Izbori novog predsjednika države i novog parlamenta odrediće kako će Sjeverna Makedonija nastaviti svoj put prema EU. To su bile glavne teme izborne kampanje, uz navodnu korupciju i usporenu ekonomiju.
Nakon uvjerljive pobjede u prvom krugu predsjedničkih izbora prošlog mjeseca, opozicona stranka VMRO-DPMNE krenula je u drugi krug glasanja i istovremene parlamentarne izbore sve većim zamahom.
Građani Sjeverne Makedonije 8. maja glasaju na dvostrukim izborima - u drugom krugu utrke za predsjednika države i na parlamentarnim izborima za novi sastav Sobranja koje će birati buduću vladu u Skoplju.
Predsjednik države bira se između dva kandidata. Kandidatkinja glavne opozicione partije VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova, 70-godišnja penzionisana profesorica prava, imala je dvostruko više glasova od aktuelnog predsjednika države i kandidata vladajućih socijaldemokrata Steve Pendarovskog, koji je na prvom izbornom krugu 24. aprila osvojio manje od 20 posto glasova.
Ohrabreni rezultatom koji je njihov kandidat postigao prije dvije sedmice, predstavnici VMRO-DPMNE-a uvjereni su da će nakon sedam godina ponovno preuzeti vlast. Čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski, pak, kaže da se "ne bi čudio da ta partija u budućem sazivu parlamenta ima 61 zastupnika".
S druge strane, socijaldemokrati kažu da su shvatili poruku.
"Jasno je da su nas ljudi kaznili i mi smo to prihvatili", rekao je Dimitar Kovačevski, čelnik Socijaldemokratskog saveza Makedonije(SDSM) i bivši premijer.
Politički analitičar Marko Tošanovski rekao je za RSE da je glavni razlog ovakvog rezultata to što Vlada nije bila u stanju izvući zemlju iz ekonomske stagnacije, visoke inflacije i sveprisutne korupcije. Propusta je bilo na nekoliko nivoa, ali još više jer građani nisu vidjeli brzu reakciju na ispravljanje tih stanja", objašnjava Troshanovski za RSE.
Prema Svjetskoj banci, Sjeverna Makedonija će 2024. završiti kao zemlja s najnižim ekonomskim rastom i najvećim budžetskim deficitom na Zapadnom Balkanu.
Ustavni amandmani prvi izazov za buduću vlast
Očekuje se da će za buduću vladu prvi izazov biti ustavni amandmani za uvrštavanje Bugara i drugih zajednica u preambulu Ustava. To je uslov da Sjeverna Makedonija otvori poglavlja pregovaračkog procesa s Evropskom unijom (EU).
VMRO-DPMNE je u predizbornim nastupima govorio da se pregovarački okvir može promijeniti, kao i garantovao da neće biti drugih uslova susjedne Bugarske.
SDSM, pak, smatra da je to nemoguće i zalaže se za ustavne promjene.
Podršku ustavnim amandmanima daju i sve albanske stranke, smatrajući da će to biti uslov za buduću koaliciju.
Stanovnici Sjeverne Makedonije, njih oko 2,3 miliona, sve su nestrpljiviji da se njihova zemlja konačno pridruži Evropskoj uniji. Kandidat za članstvo u EU od 2005., Skoplje je otvorilo pregovore o članstvu u EU tek 2022. nakon godina protivljenja Grčke i Bugarske.
Spor s Grčkom riješen je 2018. godine kada je zemlja pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija, nakon čega je u martu 2020. postala članica NATO-a.
Odnosi sa susjedima
Lider opozicione VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski, kao i predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova, odbijaju koristiti pridjev "Sjeverna" u nazivu zemlje, te najavljuju da će to činiti i nakon preuzimanja vlasti.
"Poštivat ću ga, ali ga neću koristiti (ime Sjeverna Makedonija)", rekla je Siljanovska-Davkova tokom predizborne rasprave.
Takav bi potez mogao ponovno zapaliti sukobe s Grčkom, koja je posljednjih godina više puta reagovala kada se državni zvaničnici nisu pridržavali kompromisa iz 2018.
O ustavnim amandmanima Siljanovska – Davkova je u intervjuu za RSE rekla da će poštivati odluku ako Sabor to izglasa.
Za takav ustavni amandman bila bi potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što dosad nije bilo moguće zbog protivljenja VMRO-DPMNE-a.
Četrdesetšestogodišnji Hristijan Mickoski, koji će postati premijer, ako se ostvare prognoze o uvjerljivoj pobjedi njegove VMRO-DPMNE na izborima, izjavio je da bi radije formirao vladu s VLEN-om, koalicijom četiri albanske stranke, koja se pozicionirala nasuprot Demokratske unije Albanaca (DUI), albanske stranke koja je u vladi gotovo 20 godina.
Pravo glasa na ovim parlamentarnim izborima ima Preko 1. 800. 000 građana.
Nakon izbora, budući zastupnici trebali bi održati konstituirajuću sjednicu u roku od 20 dana, najkasnije do 28. maja. Paralelno s tim trebala bi se održati inauguracija novog predsjednika ili bivšeg predsjednika. Nakon konstituisanja nove Skupštine, novi predsjednik dužan je dodijeliti mandat za sastav buduće Vlade kandidatu stranke, odnosno stranaka koje imaju većinu u Saboru.
Facebook Forum