ih nigdje nisam pročitao – to se pojavilo odjednom. Dakle, ako si prije govorio da nije moguć i nije potreban brzi prelazak na euro, što se sada promijenilo? Jer to je političko pitanje – što ćeš raditi u budućnosti, kakvu ćeš politiku zagovarati", ističe Ivanković.
Europska komisija je na referendum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije reagirala "zbijanjem redova". Strani mediji su krajem lipnja najavljivali da će Komisija sada snažnije inzistirati na uvođenju eura kod osam preostalih članica Unije koje ga još nemaju, među kojima je i Hrvatska.
"U kojem će smjeru Europa krenuti, zaista nije jasno. Ako bi Hrvatska bila ta koja bi pomogla učvršćivanju Europe – ja to podržavam", kaže analitičar Ivanković.
A možda je i ozbiljniji rad na ulasku u eurozonu i pokušaj smanjivanja moguće štete od antisistemskih stranaka koje u Hrvatskoj još nisu jake, ali – nikad se ne zna.
Aktualna umjereno antisistemska stranka Most, koja je i u vladajućoj koaliciji, planira rekonstrukciju Ustavnog suda jer im se nije dopao jedan sudac, a zbog INE i Elektroprivrede mijenjali bi i Ustav. Ako ojačaju njihovi radikalni kolege iz "Živog zida" ili nečeg sličnog, možda bi u stvari bilo mudro da se o moneti brine netko izvan njihovog dosega – na primjer u Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu.
Facebook Forum