Dostupni linkovi

logo-print

Izbori u Crnoj Gori: Odziv birača 70 posto, bez većih nepravilnosti


Izbori u Podgorici

Izbori u Podgorici

U Crnoj Gori su u nedjelju održani treći parlamentarni izbori od obnavljanja nezavisnosti države.

Podaci Centra za monitoring (CEMI), nevladine organizacije koja prati izborni proces u Crnoj Gori, pokazuju da je glasalo oko 70,3 posto birača što je više nego na prošlim izborima održanim 2009. godine.

Za 81 mjesto u parlamentu borilo se 13 političkih subjekata, a svoje predstavnike je biralo 514.055 građana.

Posmatračke ekipe su zabilježile nekoliko nepravilnosti.

Najveća izlaznost zabilježena je u centralnoj regiji dok je nešto manje izašlo na sjeveru i jugu države.

Čelnici ključnih političkih partija su nakon glasanja ocijenili da su ovi izbori važni za dalji demokratski razvoj i prosperitet zemlje.

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović izrazio je očekivanje da će ovi izbori potvrditi demokratsku zrelost društva, da će proteći u fer atmosferi, te da će građani imati priliku da slobodno saopšte stav o politčkoj ponudi, kako bi Crna Gora na kraju dana dobila demokratski izabranu vlast. Đukanović vjeruje da će se građani rukovoditi svojim najvažnijim interesima:

"Najvažniji interes je da se očuva stabilnost Crne Gore i da se tokom narednog četvorogodišta obnove procesi dinamičnog ekonomskog rasta i razvoja i da Crna Gora nastavi i da se i dalje dinamično kreće ka svojim evropskim i evroatlantskim ciljevima. Ubijeđen sam da će građani Crne Gore, kao i u svim prelomnim momentima, posebno u novijoj političkoj istoriji vodeći računa o svojim interesima pametno i razborito izabrati vlast koja će biti u stanju da slijedi ono što su njihovi i najvažniji interesi Crne Gore u nerednom periodu".

Simbolično u 5 do 12, glasao je lider Demokratskog fronta (DF) Miodrag Lekić koji je ukazao da demokratija i država u Crnoj Gori nijesu vršnjaci, odnosno da je država mnogo starija, a da demokratiju tek treba izgrađivati.

„Demokratija je na pravom testu, tek poslije izbora“, kazao je Lekić i saopštio svoje očekivanje od izbora:

"Očekujem da će biti regularni izbori i da u tom smislu treba poštovati volju građana i to je najbolji put da gradimo građansko društvo i Crnu Goru prosperiteta. Crna Gora ima dosta iskušenja i izazova u istoriji, i u ovom periodu kada, srećom, nemamo ratove, ponovo je na istorijskom ispitu da zajednički, voljom građana i naroda, gradimo prosperitetnu, demokratsku, ujedinjenu Crnu Goru."

Za novoformiranu Pozitivnu Crnu Goru, koja prvi put učestvuje na izborima, današnje glasanje je posebno važno, kaže njen predjednik Darko Pajović. Nada se da će izbori proteći u fer atmosferi, građani slobodno izraziti svoju političku volju, te da će Pozitivna imati razloga za radost.

"Želio bih da naglasim da su mir, prosperitet i stabilnost preduslov boljeg života građana. Vjerujem da je to cilj svih nas, tako da i ove izbore vidim u tom kontekstu. Ovi izbori su svakako veoma važni, jer se na njima odlučuje o budućnosti svakog građanina, svakog djeteta u Crnoj Gori i o budućnosti države Crne Gore i zbog toga je veoma važno da danas što veći broj građana iskaže svoju političku volju", rekao je Pajović.

Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić siguran je u pobjedu snaga koje smatraju da su Crnoj Gori neophodne promjene, ne ostavljajući partijama iz vlasti ni „promil šanse“ za pobjedu.

Čin glasanja je bila prilika i za ocjene o toku kampanje, koja je po riječima lidera DPS-a Đukanovića protekla u fer nadmetanju svih učesnika izbora.

"Mislim da su svi više nego dovoljno predstavili svoj program i zbog toga sam kazao da ljudi danas imaju uslove da se na bazi nedvosmislenog uvida u to šta ko nudi opredijele za ono što žele", istakao je Milić.

Zbog samog čina glasanja i izborne tišine svoj stav o predizbornoj utakmici izbjegao je da saopšti čelnik Demokratskog fronta Miodrag Lekić.

"Tako bih ušao u neke političke procjene i mislim da je danas dan kada treba da izbjegnemo političke kvalifikacije", poručio je on.

Darko Pajović iz Pozitivne Crna Gora je izjavio nakon glasanja:

"Tok kampanje je bio takav kakav je bio. Mi ćemo se večeras osvrnuti na ukupan tok kampanje. Ono što znam je da je Pozitivna Crna Gora vodila jednu pozitivnu kampanju, da smo dali sve od sebe".

Manje suzdržan je bio lider SNP-a Srđan Milić koji tvrdi da je cijena ličnih karata dostigla cifru od 500 eura, što, kako ukazuje, svjedoči o panici režima. Svoj sud o izborima narednih dana daće strani posmatrači, koji prate izbore u Crnoj Gori.



Kontroverze i nepravilnosti

Posmatrači CEMI-ja su objavili da je tokom izbornog dana bilo više nepravilnosti na biračkim mjestima i u radu biračkih odbora. Nepravilnosti su se odnosile na javno glasanje i neadekvatnu reakciju biračkog odbora na određene pojave.

"Kako su se otvorila biračka mjesta nekako su se i intezivirale aktivnosti na terenu tako da smo iz sata u sat dobijali sve više informacija od naših posmatrača o pojedinim kršenjima procedura koja su se dogodila tokom samog izbornog dana. Takođe, možemo govoriti o pojedinim kršenjima etičkog koda ponašanja organa izborne administracije na pojedinim mjestima, tako da smo imali na biračkom mjestu 30 u Kolašinu, gdje je došlo do fizočkog obračuna predsjednika biračkog odbora sa nepoznatim licem neposredno na samom biračkom mjestu. Takođe, brojni su primjeri kršenja osnovnog principa tajnosti glasanja. Na brojnim biračkim mjestima se birači opredjeljuju i da kažu za koga su glasali", naveo je uočene nepravilnosti Vlado Dedović, direktor pravnog programa CEMI-ja.

Odgovarajući na pitanje da su uočene neregularnosti po obimu veće u odnosu na izbore održane 2009 godine, Dedović je saopštio da će CEMI konačnu analizu izbora saopštiti nakon okončanja cjelokupnog izbornog procesa.

"Još je rano cijeniti cjelokupan izborni dan, ali svakako od ovih informacija do kojih je CEMI došao značajan je broj povreda procedure, neke su manjeg neke većeg obima ali cjelokupnu proceduru izbornog dana CEMI će dati u svom završnom izvještaju. Na osnovu ovih podataka do sada imali smo povećan broj određenih kršenja procedure, što svakako predstavlja razlog za zabrinutost", ističe Dedović.

Kontroverzu na ovim izborima izazvala je informacija da su anketari sa Fakulteta političkih nauka i Centar za demokratiju i ljudska prava, sprovodili anketu u kojoj će od birača koji to žele, nakon glasanja, tražiti da anonimno odgovore na pitanje za koga su glasali, te da će rezultati biti objavljeni večeras na Javnom servisu radio televiziji Crne Gore.

Povodom ove iznenadne najave saopštene noć pred glasanje, Državna izborna komisija je saopštila da se tom anketom građana nakon glasanja ne povređuje zakon jer se kako je rečeno, anketirani ne izjašnjava pod pritiskom.

Portparol Državne izborne komisije Slavka Maraš je podsjetila na dio iz krivičnog zakonika koji zabranjuje pritisak na birača te da se anketa se ne može vršiti u zgradi u kojoj se glasa i njenom dvorištu, odnosno na udaljenosti manjoj od 50 metara od biračkog mjesta.

"Birača niko ne može primorati, niti od njega zahtijevati da saopšti za koga je glasao, niti je dužan da daje odgovore na postavljeno pitanje, ako ne želi. Svi koji birača primoravaju, odnosno od njega zahtijevaju da se suprotno njegovoj volji izjasni za koga je glasao podliježu krivičnoj odgovornosti u skladu sa zakonom", navela je Maraš.

Istovremeno sa parlamentranim, održali su se i lokalni izbori u Nikšiću, Kotoru i Budvi.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG