Dostupni linkovi

logo-print

Državni praznik za pola BiH


Bosna i Hercegovina 1. marta slavi Dan nezavisnosti, uprkos činjenici da jedan od dva bh. entiteta - Republika Srpska, ne priznaje ovaj praznik.

Prije tačno četvrt vijeka većina Bosanaca i Hercegovaca na referendumu je odlučila da BiH od bivše jugoslovenske republike postane nezavisna država.

Tako je 29. februara i 1. marta 1992. godine većina građana - statistički gledano 64 posto njih - izašlo na referendum o nezavisnosti, a 99 posto odabralo je izlazak iz Jugoslavije.

Najveći broj pripadnika srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, prema instrukcijama tadašnjeg političkog vrha koji ih je predstavljao, bojkotovali su referendum, koji je bio održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ.

Bosna i Hercegovina tada nije imala alternativu, te je organizovala referendum, kaže istoričar i profesor na Filozoskom fakultetu u Sarajevu Husnija Kamberović.

Drugi veliki igrači u jugoslovenskoj krizi, pogotovo Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, nisu prihvatali nikakvu transformaciju države koja bi na neki način očuvala cjelovitu BiH: Husnija Kamberović

Drugi veliki igrači u jugoslovenskoj krizi, pogotovo Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, nisu prihvatali nikakvu transformaciju države koja bi na neki način očuvala cjelovitu BiH: Husnija Kamberović


„Bosna i Hercegovini nije doprinosila raspadu Jugoslavije i imala je interesa da se Jugoslavija kao država u nešto transformiranom obliku sačuva. Odluka da se ide na referendum bila je posljedica činjenice da drugi veliki igrači u jugoslovenskoj krizi, pogotovo Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, nisu prihvatali nikakvu transformaciju države koja bi na neki način očuvala cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Sjetimo se samo da su Izetbegović i Gligorov imali ideju stvaranja tzv. stepenaste federacije. Brojne ideje o transformaciji su odbačene, pa je BiH kao i druge članice Jugoslavije, a na poziv Badinterove komisije, organizirala referendum, da čuje stav svog stanovništva da li je za ostanak u Jugoslaviji ili je za očuvanje cjelovite Bosne i Hercegovine“, objasnio je Kamberović istorijski kontekst donošenja odluke o referendumu.

Događajima tog vremana svjedočio je Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, koji napominje da je referendum bio rezultat zahtjeva Evropske zajednice da, ako BiH želi ići ka nezavisnosti, mora provjeriti mišljenje građana o tome.

„Prije donošenja te referendumske odluke, Bosna i Hercegovina je bila suočena sa ucjenama, prijetnjama, pritiscima i nestankom države i nestankom Bošnjaka kao naroda i jednostavno smo morali u Skupštini Republike BiH naći najracionalniji pristup da bismo sačuvali svoju državu“, prisjeća se Lazović.

Ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji koje se dogodilo 1. marta, bilo je povod da istu noć Srpska demokratska stranka (SDS), na čijem čelu je bio Radovan Karadžić, organizuje barikade na punktovima u Sarajevu, a potom i u drugim gradovima, označavajući njima područja koja će kasnije proglasiti srpskim. Pozivajući se na ovaj događaj, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nedavno je medijima rekao da 1. mart doživljava kao dan kada je 1992. godine počeo rat i kada je počela patnja svih građana u BiH, a posebno Srba.

“Prvi mart je dan koji i za srpski narod i za mene lično predstavlja početak rata. To je bio razlog za rat i to je stvar koju srpski narod nikada neće zaboraviti, kao ni licemjerstvo onih koji danas osporavaju 9. januar, a slave 1. mart, iako to nije praznik na nivou BiH”, izjavio je Ivanić novinskoj agenciji SRNA.

Stjepan Kljujić, Alija Izetbegović i Radovan Karadžić 1992. godine

Stjepan Kljujić, Alija Izetbegović i Radovan Karadžić 1992. godine


Dan nezavisnosti 1. mart već godinama osporavaju iz Republike Srpske. Nedavno je Narodna skupština ovog bh. entiteta tražila ocjenu ustavnosti ovog praznika pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, uz obrazloženje da ne odražava volju svih konstitutivnih naroda u BiH.

Ipak, i Srbi su izašli na referendum 1992. godine jer bez pristanka dijela tog naroda ne bi bilo moguće proglasiti nezavisnost, što je potvrdila i tadašnja Evropska zajednica. Jedan od osnivača SDS-a, pjesnik Vladimir Srebrov i 1992. je tvrdio:

„Prisustvujem ovom časnom skupu kao Srbin, da bih podvukao nešto – da će na ovaj referendum izići onaj deo Srba, onaj deo srpskih intelektualaca koji BiH smatraju svojom domovinom i svojim zavičajem.“

U prvoj ratnoj godini BiH je priznalo 76 zemalja, a u ovih 25 godina njih 173. Rat u Bosni i Hercegovini okončan je 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom. Period postdejtonske BiH obilježila su politička previranja i brojni problemi u funkcionisanju države.

„Današnja Bosna i Hercegovina suočava se sa unutrašnjim protivnicima. Vanjske protivnike smo pobijedili, ali oni koji unutar Bosne još uvijek negiraju njenu državnost, nije 1. mart bio okidač za rat, kako to kaže predsjedavajući Predsjedništva, Mladen Ivanić, nije referendum 1. marta bio referendum protiv srpskog naroda. Prvi mart je bio okidač za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, a okidač za rat držali su drugi, u Beogradu“, poručio je Miro Lazović na akademiji upriličenoj povodom Dana nezavisnosti BiH.

U ovih 25 godina, političari su se često koristili politkom „alibija“, koristeći međunarodnu zajednicu za rješavanje unutrašnjih problema, rekao je nedavno Dragan Čović, član Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH.

„Žao mi je što nismo iskoristili zadnje tri ili četiri godine. Možda je prvi dio ovog mandata da snažnije iskorak napravimo, da Bosna i Hercegovina bude ono što mi želimo, zemlja jednakopravna tri konstitutivna naroda i svih onih koji se tako ne izjašnjavaju. I to nije tako teško koliko je bitno da u glavi promijenimo jedan svoj stav prema onim politikama koje smo do sada zagovarali. Bosna i Hercegovina ništa drugo neće moći biti, ona će ostati, djelovat će kao cjelovita država, unutar nje se moramo urediti na racionalan način, ne ovako skupo kao sada, ali isto tako na način koji će osigurati, pa ako hoćete, bar onu psihološki odnos prema institucionalnoj jednakopravnosti, bar jedno uvjerenje da je ta jednakopravnost prisutna“, ocijenio je Čović.

Ni danas nije izostalo pominjanje „najsvježije“ političke krize u BiH, nastale zbog podnošenja zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije za genocid.

I političari iz RS-a, ali i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na svečanoj akademiji povodom Dana nezavisnosti rekao je kako revizija presude pred Međunarodnim sudom pravde ne produbljuje podjele u društvu.

Podigli glas i u ime hiljada srpskih građana u BiH koji nisu počinili zločine: Bakir Izetbegović

Podigli glas i u ime hiljada srpskih građana u BiH koji nisu počinili zločine: Bakir Izetbegović


„Sa ovog mjesta smo prije desetak dana podigli svoj glas kako bismo upozorili na njihovu štetnost. Podigli smo glas zbog obaveze da izrazimo poštovanje hiljadama onih koji su preživjeli strahote genocida, koji danas žive sa trajnim nasljeđem tragedije. Podigli smo glas umjesto onih koji ne mogu da govore, u dubokom osjećanju obaveze da budemo njihovi svjedoci, ali smo podigli glas i u ime hiljada srpskih građana u Bosni i Hercegovini koji nisu počinili zločine i koji su spremni da se suoče sa užasnim nasljeđem koje nepravedno pritišće i optužuje cijeli jedan narod. Istina i pravda smetaju samo onima čija savjest nije čista“, rekao je Izetbegović.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG