Dostupni linkovi

logo-print

Evropski parlamentarci: Tužilaštvo treba ponovo ispitati aferu "snimak"


Eduard Kukan i Ranko Krivokapić, 30. april 2013.

Eduard Kukan i Ranko Krivokapić, 30. april 2013.

Izborni sistem, kontrola izbornog procesa, nepravilnosti, izborni rezultat, izborne afere i bojkot institucija - bile su teme o kojima su u crnogorskom parlamentu razgovarali Parlamentarni odbor Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje. Zajednički je konstatovano da institucije treba ponovo da provjere navode o zloupotrebi državnih institucija u izbornom periodu.

Kako povratiti povjerenje građana u državne institucije i izborni proces, bilo je jedno od ključnih pitanja na koje su evropski i crnogorski parlamentarci pokušali da daju odgovor tokom dvodnevnog razgovora o veoma vrućoj temi, posljedicama predsjedničkih izbora koji su održani pod teretom afere „snimak“, a u kojoj su do medija stigli audio transkripti na kojima funkcioneri Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića planiraju privlačenje birača zloupotrebom državnih institucija.

Zato jedan od zaključaka zajedničkog odbora za stabilizaciju i pridruživanje glasi da se osim Skupštine i tužilaštvo ponovo detaljnije pozabavi aferom „snimak“ i mogućom zloupotrebom institucija. Podsjetimo, tužilaštvo je u jeku afere odbilo da istražuje navode sa audio snimaka.

"Mislim da je tužilaštvo tada prebrzo reklo da nema elemenata krivičnog djela. Ne mislim da se u tako kratkom roku mogu ispitati tako složene stvari. To je tada bila ishitrena odluka. Parlament neće moći to sam da razriješi bez pomoći drugih nadležnih organa. Vraćamo se na osnovnu našu poruku sa ovog sastanka, a to je da sve institucije treba da rade svoj posao. Parlament će odraditi svoj dio u političkoj ocjeni onoga što se dešavalo u tom slučaju", naveo je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić.

Kukan: Bojkot nije rješenje

Jedna od posljedica te afere je bojkot parlmenta dijela opoziconih stranaka, konkretno Demokratskog fronta koji su bojkotovali i dolazak evropskih parlamentaraca.

Predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa državama u regionu Eduard Kukan je sugerisao povratak u parlament.

"Bojkot nije rješenje, to nije način rješavanja političkih aktivnosti i političkih problema i to je nešto sa čim se svi u Briselu slažemo", ističe Kukan.

Govoreći o problemima na koje je naišao u Crnoj Gori, Kukan je je rekao da očekuje odgovornost u sprovođenju preporuka Brisela. Od Crne Gore zavisi kredibilitet procesa proširenja Evropske unije, jer je ona trenutno jedina koja pregovara o članstvu nakon što uskoro Hrvatska postane punopravna članica Unije. To je ključna poruka Brisela Crnoj Gori, rekao je Kukan.

"To je glavna poruka koju smo donijeli iz Brisela ovdje, jer osim toga što ste vi izuzetno mlada država koja je postigla jako puno u ovom procesu pregovaranja na vama je jedna izuzetno odgovorna uloga, a to je kredibilnost kompletnog procesa proširenja Evropske unije. Prosto, ovaj proces pregovaranja treba i dalje da bude uspješan", istakao je on.

Evropski parlamentarci su sugerisali da bi prvi korak u stvaranju većeg povjerenja građana u institucije trebalo da bude formiranje nezavisne državne izborne komisije. Urlike Lukaček je kazala da je nepovjerenje građana u institucije bitna stvar i signal crnogorskim vlastima da Skupština i Vlada reaguju.

Na drugoj strani poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista Obrad Stanišić je iznio svoje viđenje zbog čega opozicija nema povjerenja u državne institucije Crne Gore.

"Ako znamo da 80 posto jedne političke populacije iz opozicije – iz Demokratskog fronta još uvijek Crnu Goru ne doživaljava kao svoju državu kako onda da vjeruju institucijama te države. Kako da vratimo povjerenje u institucije sistema. Prvo, da svoju državu Crnu Goru doživljavamo kao svoju državu, pa ćemo onda i povratiti povjerenje u institucije", rekao je Stanišić.

Sastanak sa evropskim parlamentarcima je bio prilika da opozicija direktno saopšti da su predsjednički izbori održani u jeku ove afere i da je epilog tih izbora upitan legitimitet predsjednuika Filipa Vujanovića.

"U ovom parlamentu više od 60 posto ili 60 posto poslanika, svako iz svog razloga osporava legalitet i legitimitet gospodina Vujanoviča i to se preko noći neće izbrisati. O tome bih volio da svi razmislimo. Ova se kriza se ne završava samo rješavanjem kvaliteta biračkog spiska i odgovorom za ove predsjedničke izbore. Nas ta kriza čeka i dalje", naglasio je predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG