Dostupni linkovi

logo-print

FBiH: Bankrot kuca na vrata zavoda za zapošljavanje


Prijavljivanje za posao, foto: Midhat Poturović

Prijavljivanje za posao, foto: Midhat Poturović

Politika zapošljavanja u FBiH dovedena je u pitanje jer zbog sudskih presuda radi usklađivanja naknada demobilisanim borcima zavodima za zapošljavanje prijeti kolaps. Ugrožene su i naknade za nezaposlene, ali i njihovo zdravstveno osiguranje. Nema ni novca za provođenje aktivne politike zapošljavanja. Sve ovo vodi ka urušavanju sistema i većoj socijalnoj krizi.

Loše političke odluke donesene mahom u predizborne svrhe, a radi zadržavanja fotelja, došle su na naplatu i to preko leđa najugroženijih kategorija u BiH – nezaposlenih. Zbog sudskih presuda temeljem Zakona o pravima demobilisanih boraca, a koji je 2010. stavljen van snage, ali čije posljedice tek sada dolaze na naplatu, ugroženo je dalje funkcionisanje i Zavoda za zapošljavanje u Federaciji, te dodatno obespravljeni nezaposleni.

„Ovdje je riječ o nekih 97 miliona koje bi, teoretski, trebalo isplatiti u iduću godinu, godinu i po dana. Niti te pare postoje, niti u projekciji postoje, niti će u narednih deset godina postojati, ne znam kakve rezove da činimo“, kaže direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenan Rešo.

Socijalni mir kupovao se 2006. godine iako se i tada znalo da u budžetu novca za nove kategorije nema. Tadašnji ministar finansija Vjekoslav Bevanda, kad je već postalo jasno da će Federacija zbog loših odluka bankrotirati, upozoravao je na sva zvona, ali tadašnji premijer Nedžad Branković imao je samo jedan komentar:

„Ko je do sad bankrotirao?“

Sedam godina kasnije bankrot kuca na vrata kantonalnih zavoda za zapošljavanje, ukoliko na naplatu stignu potraživanja koja će za jedne značiti skromnu razliku, a za njihovu djecu neizvjesnu budućnost. Zbog nešto više od četrnaest KM najmanje nadoknade koja se usklađuje i kojom je kupljen prividni socijalni mir, bivši borci su obmanuti, vjeruje direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Rešo.

„Ja nisam siguran da iko zna kad dobije onih 14,7 maraka da će ostati bez zdravstvene zaštite, da će ostati bez novčane nadoknade, da neće imati pravo na uvezivanje penzionog staža i što Federacija uopšte neće imati aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini. Bićemo jedina teritorija u Evropi koja baš ni na koji način ne potiče privredne subjekte da vrše zapošljavanje novih osoba“, kaže Rešo.

Zavod za zapošljavanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je poklekao pod tužbama i naplatom, a pitanje je dana kad će i ostali. Podilaženje glasačkom tijelu, malo straha od bunta – i to je dobitna kombinacija za političare, a čist gubitak za sve ostale, kaže bivši ministar za boračka pitanja u federalnoj Vladi, a danas zastupnik u Parlamentu ovog entiteta Ibrahim Nadarević.

„Ko nam se uspio 'umiljato' približiti, njemu smo dali tri penzije, a ko nema snagu da nam zaprijeti, on će dobiti malo morgen, nikad. Ništa. Mi danas imamo dvojicu iz rova, isti, možda je čak doprinos onog drugog bio veći. Ovaj ima četiri puta veću od ovog drugog. Samo zato što su nam se umiljavali i mi njima dodvoravali. I kad to progovorim, kažu: 'Šuti, glavu ću ti razbiti!',“ navodi Nadarević.

Ukidanje prava

Na scenarij propasti očito se išlo svjesno. Još prije pet godina Svjetska banka upozorila je da ne može tako. Evo šta je dužnosnik ove institucije, Goran Tinjić, tada kazao za RSE:

„Socijalna davanja trebaju biti usmjerena onima kojima su i najpotrebnija, a u isto vrijeme ostaviti dovoljno prostora za razvojne programe koji bi bili podržani iz budžeta, a s kojim bi se stvarala nova radna mjesta, nove vrijednosti. Najbolji način podrške demobilisanim vojnicima je otvaranje novih radnih mjesta.“

Koliko su poslušali savjet govori današnje stanje: samo u Kantonu Sarajevo ima oko 80 hiljada nezaposlenih koji će, po svemu sudeći, ostati i bez ovoga što imaju.

„Znate šta znači u današnjem vremenu za jednu nezaposlenu osobu da mu ukinete i pravo na zdravstvo? Ukidate mu pravo na novčanu naknadu kao jednu mjeru osiguranja za vrijeme privremene nezaposlenosti dok se ne steknu uslovi da se eventualno zaposli. Znači, na kraju, ukidate mu pravo na život i jedino ima pravo da umre“, navodi Jusuf Borovac, savjetnik direktora za pravna pitanja Zavoda za zapošljavanje KS.

Broj nezaposlenih mladih ljudi se gomila, a vlasti ne rade ništa da se problem riješi. Čak ga i ne detektuju, smatra Mirza Ustamujić, predsjednik Komisije za mlade Predstavničkog doma Parlamenta Federacije.

Adis Arapović

Adis Arapović

„Na 46. sjednici Vlade Federacije – poražavajuće je kad dobijete informaciju da se u smislu nezaposlenosti ništa nije promijenilo posljednjih nekoliko godina, a onda otvorite stranicu Federalnog zavoda za zapošljavanje i vidite – u posljednjih deset godina sto hiljada više nezaposlenih ima. Ja odgovorno tvrdim da ljudi koji rade po zavodima i institucijama, danas rade više u interesu političkih partija nego u interesu građana.“

Rješenje se mora naći, smatra Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa (CCI), te predlaže neka:

„Da Parlament Federacije BiH da autentično tumačenje zakona koji je stavljen van snage, ujednačiti sudsku praksu na način da svi kantonalni ili općinski sudovi donose iste presude.“

Na Zavode za zapošljavanje u Federaciji BiH godišnje se potroši 120 miliona KM koje dolaze iz doprinosa na plaće. Na aktivne politike zapošljavanja troši se u prosjeku svega 20 posto. Rezultati su ionako skromni, jer nema ocjene uspješnosti, odnosno ne zna se koliko je od zaposlenih kroz ove projekte stvarno i ostalo na poslu.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG