Dostupni linkovi

logo-print

U potrazi za krivičnim prijavama protiv hrvatskih oficira


Mediji kao optuženike spominju i umirovljenog generala Antu Gotovinu

Mediji kao optuženike spominju i umirovljenog generala Antu Gotovinu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, kako su naveli, od 1996. do 2010. godine, podnijelo je 10 izvještaja za ratne zločine koji su počinjeni nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Priču o krivičnim prijavama protiv 16 oficira HVO-a, aktualizirali su mediji. U Hrvatskoj osuđuju politizaciju pravosuđa.

Portparolka MUP-a RS-a Mirna Miljanović za izvještaje o počinjenim krivičnim djelima ratnog zločina, tj. krivičnim prijavama rekla je da je riječ o vojnim akcijama koje je provodila Hrvatska u operacijama „Bljesak“, "Maestral", "Oluja", "Južni potez" i "Petrovačka cesta".

„Ovi zločini odnose se na ratne zločine koji su počinjeni nad civilnim stanovništvom na području opština Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnjik, Jezero, Jajce, Banjaluka, Srbac, Gradiška“, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Mirna Miljanović.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine navode da su o predmetima koji postoje u Tužilaštvu, a odnose se na hrvatske državljane koji borave u Hrvatskoj, upoznali kolege iz Državnog odvjetništva Hrvatske još prije dvije godine, prilikom posjete glavnog državnog odvjetnika Hrvatske. Naveli su da u skorije vrijeme nisu zaprimili materijal iz MUP-a RS-a.

Prema pisanju beogradskog dnevnog lista Večernjih novosti, podnesene su krivične prijave protiv 16 hrvatskih generala, među kojima su i Ante Gotovina i aktuelni ministar odbrane u hrvatskoj Vladi Damir Krstičević. Kako je navedeno, prijave su podnijete zbog zločina počinjenih u septembru i oktobru 1995. godine.

„Iz četrnaest zapadnokrajiških opština u septembru i oktobru 1995. godine, prema našim podacima, protjerano je sa svojih vjekovnih ognjišta oko 120.000 ljudi. Prema do sada utvrđenim podacima ubijeno je 1.644 lica, od čega je iz grobnica do sada ekshumirano 1.214 tijela, dok se još uvijek traga za 199 tijela ubijenih civila i vojnika“, naveo je Milorad Kojić iz Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Republike Srpske.

Zapaljene kuće u okolini Mrkonjić Grada 1996. godine

Zapaljene kuće u okolini Mrkonjić Grada 1996. godine


Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a kaže da je tokom tih akcija najviše stradalo stanovništvo Mrkonjić Grada.

„Posebno od 10. oktobra 1995. godine učinjen je stravičan zločin nad življem Mrkonjić Grada, te napravljena ogromna materijalna šteta. U jednoj masovnoj grobnici pronađeno je 181 tijelo, a 176 još u manjim grobnicama. Traži se još 26 nestalih, pored tih vojnika i civila, među njima su žene, djeca, straci“, objasnio je Mitrović.

Nije novost da MUP Republike Srpske, s vremena na vrijema, ukaže da se ne procesuiraju ratni zločini nad Srbima.

„MUP RS- periodično, kontinuirano posljednjih godina podnosi krivične prijave, ukazuje na neprocesuirane zločine nad srpskim stanovništvom na području Bosne i Hercegovine. Proteklih nekoliko godina, zaista je bio veći broj tih prijava, iz Tužilaštva BiH kažu da rade po tim istragama. Neke optužnice su i bile podignute“, kaže novinar i urednik Balkanske istraživačke mreže Denis Džidić.

Hrvatska: Bez komentara na medijske napise o optužnicama

Ministar hrvatskih ratnih veterana Tomo Medved je povodom napisa beogradskih medija da su vlasti Republike Srpske podigle optužnice protiv 16 hrvatskih generala za ratne zločine u Bosni i Hercegovini pozvao veterane da ne nasjedaju medijskim špekulacijama.

Kako nema i službene potvrde da su optužnice podignute, u načelnim komentarima hrvatski političari ponavljaju kako svi ratni zločini moraju biti kažnjeni i osuđuju politizaciju pravosuđa.

„Vidio sam to na portalima. Prvo treba vidjeti o čemu je riječ“, kazao je novinarima hrvatski premijer Andrej Plenković.

Hrvatski političari ponavljaju kako svi ratni zločini moraju biti kažnjeni i osuđuju politizaciju pravosuđa

Hrvatski političari ponavljaju kako svi ratni zločini moraju biti kažnjeni i osuđuju politizaciju pravosuđa

„Da li je riječ samo o prijavama? Dok nema optužnica stvari su na razini ovakvih pokušaja kakvih je bilo i ranije. Dakle, cijeloj toj suradnji pristupit ćemo trezveno i racionalno. Razgovarat ćemo sa vlastima Bosne i Hercegovine, osigurat ćemo zaštitu i nacionalnih interesa i spomenutih časnika Hrvatske vojske koje se spominje u toj vijesti. Kada sve provjerimo, onda ćemo dati neki malo čvršći i decidirani stav“, kazao je Plenković.

Na pitanje bi li preporučio osobama koje se spominje u medijima, a u prvom redu Gotovini i Krstičeviću, da putuju u Bosnu i Hercegovinu, on je odgovorio kako nema razloga za strah.

„Hrvatska je, kao što znate, radila na oslobađanju teritorija BiH od velikosrpske politike i Miloševićeve agresije, a sve što smo radili bilo je u dogovoru predsjednika Tuđmana i Izetbegovića", kazao je Plenković. On je ponovio da svi ratni zločini moraju biti procesuirani i osudio svaku politizaciju pravosuđa.

I predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je kako ne može komentirati ovaj slučaj jer nema nikakvu službenu potvrdu medijskih napisa.

„Nemam vam službenu potvrdu ovih informacija, tako da vam ne mogu komentirati ništa konkretno, ali ponovit ću: o tim optužnicama koje se najavljuju već godinama kako u Bosni i Hercegovini, tako u nekim drugim susjednim zemljama, razgovaram sa nizom ljudi u Hrvatskoj, razgovaram i sa jako puno dužnosnika od Ujedinjenih naroda preko Sjedinjenih država, Europske unije, Turske i Kine do svih ostalih.

Naravno, svi poštujemo činjenicu da pravosuđe mora biti neovisno, ali isto tako – pravosuđe se ne smije miješati u politiku i ne smije politički manipulirati optužnicama. Ja ove posljednje događaje sasvim iskreno vidim kao zastrašivanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazala je Grabar Kitarović.

Umirovljeni general Ante Gotovina je, zamoljen da komentira medijske napise o navodnim optužnicama, kazao kako se radi o problemu kojeg trebaju riješiti hrvatske vlasti, diplomacija i sigurnosne službe.

Umirovljeni general i ministar obrane Damir Krstičević kazao je povodom špekulacija o optužnici kako je ponosan na svoje postupanje i postupanje 4. gardijske brigade kojom je zapovijedao u operacijama „Južni tok“ i „Maestral“ ujesen 1995. u Bosni i Hercegovini.

Damir Krstičević između Mladena Markača i Ante Gotovine na dočeku u Zagrebu nakon oslobađajuće presude u sudu u Hagu 16. novembra 2012. godine

Damir Krstičević između Mladena Markača i Ante Gotovine na dočeku u Zagrebu nakon oslobađajuće presude u sudu u Hagu 16. novembra 2012. godine


„Tim operacijama mi smo donijeli mir. Sve ovo drugo je za mene pokušaj onih snaga koje nikada nisu željele Bosnu i Hercegovinu da svoje poraze pretvore u pobjede“, poručio je Krstičević.

I hrvatski ministar ratnih veterana Tomo Medved pozvao je veterane da ne nasjedaju na medijske špekulacije, a ako do optužnica dođe, Vlada će na njih znati primjereno reagirati, kazao je.

Moguća "politika reciprociteta"

Priču o krivičnim prijavama protiv hrvatskih generala, pokrenuli su medijski napisi, zbog čega analitičar Pejo Gašparević upozorava:

„Očigledno je da i medijski napisi imaju svoj efekat i oni sigurno ne doprinose dobrim odnosima među susjedima, niti između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali niti između Bosne i Hercegovine i Srbije“, kaže Gašparović, te dodaje da je zanimljiv trenutak u kojem su beogradske Večernje novosti plasirale ove informacije.

„Treba primjetiti kontekst u kojem se to događa - neposredno nakon izbora u SAD-u, gdje je pobjedio Donald Trump. Poznato je svima da postoje rasprostranjene simpatije, osobito u Srbiji i među srpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini, prema novoizabranom američkom predsjedniku, pa se očigledno sada koristi ta vrsta ambijenta da se kroz medije pokušava 'malo nažuljati' Hrvatsku, koja je članica NATO-a i Evropske unije. Poznato je da Srbija i Republika Srpska ne gaje simpatije prema NATO-u. Prema mom mišljenju, radi se tu o mnogo širem kontekstu, o geopoltičkoj pozadinskoj igri“, mišljenje je analitičara Peje Gašparevića.

Sigurno je da bi se protiv gotovo svih oficira, bilo kojeg nivoa komandovanja u svim balkanskim ratovima 20. vijeka moglo naći osnova za podnošenje krivične prijave, mišljenje je profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Zarija Seizović.

„Bojim se da će ovaj trend međusobnog prijavljivanja, a za sada to ide protiv oficira hrvatske vojske, odnosno HVO-a, poprimiti obilježje reciprociteta, pa će se onda jedni, drugi i treći, ciklično, dakle u krug, u svim mogućim varijantama i opcijama jedni drugima 'svetiti'. Sasvim je sigurno da kod narativa čiji smo svjedoci 20 godina, a to je - niko nije počinio zločin, niko nije napadao, svi su se branili – ovakve situacije su itekako moguće“, smatra profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    U novinarstvo je ušao sasvim slučajno, bježeći od matematike. Od 2002. godine je dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjeluke.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG