U Dubrovniku je danas završen dvodnevni forum 12 zemalja srednje i istočne Europe okupljenih u Inicijativi Jadran – Baltik – Crno more. Iako se države članice inicijative okupljaju u prvom redu zbog energetskih i infrastrukturnih projekata, glavna tema danas bila je migrantska kriza, a nisu se mogli izbjeći ni odjeci audio-zapisa razgovora Zorana Milanovića s desničarskim veteranskim udrugama.
Migrantska kriza pokazala je koliko su europske zemlje upućene jedna na drugu, podsjetio je hrvatski tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač na dubrovačkom forumu "Inicijative triju mora". Kovač je govorio rječnikom bitno drugačijim od onog kojim se koristi u aktualnim hrvatsko-srpskim odnosima.
"Kada je konkretno riječ o balkanskom migracijskom pravcu, ključan je nastavak provedbe dogovora o upravljanju migracijama kojeg smo mi kao EU postigli sa Turskom kao važnim partnerom Europske unije. Jednako, tako, važni su naši dalji napori na jačanju zaštite vanjskih granica Europske unije, kao i nastavak dobre suradnje i pružanja uzajamne pomoći među državama na tom migracijskom pravcu", ističe Kovač.
Upravo ta suradnja sa Slovenijom, Austrijom, Srbijom i Makedonijom bit će ključna u slučaju neuspjeha dogovora s Turskom, novog izbjegličkog vala i mađarskog zatvaranja granice, kazao je Kovač na novinarsko pitanje.
Energetski je najzanimljivija tema povezivanja terminala za ukapljeni plin, takozvani LNG, na osovini sjever – jug, s tim da oni u Poljskoj i Litvi već funkcioniraju, a dugo najavljivani terminal u Omišlju na Krku na sjevernom Jadranu nikako da se makne od ozbiljnih namjera.
"Nadam se da nakon izbora doista krećemo u snažnu kampanju za izgradnju najprije plutajućeg, a onda – nadam se – i stacionarnog LNG terminala, a u tom kontekstu posebno smo razgovarali o povezivanju terminala na Krku s terminalima Swinoujscie u Poljskoj i Klaipeda u Litvi, što bi omogućilo energetsku diversifikaciju kako izvora energije, tako i energetske mreže, koja je iznimno bitna za energetsku stabilnost", navodi Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica.
Iako su u Dubrovniku i bivši savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame za nacionalnu sigurnost general James L. Jones Jr. i pomoćnik kineskog ministra vanjskih poslova za ovaj dio svijeta Xi Jinping, nema nekih izričitih najava sudjelovanja u financiranju ovog i drugih projekata.
Znanstvenica iz Zagrebačkog instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić upozorava da se ovdje u prvom redu računa na europski novac, a u Dubrovniku nema predstavnika dviju najznačajnijih europskih zemalja – Njemačke i Francuske.
"Treba se postaviti pitanje – je li to francuski interes, je li to njemački interes i nekih drugih europskih zemalja, jer mi očekujemo velika ulaganja. Mi, zapravo, računamo na europske fondove za realizaciju ovih projekata", kaže Šelo Šabić.
Milanović u fokusu
Ni ovaj skup nije mogao proći bez reakcija na tajno snimane izjave Zorana Milanovića na susretu sa desničarskim veteranskim udrugama.
"Ono što smo čuli od gospodina Milanovića apsolutno je neprimjereno i jednostavno uvredljivo – i za Bosnu i Hercegovinu, i za Srbiju, i za srpski narod, i za Evropsku narodnu partiju. Čitav niz pojedinaca, institucija i država je uvrijedio. Možda bi bilo najbolje da se ova priča pokuša zaustaviti na način da gospodin Milanović što prije svima njima uputi izvinjenje i da pokušamo da idemo dalje", naglašava Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more okuplja 12 država srednje i istočne Europe - Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Na dubrovačkom skupu potpisan je i Memorandum o razumijevanju o dostavi plina iz Kaspijskog mora, te zajednička izjava svih gospodarskih komora država uključenih u inicijativu.
Facebook Forum