Predstavnici Plenuma građana Sarajeva predali su u utorak svoje zahtjeve Skupštini KS. Traže uspostavljanje ekspertne vlade, reviziju plata i beneficija nosilaca javnih funkcija u KS i njihovo usklađivanje sa trenutnom ekonomskom situacijom, reviziju privatizacije, te uspostavljanje nezavisne komisije za utvrđivanje činjenica o dešavanjima 7. februara.
Skupštini je dat rok od 72 sata da se izjasne o zahtjevima građana.
„Ove zahtjeve koje smo poslali su realni zahtjevi. Nismo mi slali neke nebuloza zahtjeve, to su realni zahtjevi - koji ne odgovaraju samo lopovima. Ti zahtjevi se moraju sprovesti u roku od pet dana. Moraju i mogu“, kaže jedan od demonstranata i predstavnika Plenuma Bojan Svrdlin.
Dan prije, svoje zahtjeve Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona predao je Plenum građana Mostara. Zahtjevi su uglavnom isti, a kakvi su daljni koraci objašnjava Nadir Frlj, iz Koordinacionog odbora Plenuma građana:
„Zasjedali oni ili ne, u narednih dan, dva, 15 dana, oni moraju do kraja mjeseca svakako zakonski zasjedati, mi ćemo krenuti odmah sa potpisivanjem peticije i vršiti pritisak. Nemojte misliti da mi nismo spremni na ovo. Mnogo smo spremni", naglašava Frlj.
Skupština Tuzlanskog kantona jednoglasno je usvojila jedan od zahtijeva Plenuma građana Tuzla - odluku o ukidanju prava na tzv. "bijeli hljeb", odnosno naknadu plate premijeru i ministrima godinu dana nakon prestanka mandata. No nisu stali na tome.
„Konkretno je urađeno: podnio sam zahtjev Skupštini TK da nam se dostave svi ugovori o radu koje su zaključili 12 ministara plus premijer, da bih na taj način tražio od njih da se odreknu svojih prava koja im pripadaju po zakonu - zato što će oni za godinu dana da tuže TK i da osnovano traže da im se isplate plate i sve beneficije koje im pripadaju", pojašnjava Koordinator za pravosuđe Plenuma građana Tuzlanskog kantona, advokat Mustafa Muharemagić.
Nasuprot njima, građani okupljeni oko neformalne grupe „Bosansko proljeće“ iz Bihaća još uvijek nisu organizovali plenum, ali jesu javne forume, na kojima građani iznose svoje zahtjeve. Zašto nema Plenuma, pitali smo predstavnicu grupe, Aidu Sejdić:
„Zato što smo mi već izašli pred Skupštinu sa našim konkretnim zahtjevima koje su oni na onoj vanrednoj sjednici prihvatili. I zato što nam još niko nije ponudio dovoljno veliki prostor koji bi mogao primiti toliki broj ljudi“, kaže Aida Sejdić.
Plenumi građana održavaju se i u Zenici. Već su održali sastanke sa predstavnicima Skupštine. Nisu postigli dogovor oko izbora mandatara za sastav ekspertne vlade u ovom kantonu, a predstavnica Plenuma Meliha Bajramović objašnjava i zašto:
„Sad smo dobili informacije da zvanično Plenum nema pravo predlagati mandatara, tako da smo u fazi traženja advokata koji zaista poznaje zakon i kakva su pravila, jer vrtimo se u krug.“
Jedan od inicijatora sarajevskog Plenuma Zoran Ivančić pojašnjava:
„Svi mogu sudjelovati. Niko nije spriječen da uzme riječ i da kaže. Građani se obraćaju jedni drugima, jedni drugima odobravaju ili ne odobravaju ono što kažu. To je jedan oblik demokracije kakav prepostavljam da nije viđen ovdje iz perioda helenske kulture.“
No ima i onih koji ne vjeruju u snagu Plenuma:
„Zakon se ne mijenja s ulice. Zakon se ne mijenja ovim plenumima.“
Plenumima se vladajuća klasa ignoriše, zaobilaze se političari. Upravo je to snaga plenuma, tvrdi profesorica na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Nermina Mujagić, podsjećajući na plenume širom svijeta:
„Plenumi imaju puno veći značaj. Imali smo ih, ako se prisjetimo, i u Francuskoj revoluciji, nedavno u Argenitini, pa na Islandu itd. Oni su jedan oblik direktne demokratije koja je jedna nadopuna parlamentarnoj demokratiji. Ova parlamentarna, predstavnička demokratija koju imamo u posljednjih 20 godina, nam je, zapravo, ukrala demokratiju, tako da su plenumi za mene jedan od modela kako da ozdravimo bh. društvo.“
Plenumi nisu originalni bh. demokratski izum. Na stotine plenuma prije nekoliko godina održali su studenti u Hrvatskoj kada su blokirali univerzitete. Njihovi zahtjevi su ispunjeni, a još uvijek se provode akcije u kojima se otkrivaju profesori koji su primali mito i bili korumpirani. Svoju podršku, ali i upute odmah su ponudili građanima BiH, međutim, većina toga, kako kaže Zoran Ivančić, nije se mogla direktno primjeniti:
„Ali je bilo korisno da se baš ne kreće od nule, jer su imali tehnička iskustva. Jedno njihovo važno tehničko iskustvo je, recimo, da se ne moramo previše brinuti za regulaciju jer vlada samoregulacija. Kad se prostorija napuni sa nekoliko stotina ljudi, ljudi nepogrešivo prepoznaju ako im neko počne prodavati neku šuplju i neku demagogiju - i ljudi mu oduzmu riječ.“
Plenumi se održavaju u većini gradova u FBiH, ali i Brčko Distriktu. Plenumi će prestati onda kada se sva nagomilana i koncentrirana energija protesta prevede i pretvori u energiju novih društvenih vrijednosti u funkciji građana.
Skupštini je dat rok od 72 sata da se izjasne o zahtjevima građana.
„Ove zahtjeve koje smo poslali su realni zahtjevi. Nismo mi slali neke nebuloza zahtjeve, to su realni zahtjevi - koji ne odgovaraju samo lopovima. Ti zahtjevi se moraju sprovesti u roku od pet dana. Moraju i mogu“, kaže jedan od demonstranata i predstavnika Plenuma Bojan Svrdlin.
Dan prije, svoje zahtjeve Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona predao je Plenum građana Mostara. Zahtjevi su uglavnom isti, a kakvi su daljni koraci objašnjava Nadir Frlj, iz Koordinacionog odbora Plenuma građana:
„Zasjedali oni ili ne, u narednih dan, dva, 15 dana, oni moraju do kraja mjeseca svakako zakonski zasjedati, mi ćemo krenuti odmah sa potpisivanjem peticije i vršiti pritisak. Nemojte misliti da mi nismo spremni na ovo. Mnogo smo spremni", naglašava Frlj.
Skupština Tuzlanskog kantona jednoglasno je usvojila jedan od zahtijeva Plenuma građana Tuzla - odluku o ukidanju prava na tzv. "bijeli hljeb", odnosno naknadu plate premijeru i ministrima godinu dana nakon prestanka mandata. No nisu stali na tome.
„Konkretno je urađeno: podnio sam zahtjev Skupštini TK da nam se dostave svi ugovori o radu koje su zaključili 12 ministara plus premijer, da bih na taj način tražio od njih da se odreknu svojih prava koja im pripadaju po zakonu - zato što će oni za godinu dana da tuže TK i da osnovano traže da im se isplate plate i sve beneficije koje im pripadaju", pojašnjava Koordinator za pravosuđe Plenuma građana Tuzlanskog kantona, advokat Mustafa Muharemagić.
Nasuprot njima, građani okupljeni oko neformalne grupe „Bosansko proljeće“ iz Bihaća još uvijek nisu organizovali plenum, ali jesu javne forume, na kojima građani iznose svoje zahtjeve. Zašto nema Plenuma, pitali smo predstavnicu grupe, Aidu Sejdić:
„Zato što smo mi već izašli pred Skupštinu sa našim konkretnim zahtjevima koje su oni na onoj vanrednoj sjednici prihvatili. I zato što nam još niko nije ponudio dovoljno veliki prostor koji bi mogao primiti toliki broj ljudi“, kaže Aida Sejdić.
Plenumi građana održavaju se i u Zenici. Već su održali sastanke sa predstavnicima Skupštine. Nisu postigli dogovor oko izbora mandatara za sastav ekspertne vlade u ovom kantonu, a predstavnica Plenuma Meliha Bajramović objašnjava i zašto:
„Sad smo dobili informacije da zvanično Plenum nema pravo predlagati mandatara, tako da smo u fazi traženja advokata koji zaista poznaje zakon i kakva su pravila, jer vrtimo se u krug.“
Jedan od inicijatora sarajevskog Plenuma Zoran Ivančić pojašnjava:
„Svi mogu sudjelovati. Niko nije spriječen da uzme riječ i da kaže. Građani se obraćaju jedni drugima, jedni drugima odobravaju ili ne odobravaju ono što kažu. To je jedan oblik demokracije kakav prepostavljam da nije viđen ovdje iz perioda helenske kulture.“
No ima i onih koji ne vjeruju u snagu Plenuma:
„Zakon se ne mijenja s ulice. Zakon se ne mijenja ovim plenumima.“
Plenumima se vladajuća klasa ignoriše, zaobilaze se političari. Upravo je to snaga plenuma, tvrdi profesorica na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Nermina Mujagić, podsjećajući na plenume širom svijeta:
„Plenumi imaju puno veći značaj. Imali smo ih, ako se prisjetimo, i u Francuskoj revoluciji, nedavno u Argenitini, pa na Islandu itd. Oni su jedan oblik direktne demokratije koja je jedna nadopuna parlamentarnoj demokratiji. Ova parlamentarna, predstavnička demokratija koju imamo u posljednjih 20 godina, nam je, zapravo, ukrala demokratiju, tako da su plenumi za mene jedan od modela kako da ozdravimo bh. društvo.“
Plenumi nisu originalni bh. demokratski izum. Na stotine plenuma prije nekoliko godina održali su studenti u Hrvatskoj kada su blokirali univerzitete. Njihovi zahtjevi su ispunjeni, a još uvijek se provode akcije u kojima se otkrivaju profesori koji su primali mito i bili korumpirani. Svoju podršku, ali i upute odmah su ponudili građanima BiH, međutim, većina toga, kako kaže Zoran Ivančić, nije se mogla direktno primjeniti:
„Ali je bilo korisno da se baš ne kreće od nule, jer su imali tehnička iskustva. Jedno njihovo važno tehničko iskustvo je, recimo, da se ne moramo previše brinuti za regulaciju jer vlada samoregulacija. Kad se prostorija napuni sa nekoliko stotina ljudi, ljudi nepogrešivo prepoznaju ako im neko počne prodavati neku šuplju i neku demagogiju - i ljudi mu oduzmu riječ.“
Plenumi se održavaju u većini gradova u FBiH, ali i Brčko Distriktu. Plenumi će prestati onda kada se sva nagomilana i koncentrirana energija protesta prevede i pretvori u energiju novih društvenih vrijednosti u funkciji građana.
