Dostupni linkovi

logo-print

Premijer Milo Đukanović je poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO okarakterisao kao istorijski dan za zemlju, najznačajniji poslije referenduma 2006. Ovo je kruna dugogodišnjih državnih napora, ali i uspjeh cijele Crne Gore - poručio je Đukanović na svečanom koktelu u Vili Gorica.

„Crna Gora danas ulazi u ekskluzivni krug zemalja koje su sinonim najboljih vrijednosti savremene civilizacije“, ovim riječima se premijer Milo Đukanović obratio najvišim državnim zvaničnicima, članovima diplomatskog kora, predstavnicima NVO sektora, građanima Crne Gore, domaćoj i međunarodnoj javnosti na svečanom koktelu upriličenom u Vili Gorica povodom poziva za Crnoj Gori za članstvo u NATO koji je u srijedu stigao iz Brisela.

„Poziv je rezultat ozbiljnog rada na ostvarivanju strateških ciljeva državne politike punopravnog članstva u NATO-u i u Evropskoj unji. Ovo je kruna dugogodišnjih državnih napora i procesa sveobuhvatnih reformi započetih 2006. godine. Tačno prije devet godina prijemom u Partnerstvo za mir krenuli smo na ovaj put. Danas imamo pravo na ponos što smo za relativno kratko vrijeme zavrijedili povjerenje partnera i dobili poziv za članstvo. Veoma smo zadovoljni što je Alijansa pravilno vrednovala naše napore. Zahvalni smo državama članicama i administraciji NATO-a za dragocjenu pomoć i podršku svih ovih godina. Posebnu zahvalnost dugujemo članovima diplomatskog kora u Podgorici. Ovo je naš zajednički uspjeh", kazao je Đukanović.

„Želim, prije svega, da zahvalim predstavnicima političkih partija, NVO sektora, medija, biznisa i akademske zajednice. Svima koji učestvuju u opštem društvenom dijalogu i doprinose argumentovanoj raspravi o svim aspektima našeg članstva u NATO. To je pitanje od nacionalnog interesa jer u Alijansu ulazi cijelo društvo, ne samo Vlada ili bilo koja partija - zato je ovo uspjeh cijele Crne Gore“, poručio je Đukanović.

Govoreći o značaju poziva Crnoj Gori za čitav region Đukanović je kazao da je „ovo veliki dan za cijeli Zapadni Balkan“.

„Vjerujem da će poziv dati vjetar u jedra reformskim i integracionim procesima u okruženju. Članstvo naše zemlje u NATO predstavljaće snažan doprinos regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti“, ocijenio je Đukanović.

Premijer Crne Gore smatra da je poziv Crnoj Gori važan događaj i za NATO savez, jer je pozivom Crnoj Gori „potvrđen kredibilitet politike otvorenih vrata i snaga i vizija Alijanse.“

„Prvi put nakon šest godina jedna država je pozvana u članstvo. Poziv Crnoj Gori pamtiće se i po presedanu što je odluka po prvi put donijeta na ministarskom nivou, između dva samita", rekao je premijer.

Đukanović kaže da poziv ne doživljava samo kao priznanje, već i kao snažan impuls za dalji rad na reformama.

"Svjesni smo da je pred nama još jedan dio puta do punopravnog članstva u Alijansi. Ali, siguran sam da ćemo ga preći kvalitetno i brzo kao što smo ispunjavali dosadašnje obaveze", zaključio je premijer Crne Gore Milo Đukanović.


Otvaranje političkog pasijansa

Kakve su reakcije parlamentarnih partija na odluku Ministarskog savjeta NATO-a da Crnoj Gori uputi pozivnicu za članstvo? Radost, ali bez euforije, kod onih koji su pristalice ulaska Crne Gore u Alijansu, te manje rezignacija, a više zabrinutost kod protivnika atlantskih integracija, kojima je sada bitno hoće li se vlast odlučiti da raspoloženje prema NATO-u provjeri na referendumu ili će sve biti verifikovano u parlamentu.

No, i jedni i drugi su saglasni da je pozivnica iz sjedišta vojnog saveza u Briselu početak napornog puta koji Crna Gora treba da pređe da bi postala punopravna članica najjačeg vojno-političkog saveza u svijetu.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera ocjenjuje da je današnji datum, kada je poslata pozivnica Crnoj Gori za članstvo u NATO, najvažniji nakon obnavljanja nezavisnosti Crne Gore. Kentera smatra da se Crna Gora po prvi put otrgla od zagrljaja Istoka i određenih zemalja te kreće prema usvajanju zapadnih civilizacijskih vrijenosti. Na pitanje kakvu reakciju Rusije očekuje, Kentera je rekao:

„Rusija je već reagovala, kazavši da će uskratiti i obustaviti neku saradnju. Ja bih zaista volio da vidimo to o kojoj se saradnji radi, s obzirom da mi sa njima do sada nismo imali neku kvalitetnu saradnju, pogotovu ne na vojnom planu. U tom smislu, ono što nama treba ovdje je kvalitet budućih, održivih investicija. Da jednostavno vidimo investicije sa Zapada. Sa druge strane ne treba niko u Rusiji da se ljuti zbog ovakve odluke. Znali su da će se to desiti i to je bilo sasvim realno i za očekivati. Mi i dalje možemo da radimo i sarađujemo sa Rusijom na mnogim drugim poljima i da budemo izuzetno kvalitetni partneri, ali poštujući jedni druge. Posebno da oni poštuju nas u tom dijelu naše odluke da postanemo dio NATO saveza i da ni na koji način ne pokušavaju da ugroze tu odluku i bilo koje druge odluke koje Crna Gora samostalno donosi i koje su u njenom interesu.“

Iako većina naših sagovornika u prvi plan ističe bezbjednosne i ekonomske koristi koje će članstvo u najmoćnijoj vojno-političkoj organizaciji Crnoj Gori donijeti, o tome će, kako navode, više biti spremni da govore kada i zvanično uđemo u NATO klub. Do tada, Božena Jelušić, potpredsjednica građanskog pokreta URA, koji je od početka imao proaktivan pristup u promociji NATO vrijednosti, poručuje kako mjesta za euforiju nema.

“Nikakvoj euforiji ovdje nema mjesta. Pozivnicu smatramo početkom drugačije vrste odgovornosti i želimo da se ona koristi na dobrobit svih građana Crne Gore“, napominje Božena Jelušić.

Iako je i za Sulja Mustafića, potpredsjednika državne Skupštine iz Bošnjačke stranke, ovo značajan datum za Crnu Goru, pozivnica za članstvo u NATO samo je početak strmog puta na kome Crna Gora treba da pređe brojne prepreke dok ne stigne u Brisel.

“Poseban segment, veoma značajan u svemu ovome, jeste vladavina prava, jačanje institucija, prije svega, u onom dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije i kriminala. To je značajan problem u Crnoj Gori i država će morati da se tim problemom odlučnije bavi u narednom periodu“, ocjenjuje Mustafić.

Za Slavena Radunovića iz opozicionog saveza Demokratski front, čija je većina konstituenata anti-NATO orijentisana, današnji dan se ne razlikuje u odnosu na bilo koji drugi.

“Ja i dalje mislim da građani Crne Gore nijesu za učlanjenje Crne Gore u NATO, već da je ovo privatan projekat Mila Đukanovića i njegove vlade. On je insistirao na pozivnici čitavo vrijeme i vodio žestoku NATO kampanju, ne obazirući se na činjenicu da je većina Crne Gore za neutralnost, to jest nije za pristupanje NATO-u“, konstatuje Radunović.

(VIDEO: Podgoričani o pozivu za članstvo u NATO)


Potpredsjednik Vlade i zamjenik lidera vladajućeg DPS-a, Duško Marković, nedavno je iznio tezu da će pozivnica za ulazak u Sjevernoatalnstki savez značiti relaksaciju političke scene od pitanja koje je polarizovalo crnogorsko društvo i da sada ulazimo u izbornu godinu u kome će se "otvoriti politički pasijans“.

Takvu tezu podržava i potpredsjednik Paralamenta iz Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.

“Mislimo da će tenzije sigurno biti manje u narednom periodu. Vjerujem da će i oni koji podržavaju članstvo Crne Gore u NATO alijansi, ali i oni koji imaju rezerve prema tome, kroz civilizovan dijalog razmjenjivati argumente u narednom periodu i da će sve to dovesti do toga da se odluka donese na demokratski način, u Skupštini Crne Gore, kao Domu izabranih predstavnika naroda“, kaže Mustafić.

Sa takvim stavom nije saglasan Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, koji smatra da bi do stabilizacije političkih prilika u Crnoj Gori jedino moglo doći ako bi se vlast odlučila da raspiše referendum na kome bi se građani izjasnili o tome da li su za učlanjenje Crne Gore u NATO.

“Strašno je bitno da vlast brzo izađe sa idejom o raspisivanju referenduma i tako relaksira situaciju. Ali, siguran sam da će pokušati da 'jašu' na ovoj pozivnici još neko vrijeme i da stvaraju polarizaciju, tako što će insistirati na donošenju odluke u Skupštini Crne Gore, kako bi onda u predizbornoj kampanji tražili veliku podršku građana, navodno zbog toga što je ona neophodna da bi Crna Gora ušla u NATO glasanjem u Skupštini“, smatra Radunović.

I Božena Jelušić iz URE plaši se da će, ususret redovnim parlamentarnim izborima sljedeće godine, NATO pozivnicu vlast pokušati da iskoristi u toku predizborne kampanje.

“Da se dobijanje pozivnice za NATO na neki način predstavi kao jedini i isključivi doprinos i postignuće DPS-a. Pozivnica za NATO nije i ne može biti rehabilitacija DPS-a, zbog veoma problematične unutrašnje politike, podjela ovoga društva, izbornih krađa, da postoji nepovjerenje na mnogim nivoima u institucije sistema i, najzad, zbog porazne ekonomske politike“, zaključuje Božena Jelušić.

(VIDEO: Građani o reakciji Rusije na poziv za članstvo u NATO)

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG