Piše: Charles Recknagel, priredila: Mirjana Rakela
Uoči iranskih predsjedničkih izbora 14.juna, sve je više znakova da bi 64 godišnji klerik Hasan Rohani mogao postati nova snažna politička figura.
Iako se ne smatra reformistom, Rohanijeve izjave su upravo takve i očito je da su usmjerene prema biračima koji žele promjene. Tako je na izbornom skupu u gradu Sari, na sjeveru Irana, rekao da će ukoliko bude izabran, okončati političku represiju u zemlji.
"Trebalo bi prekinuti represiju i ostaviti se radikalizma koji su vladali proteklih osam godina ", rekao je, aludirajući na dva mandata odlazećeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada.
Ta izjava uslijedila je samo dan nakon što je u Teheranu rekao da će osloboditi sve političke zatvorenike.
Obje izjave usmjerene su na privlačenje reformističkih birača, koji su se osjećali marginaliziranima od Ahmadinedžadova reizbora 2009. Ishod tih izbora, za koji su mnogi Iranci vjerovali da su bili namješteni , izazvao je masovne prosvjede, nasilje vlasti prema demonstrantima i potom proizvoljna hapšenja tisuća oponenata.
Rohani je dobio „vjetar u ledja“ 11. juna , kada je bivši potpredsjednik Mohammad Reza Aref, njegov najbliži konkurent za reformističke glasove, rekao da je spreman odstupiti od kandidature kako bi Rohani dobio glasove koji bi se inače raspršili medju više opozicijskih kandidata. Za taj potez dobio je suglasnost bivšeg proreformističkog predsjednika Mohammada Khatamija.
Merhdad Emadi, iranski ekonomist koji radi u Londonu, ističe da Rohani sada privlači pozornost nekih razočaranih mlađih birača.
"Svi pokazatelji ukazuju na to da u nedostatku pravog kandidata, odnosno idealnog reformatorskog kandidata, Rohani postaje osoba koja bi mogla potaknuti reforme koje traže birači, posebno mladji, a koji su bili isključeni iz političkog procesa do samo prije dva tjedna."
Javni apel Rohanija za oslobađanje političkih zatvorenika iznenadio je mnoge i došao je u zadnjim momentima izborne kampanje.
Treba podsjetiti da su i on i i Aref šutjeli nakon izbornih dogadjanja i nasilja 2009, iako su kasnije izjavljivali da je bilo kršenja izbornih pravila.
Kao bliski saveznik Alija Akbara Hašemia Rafsandžanija, Rohani je svoje izjave namijenio umjerenim i reformističkim biračama, posebno nakon što je Iransko vijeće čuvara odbacilo Rafsandžanijevu kandidaturu. Rafsandžani se otvoreno protivi postupcima i Ahmadinedžada i vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Ali Khamenei zbog represije nad opozicijom.
Prošloga tjedna na iranskoj televiziji emitiran je Rohanijev promotivni spot u kojem je on pohvalio Rafsandžanija , što je izazvalo spekulacije da bi mu ovaj opozicionar mogao dati podršku uoči izbora.
Rohani, koji je dio obrazovanja stekao u Glasgowu, nije stranac u politici. Prethodno je vodio pregovore o spornom iranskom nuklearnom programu u vrijeme dok je predsjednik bio Khatami. Tokom predizbornog sučeljavanja žestoko se suprostavljao konzervativnim kandidatima u predsjedničkoj utrci.
On želi bolje odnose sa Zapadom, ali bez slabljenja iranske pregovaračke pozicije. Otvoreno se protivi stavovima Saida Jalilija, aktualnog glavnog iranskoga pregovarača, i vodećeg konzervativnog kandidata zbog toga što se Iran našao na udaru oštrih ekonomskih sankcija.
U posljednjoj preizbornoj raspravi, 7. juna, , Rohani je izjavio da je "dobro imati nuklearne centrifuge pod uvjetom da one znače i bolji život gradjana“. Jalili ga je odmah optužio , za „mlaku“ strategiju prethednih administracija prema Zapadu i za potkopavanje interesa Islamske republike.
Bilo je naznaka da bi moćno Vijeće čuvara moglo „izbaciti“ Rohanija iz utrke no njihov glasnogovornik je izjavio kako se nije "dodatno utvrdjivala kvalifikacija kandidata , ali nije takvo što ni opovrgnuo“ .
Sada se postavlja pitanje hoće li Rohani osigurati dovoljnu potporu za pobjedu na izborima.
Scott Lucas, ekspert za iranska pitanja na britanskom Sveučilištu Birmingham, kaže da bi Rohani mogao imati šansu, ukoliko izbori budu pošteni, i ako umjereni i reformistički kandidati formiraju koaliciju, i ako se rasprše glasovi za konzervativce medju njihovim kandidatima.
"Do dana izbora, u petak, 14.juna, biće dosta napetosti i zbog očekivanja što će učiniti konzervativci, a što reformisti", kaže Lucas.
Ako ne bude pobjednika u prvom krugu, ide se tjedan dana kasnije u drugi krug.
U međuvremenu, broj kandidata je smanjen nakon što je 10.juna jedan konzertvativni kandidat odustao od utrke.
Iranski mediji izvijestili da se bivši predsjednik parlamenta Gholam Ali Haddad Adel povukao iz utrke, ali bez dodatnih obrazloženja. Adel je inače u rodbinskim vezama s iranskim vrhovnom vođom ajatolahpm Ali Khameneijem.
Uoči iranskih predsjedničkih izbora 14.juna, sve je više znakova da bi 64 godišnji klerik Hasan Rohani mogao postati nova snažna politička figura.
Iako se ne smatra reformistom, Rohanijeve izjave su upravo takve i očito je da su usmjerene prema biračima koji žele promjene. Tako je na izbornom skupu u gradu Sari, na sjeveru Irana, rekao da će ukoliko bude izabran, okončati političku represiju u zemlji.
"Trebalo bi prekinuti represiju i ostaviti se radikalizma koji su vladali proteklih osam godina ", rekao je, aludirajući na dva mandata odlazećeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada.
Ta izjava uslijedila je samo dan nakon što je u Teheranu rekao da će osloboditi sve političke zatvorenike.
Obje izjave usmjerene su na privlačenje reformističkih birača, koji su se osjećali marginaliziranima od Ahmadinedžadova reizbora 2009. Ishod tih izbora, za koji su mnogi Iranci vjerovali da su bili namješteni , izazvao je masovne prosvjede, nasilje vlasti prema demonstrantima i potom proizvoljna hapšenja tisuća oponenata.
Rohani je dobio „vjetar u ledja“ 11. juna , kada je bivši potpredsjednik Mohammad Reza Aref, njegov najbliži konkurent za reformističke glasove, rekao da je spreman odstupiti od kandidature kako bi Rohani dobio glasove koji bi se inače raspršili medju više opozicijskih kandidata. Za taj potez dobio je suglasnost bivšeg proreformističkog predsjednika Mohammada Khatamija.
Merhdad Emadi, iranski ekonomist koji radi u Londonu, ističe da Rohani sada privlači pozornost nekih razočaranih mlađih birača.
"Svi pokazatelji ukazuju na to da u nedostatku pravog kandidata, odnosno idealnog reformatorskog kandidata, Rohani postaje osoba koja bi mogla potaknuti reforme koje traže birači, posebno mladji, a koji su bili isključeni iz političkog procesa do samo prije dva tjedna."
Javni apel Rohanija za oslobađanje političkih zatvorenika iznenadio je mnoge i došao je u zadnjim momentima izborne kampanje.
Treba podsjetiti da su i on i i Aref šutjeli nakon izbornih dogadjanja i nasilja 2009, iako su kasnije izjavljivali da je bilo kršenja izbornih pravila.
Kao bliski saveznik Alija Akbara Hašemia Rafsandžanija, Rohani je svoje izjave namijenio umjerenim i reformističkim biračama, posebno nakon što je Iransko vijeće čuvara odbacilo Rafsandžanijevu kandidaturu. Rafsandžani se otvoreno protivi postupcima i Ahmadinedžada i vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Ali Khamenei zbog represije nad opozicijom.
Prošloga tjedna na iranskoj televiziji emitiran je Rohanijev promotivni spot u kojem je on pohvalio Rafsandžanija , što je izazvalo spekulacije da bi mu ovaj opozicionar mogao dati podršku uoči izbora.
Rohani, koji je dio obrazovanja stekao u Glasgowu, nije stranac u politici. Prethodno je vodio pregovore o spornom iranskom nuklearnom programu u vrijeme dok je predsjednik bio Khatami. Tokom predizbornog sučeljavanja žestoko se suprostavljao konzervativnim kandidatima u predsjedničkoj utrci.
On želi bolje odnose sa Zapadom, ali bez slabljenja iranske pregovaračke pozicije. Otvoreno se protivi stavovima Saida Jalilija, aktualnog glavnog iranskoga pregovarača, i vodećeg konzervativnog kandidata zbog toga što se Iran našao na udaru oštrih ekonomskih sankcija.
U posljednjoj preizbornoj raspravi, 7. juna, , Rohani je izjavio da je "dobro imati nuklearne centrifuge pod uvjetom da one znače i bolji život gradjana“. Jalili ga je odmah optužio , za „mlaku“ strategiju prethednih administracija prema Zapadu i za potkopavanje interesa Islamske republike.
Bilo je naznaka da bi moćno Vijeće čuvara moglo „izbaciti“ Rohanija iz utrke no njihov glasnogovornik je izjavio kako se nije "dodatno utvrdjivala kvalifikacija kandidata , ali nije takvo što ni opovrgnuo“ .
Sada se postavlja pitanje hoće li Rohani osigurati dovoljnu potporu za pobjedu na izborima.
Scott Lucas, ekspert za iranska pitanja na britanskom Sveučilištu Birmingham, kaže da bi Rohani mogao imati šansu, ukoliko izbori budu pošteni, i ako umjereni i reformistički kandidati formiraju koaliciju, i ako se rasprše glasovi za konzervativce medju njihovim kandidatima.
"Do dana izbora, u petak, 14.juna, biće dosta napetosti i zbog očekivanja što će učiniti konzervativci, a što reformisti", kaže Lucas.
Ako ne bude pobjednika u prvom krugu, ide se tjedan dana kasnije u drugi krug.
U međuvremenu, broj kandidata je smanjen nakon što je 10.juna jedan konzertvativni kandidat odustao od utrke.
Iranski mediji izvijestili da se bivši predsjednik parlamenta Gholam Ali Haddad Adel povukao iz utrke, ali bez dodatnih obrazloženja. Adel je inače u rodbinskim vezama s iranskim vrhovnom vođom ajatolahpm Ali Khameneijem.
