Dostupni linkovi

logo-print

Da li će se pitanje Prevlake rješavati u Hagu


Ivo Josipović sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem tokom posjete Crnoj Gori, 3. septembar 2013.

Ivo Josipović sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem tokom posjete Crnoj Gori, 3. septembar 2013.

Posjeta hrvatskog predsjednika Iva Josipovića Crnoj Gori aktuelizovala je sporno pitanje Prevlake, staro preko dvadeset godina. Kako izostaje bilateralni dogovor, rastu šanse da se sporna granica nađe pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova je saopšteno za RSE da su u dosadašnjem radu komisije za razgraničenje sa Hrvatskom razmijenjene osnovne pozicije i održano više sastanaka. Izražava se uvjerenje da će pitanje Prevlake biti razriješeno u dobrom duhu i u komunikaciji dvije države.

Međutim, u saopštenju se dodaje, da u slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno, rješenje bi se tražilo na Međunarodnom sudu pravde ili međunarodnom arbitražom. To je na tragu izjave hrvatskog predsjednka Iva Josipovića koji je odgovarajući na pitanje o granici na Prevlaci rekao, da postoje razike u mišljenjima kuda treba da ide granična linija, te izostanak dogovora otvara mogućnost arbitraže.

Od kada je formirana komisija za razgraničenje, koja ima 10 članova, nije bilo informacija o njenom radu niti detalja o statusu pregovora sa Hrvatskom o razgraničenju. Zbog toga je nepoznato kakve su šanse da se pitanje granice na Prevlaci nađe pred međunarodnim sudom pravde u Hagu odnosno, do kada će se pokušavati doći do dogovora o razgraničenju između Crne Gore i Hrvatske.

Odgovarajući na pitanje o tome koliko je povoljna ili nepovoljna opcija za Crnu Goru, da se razgraničenje nađe pred sudom u Hagu, profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić kaže da njegove informacije govore da komisije nisu ništa uradile do sada, a da bi prilikom arbitraže Crna Gora bila u nepovoljnijoj poziciji.

„Pouzdano znam da komisije, pogotovo naša crnogorska, a ni hrvatska nisu dosad uradile ništa, ni posebno ni na zajedničkom poslu. Postojali su tamo koordinatori, ali što se tiče razgraničenja, meni se čini da je faktičko stanje sljedeće - koje ne odgovara pravnom epilogu, bar za Crnu Goru. Evo zašto. Faktičko stanje je, da je i Hrvatska i Crna Gora to pitanje stavila pod tepih. Ako je predsjednik Ivo Josipović rekao juče da ako ne bude dogovora da će to ići sigurno na Međunarodni sud u Hagu i međunarodnu arbitražu, onda se bojim da je tu Crna Gora u nepovoljnijem položaju, pravno u nepovoljnijem položaju“, ocjenjuje Mitrić.

Protokoli, dogovori i komisije

Nakon ratnih sukoba Prevlaku su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002. godine. Tada je utvrđen Privremeni protokol o Prevlaci kojim Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od nekih 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.

Taj protokol važi i danas, a crnogorski zvaničnici su više puta najavljivali izradu platforme o definisanju konačne granice sa Hrvatskom, te najavljivali da će pored geostrateških interesa voditi računa i o ekonomskim koji uključuju korišćenje mora i eventualnih podmorskih nalazišta.

2008. godine tadašnji premijeri Crne Gore i Hrvatske Milo Đukanović i Ivo Sanader su postigli dogovor da otvoreno pitanje granice između dvije zemlje na području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Tada je objašnjeno da je Prevlaka specifično pitanje jer ono sadrži pitanje teritorijalnih, morskih i podmorskih granica između dvije zemlje.

O Prevlaci se u Crnoj Gori govorilo u martu ove godine na inicijativu opozicije, a pred priključenje Hrvatske u punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Skupštinski odbor za međunarodne odnose je tada zaključio da se razgraničenje u reonu Prevlake obavi sa ciljem zadržavanja prava Crne Gore nad ulazom u Bokokotorski zaliv.

„Da se kroz te razgovore sa Republikom Hrvatskom pokuša na svaki način postići, da Crna Gora zadrži kontrolu ulaska u svoj Bokokotorski zaliv“, kaže poslanik Koča Pavlović.

Tada je i formirana nova komisija za razgraničenje pri čemu se šef diplomatije Igor Lukšić prije šest mjeseci založio za intenziviranje pregovora sa Hrvatskom:

„Intenzivirati dijalog po više osnova. Jedan od onih koji nam slijede jeste da dovedemo do kraja tehnički sporazum koji će značiti implementaciju novog režima granice kada Hrvatska uđe u Evropsku uniju:“
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG