Dostupni linkovi

EU objavila osmi paket sankcija Rusiji, nema izuzeća za naftu za Zapadni Balkan


Odbjena viza u ruskom pasošu, ilustrativna fotografija
Odbjena viza u ruskom pasošu, ilustrativna fotografija

Evropska unija (EU) nametnula je nove trgovačke sankcije Rusiji i proširila listu osoba kojim zamrzava imovinu i zabranjuje putovanja na prostor EU u okviru osmog paketa sankcija koji je stupio na snagu u četvrtak.

Sankcije donose i ograničenje cijena ruske nafte i zabranu državljanima EU da budu u upravnim odborima ili rukovodstvima firmi koje pripadaju ruskoj državi

"Nove mjere, objavljene u Službenom listu EU, odgovor su na eskalaciju Rusije u nezakonitom ratu protiv Ukrajine, što se jasno ogleda u aneksiji ukrajinskih teritorija nakon sramnih 'referenduma', u mobilizaciji rezervista i prijetnji nuklearnim oružjem", navodi Evropska komisija.

Embargo na naftu od decembra

Sankcije uključuju potpuni embargo na uvoz sirove ruske nafte morskim putem.

"Ta mjera dogovorena u saradnji s partnerima iz G7 stupa na snagu 5. decembra 2022. za sirovu naftu, odnosno 5. februara 2023. za rafinirane naftne proizvode nakon nove odluke Vijeća", navodi se.

Kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) već pisao, EU zbog Srbije nije izuzela Zapadni Balkan iz mjera oko ruske nafte.

"Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, stoga ne bi trebalo da profitira od derogacije. Ostale države članice (EU) su se složile sa ovim stavom", rekao je jedan diplomatski izvor koji je bio uključen u razgovore o novom paketu sankcija.

Naime u prvom nacrtu prijedloga o novom paketu sankcija, Zapadni Balkan je bio izuzet od ograničenja koje se odnosi na uvoz ruske sirove nafte, kako bi se zaštitila energetska sigurnost regiona.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio novinarima na dan kad je paket objavljen da se ne plaši "onih koji koji prijete Srbiji zbog neuvođenja sankcija Rusiji i da će njegov odgovor evropskim liderima biti pristojan, odgovoran, ozbiljan i dalekosežan". On je to rekao pred samit lidera EU i drugih evropskih država u četvrtak u Pragu i optužio Hrvatsku da je kriva što Srbija ovaj put nije izuzeta od sankcija na uvoz sirove nafte iz Srbije.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je istovremeno odgovorio da Srbija može preko Hrvatske uvoziti bilo kakvu naftu, dokle god nije ruska. "Sve odluke donosile su se zajednički (unutar EU), a Srbija u ovim okolnostima ne može sjediti na dvije stolice", poručio je Plenković uoči praškog samita.

Prema osmom paketu koji je stupio na snagu u četvrtak, najviša cijena nafte tek se treba dogovoriti s G7 i jednoglasno je treba odobriti svih 27 članica Unije.

"Ograničenje cijena, kada se počne provoditi, omogućiće evropskim operatorima da osiguraju prevoz ruske nafte trećim zemljama uz uslov da je cijena te nafte manja od najviše utvrđene cijene", navodi Komisija.

Zabrana uvoza od sedam milijardi eura

Osmi krug sankcija koje je EU donijela od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. februara predviđa novu zabranu uvoza u obimu od 7 milijardi eura kako bi se Rusiji smanjili prihodi.

Sankcije donose zabranu uvoza željeznih proizvoda, mašina i uređaja, plastike, vozila, tekstila, cipela, kože, keramike, određenih hemijskih proizvoda i nakita koji nije zlatan.

Cilj ograničenja je smanjenje ruskih sposobnosti razvoja u odbrambenoj industriji i sigurnosti.

Uključuju i zabranu izvoza ugljena, nekih specifičnih elektronskih dijelova, tehničkih proizvoda za avioindustriju i određenih hemijskih proizvoda, te zabranu izvoza malokalibarskog oružja.

Nova imena na 'crnoj listi'

Takođe, 37 osoba i entiteta dodano je na "crnu listu" na kojoj je sada 1.300 imena, a njima je zamrznuta imovina i zabranjen boravak na prostoru EU. Radi se o osobama i entitetima koji su uključeni u rusku okupaciju, u protivzakonitu aneksiju i provedbu lažnih "referenduma" u okupiranim regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja.

Među njima su visoki zvaničnici i oficiri, te kompanije koje pomažu ruske vojne snage. Osmim krugom sankcija EU pojačava sankcije u oblasti kriptovaluta i usluga.

Osmi paket sankcija stupio je na snagu na dan kada je u Pragu održan prvi dan samita lidera članica EU i drugih evropskih država.

Lideri 44 zemlje evropskog kontinenta okupili su se 6. oktobra u Praškoj tvrđavi kako bi formalno pokrenuli Evropsku političku zajednicu. Radi se o političkoj platformi putem koje će se učesnici okupljati redovno kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa.

Šta donosi Evropska politička zajednica?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:09 0:00

Sastanak evropskih lidera dogodio se u kritičnom trenutku za kontinent, stabilnost i bezbjednost su ugrožene zbog ruske agresije, izjavio je u četvrtak premijer Češke Petr Fiala na kraju prvog dana samita Evropske unije (EU) u Pragu.

Praški samit evropskih lidera pokazao je apsolutnu izolaciju Rusije, rekao je premijer Poljske Mateusz Morawiecki. Prema njegovim riječima, niko od čelnika nije razgovarao o kompromisima s Moskvom.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG