Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska za nalaženje trajnog rješenja za Prevlaku


Prevlaka, foto: stock

Prevlaka, foto: stock

Mogućnost da se rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Crne Gore – u slučaju da ne uspiju bilateralni pregovori – prepusti Međunarodnom sudu pravde u Hagu nije nova, kažu u Zagrebu. Važno je da privremeni sporazum funkcionira, i da se to otvoreno pitanje rješava pravno, a ne politički, naglašavaju naši sugovornici. Čini se da u cijeloj priči nisu nevažne ni najave istraživanja ležišta plina i nafte u jadranskom podmorju.

Otvorena pitanja ne opterećuju odnose dviju država, kažu poznavatelji problematike u Hrvatskoj povodom spominjanja graničnog pitanja u razgovorima dvojice predsjednika, i naglašavaju kako je Hrvatska po pitanju određivanja granične crte na moru u dobroj startnoj poziciji.

U hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kažu kako mogućnost međunarodne arbitraže u slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno nije nešto novo. Granična crta sa Crnom Gorom na kopnu je definirana, a na cijeloj granici dviju država uspostavljen je privremeni režim koji se po isteku dogovorenog roka automatski produljuje, podsjeća u izjavi za RSE politički analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić.

„Hrvatska je u komotnoj poziciji. Prema onome kako je određena granica na kopnu i ako se primjenjuje međunarodno pravo, Hrvatska će biti zadovoljna sa rješenjem u skladu sa međunarodnim pravom. Ako to pregovarači ne uspiju postići, onda je za Hrvatsku najbolje rješenje Međunarodni sud pravde u Hagu, jer je to demokratsko i civilizirano rješenje između dvije prijateljske države“, istaknuo je Granić.
Gordan Jandroković

Gordan Jandroković


Mogućnost spomenuta tokom razgovora predsjednika Ive Josipovića i Filipa Vujanovića u utorak da – ako međuvladina povjerenstva ne nađu rješenje - pitanje granice valja prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu ne iznenađuje donedavnog HDZ-ovog ministra vanjskih poslova, a sada potpredsjednika saborskog Odbora za europske poslove Gordana Jandrokovića.

„Ideja o tome da se ide u Hag nije nova. Ona je stara već 6 – 7 godina kada je bila dogovorena između tadašnjih vlada Hrvatske i Crne Gore. Smatram da je ona i dalje aktualna, jer dvije strane različito gledaju na rješavanje pitanja granice. Mislim da je Međunarodni sud pravde u Hagu dobro rješenje. Bitko je da to pitanje ne opterećuje političke odnose dviju strana i da je ono postalo pravno pitanje“, kaže Jandroković.

Pitanje istraživanja nafte i plina

Granić kaže kako je privremeni režim dobro rješenje, ponavlja da je Hrvatska u povoljnoj situaciji, ali i naglašava da bi trajno definiranje granične crte u dogledno vrijeme bilo u najboljem hrvatskom interesu.

„Hrvatskoj je izuzetno bitno da se ta granica odredi, uključujući i problem istraživanja nafte i plina u podmorju.“

Naime, obje zemlje najavile su istraživanje i potencijalnu eksploataciju plina i nafte, svaka u svom dijelu jadranskog podmorja. Iako se među lokacijama mogućih istraživanja ne spominje širi prostor unutar kojeg se otprilike nalazi pomorska granica dviju država, na crnogorsku najavu davanja koncesije za istraživanje nafte i plina u podmorju već su reagirali oporbenjaci na krajnjem jugu Hrvatske, odnosno na granici s Crnom Gorom.

Dubrovačko-neretvanski HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić u izjavi za RSE kaže kako se – po mogućnosti dogovorom, a ako nije drugačije moguće arbitražom - mora što prije utvrditi graničnu crtu na moru, i da ona mora ići sredinom bokokotorskog zaljeva.

„Interes naše županije, a po nama i cijele Hrvatske je u tome – budući da se pretpostavlja da je jadransko podmorje bogato nalazištima plina i nafte i da bi se to moglo istraživati – da je nužno znati tko ima pravo istraživati na kojem području. Zbog toga smo bili i reagirali, jer je Crna Gora raspisala natječaj za koncesioniranje istraživanja nafte i plina, a nama je zasmetalo da se to radi prije određivanja granične crte.“

Crna Gora o arbitraži, spor Hrvatske sa BiH i Srbijom

Sa druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore vjeruje da će ovo granično pitanje biti razriješeno u dobrom duhu, ali i navodi da bi se, u slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno, rješenje tražilo na Međunarodnom sudu pravde ili međunarodnom arbitražom. Profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić kaže da bi prilikom arbitraže Crna Gora bila u nepovoljnijoj poziciji.

„Ako je predsjednik Ivo Josipović rekao juče da ako ne bude dogovora da će to ići sigurno na Međunarodni sud u Hagu i međunarodnu arbitražu, onda se bojim da je tu Crna Gora u nepovoljnijem položaju, pravno u nepovoljnijem položaju“, ocjenjuje Mitrić. Opširinije o stavu Crne Gore u prilogu Da li će se pitanje Prevlake rješavati u Hagu.

Kada je u pitanju granica Hrvatske sa BiH duga preko 1.000 kilometara - ona nikada u potpunosti nije utvrđena, uprkos potpisivanju sporazuma 1999. Ni bh. ni hrvatski parlament nisu ratifikovali sporazum, a kako sada stvari stoje, čini se da i neće, s obzirom da predstavnici vlasti iz RS najavljuju da neće dati saglasnost za sporazum koji, prema njihovom mišljenju, ne ide u korist BiH.

"Osobno mislim da imamo dva rješenja – da li pristupiti ratifikaciji ponuđene granične crte s ovim potrebitim dokumentima, i druga varijanta – pristupiti ratifikaciji nespornog dijela granice uz prethodno definiranje spornog dijela granice", kaže Željko Obradović, bivši predsjednik Komisije za granice BiH. Detalji o graničnom sporu Hrvatske i BiH u tekstu Obradović: Ratifikacija ugovora o granici i političko i tehničko pitanje.

Tačna linija granice između Srbije i Hrvatske, više od dvije decenije od raspada Jugoslavije, nije poznata. U pregovorima o 145 spornih kilometara duž rijeke Dunav, Srbija traži da granična linija bude povučena sredinom toka rijeke. Hrvatska, međutim, insistira da granica bude linija koja razdvaja katastarske opštine. Najveći kamen spoticanja su Šarengradska i Vukovarska ada.

„To je spor koji bi mogao ići pred Međunarodni sud pravde u Hagu, u krajnjoj liniji. Ono klasično međunarodno pravo u većoj mjeri da granična linija treba ići sredinom plovnog puta je na strani Srbije. Međutim, realnosti su drugačije, katastarske podjele su takve da tu bi vjerovatno trebalo napraviti neke korekcije. Onda bi sud trebalo da presiječe na neki način", kaže za RSE Vatroslav Vekarić, stručnjak za spoljnopolitičke odnose. Detaljnije u tekstu Spor o granici sa Hrvatskom bi mogao otići pred Hag.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG