Dostupni linkovi

logo-print

Dan antifašističke borbe bez predsjednice i tehničkog premijera


Spomenik u šumi Brezovica, arhivska fotografija

Spomenik u šumi Brezovica, arhivska fotografija

Hrvatska u srijedu obilježava Dan antifašističke borbe, na obljetnicu formiranja prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica nedaleko Siska 22. lipnja 1941. godine. Središnja svečanost je održana bez predsjednice i tehničkog premijera, a Dan antifašističke borbe obilježen je od Vukovara do Dalmacije.

Hrvatsko društvo je godinama zatvaralo oči na sustavno demoniziranje i potcjenjivanja antifašizma i rezultata antifašističke borbe, ali tome dolazi kraj, poručio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin na središnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj u šumi Brezovica pored Siska.

"Ipak, naše društvo sve više pokazuje da ima snage suočiti se sa činjenicom da se otvoreno koketira sa ustaštvom, da se borce antifašističkog rata sumarno optužuje kao zločince, a da su njihova prava višekratno smanjivana, mada se u javnosti govori o nekim golemim mirovinama partizana", navodi Habulin.

Da nije bilo hrvatskih antifašista i njihove pobjede u Drugom svjetskom ratu, ne bi bilo ni cjelovite Hrvatske. To je jasno svakome tko se imalo bavio hrvatskom poviješću, osim hrvatskim desničarima koji i dalje falsificiraju povijest, poručio je Habulin.

"Drugarice i drugovi, čestitam vam današnji dan, Dan antifašističke borbe!", riječi su Habulina.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i tehnički premijer Tihomir Orešković pismeno su čestitali dan antifašističke borbe, ali nisu sudjelovali na središnjem obilježavanju.

Predsjedničin osobni izaslanik, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, poručio je da je Hrvatska prema svojoj veličini sa 200.000 boraca imala najmasovniji antifašistički otpor, i relativno najveće žrtve – oko 64.000 poginulih.

Milan Bandić

Milan Bandić

"To moramo imati na umu i stalno isticati. Baš zato, nikada ne dozvolimo da nam bilo tko lijepi ustaške ili bilo kakve druge fašističke etikete", ističe Bandić.

Sisačka socijaldemokratska gradonačelnica, Kristina Ikić-Baniček, poručila je kako je danas podjednako važno biti antifašist kao što je to bilo u lipnju 1941.

"Antifašizam je kompas za razlikovanje dobra i zla, u vremenu kada neki namjerno pokušavaju pobrisati crtu između ispravnog i krivog. Danas smo ovdje da naša djeca jednog dana budu sposobna prepoznati tu razliku između nas i njih. Mi smo bili i ostali antifašisti, a oni su s druge strane crte", ocjenjuje Ikić-Baniček.

Na središnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj u šumi Brezovica pored Siska svirao je Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske, a obilježavanje je bilo izravno prenošeno na Prvom programu Hrvatske televizije.

Bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Stipe Mesić, govorio je na središnjoj proslavi Dana antifašističke borbe za Dalmaciju u Tisnom, malom mjestu koje je dalo 108 poginulih partizana i 38 žrtava fašističkog terora.

Stjepan Mesić u Tisnom

Stjepan Mesić u Tisnom

"Ne smijemo dopusti da nas zastraše oni koji veličaju ustaše i njihov zločinački režim i oni koji bezočno tvrde da problem današnje Hrvatske nije fašizacija, nego postkomunistički talog. Oni koji to tvrde, oni su zaista talog, ali društveni talog. Oni su dno na koje bi i nas htjeli povući, ali nećemo im to dozvoliti!", kaže Mesić.

Proslave Dana antifašističke borbe održane su u Rijeci, Vukovaru i na više drugih mjesta u Hrvatskoj.

Govoreći u utorak navečer na proslavi Dana antifašističke borbe u Splitu, splitski gradonačelnik, dojučerašnji socijaldemokrat, Ivo Baldasar, požalio se na teror agresivne ustašonostalgičarske manjine u splitskom Gradskom vijeću, za što on ne nalazi lijek.

"Na Gradskom vijeću su odnosi takvi kakvi jesu. Pokušali smo sve u najboljoj namjeri da pomirimo konačno duhove prošlosti jer nas vuku u propast. Koliko je naša dužnost da se sjetimo antifašizma i borbe, toliko je naša dužnost da mislimo na djecu. Ovo nas sve više dijeli, umjesto da nas spoji i poveže u amalgam antifašizma, čini mi se da nas svako spominjanje antifašizma vuče prema fašizmu. Čudno, ali istinito. Valjda smo mi takav narod. Jednostavno ne možemo preći preko nekih stvari i koliko se mi trudili misliti na djecu, čini mi se da upravo suprotno radimo i tonemo sve dublje. Možda bi bilo najbolje da više ništa ne spominjemo", ističe Baldasar, te zaključuje:

"Ako bi mene pitali, radi moje djece, da normalno žive i praviti kao da ne postoji povijest, skoro da bih pristao na to da više ne spominjem ni Drugi, ni Domovinski rat. Koliko god je povijest učiteljica života, čini mi se da to kod Hrvata nije slučaj."

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG