Dostupni linkovi

logo-print
Pošto je crnogorska Vlada velikodušno garantovala za kredite koje je podizao ruski investitor u podgoričkom Kombinatu aluminijuma, građani Crne Gore će sada morati da otplate 170 miliona eura tuđeg duga. Rast javnog duga je u Crnoj Gori postao najveći ekonomski, ali i opštedruštveni problem čije se rješenje ne nazire.

Trenutni nivo državnog duga, iako uvećan, još uvijek nije sam po sebi problem, ali jeste činjenica da se on velikom brzinom uvećava, a bez nagovještaja da se lavina potraživanja stranih povjerilaca može zaustaviti.

Novca u državnoj kasi nema, svako novo zaduženje Vlada usmjerava na javnu potrošnju, a nema ni naznaka da se planiraju mjere ekonomske politike koje bi vodile privrednom rastu, pa se ne može očekivati da će se rastom bruto domaćeg proizvoda smanjiti učešće duga u BDP-u i tako amortizovati problem. Da problem postoji, priznaju i u vladajućoj koaliciji.

"Problem u državi Crnoj Gori postoji kada je riječ o zaduživanju. Ne, kada je riječ o visini javnog duga koliko kada je riječ o dinamici povećanja javnog duga. To su činjenice. Činjenica je i da i to da smo u prethodnih nekoliko godina značajno povećali javni dug, da će on sa ovim novim zaduženjem biti 48, 1 posto, što je duplo manje nego što je prosjek u EU, ali je za nas i to duiplo manje problematično budući da se time značajno ograničava razvojni potencijal Crne Gore", kaže poslanik Socijaldemokratske partije Damir Šehović.

Kada je privatizovala podgorički Kombinat aluminijuma, Vlada je dobila nepunih 50 miliona eura, ali je Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske imala obavezu da investira još desetine miliona.

Međutim, desilo se suprotno. Rusi nijesu investirali, ali su kršili ugovor, izbjegavali plaćanje poreza i doprinosa, duguju desetine miliona eura Elektroprivredi, a usput su i pozajmljivali novac za koji im je Vlada, uprkos očiglednoj činjenici da se radi o neodgovornom investitoru, bila žirant.

Na ivici socijalne bijede

Kredite vrijedne 132 miliona eura građani Crne Gore će sa kamatama vratiti oko 170 miliona eura. Dojče banci je već plaćeno 23,5 miliona eura, a dodatna opasnost prijeti od sasvim realne mogućnosti da se ostale garancije, od strane mađarske OTP i ruske VTB banke, aktiviraju odjednom.

Aleksandar Damjanović

Aleksandar Damjanović

"Vlada je u zadnjih 5 godina u trostručila javni dug. Upozoravajuće je za sve nas da se Crna Gora približila granici tog duga gdje se dovodi u pitanje i sposobnost da se obaveze i vraćaju. Iz budžeta jeste do sada svaka obaveza izmirivana prema kreditorima, jeste tačno da smo i ovu zadnju obavezu prema Dojče banci izmirili ali je tačno i da se iz tih razloga priprema rebalans budžeta gdje će se iči sa radikalnim mjerama. Čak se govori o mogućem smanjenju plata u javnom sektoru i penzij , što će biti posljedica toga da vlada vraća dugove koje je neko drugi napravio", navodi poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.

U pokušajima da glavu drži iznad površine vode, Vlada povećava pritisak na građane. Na privredu ne može jer je u Crnoj Gori na kraju marta u blokadi bilo preko 15.000 preduzeća, a ukupan iznos duga na osnovu koga su blokirani računi je skoro 400 miliona eura, a i to je cifra koja ne uključuje ostale nelikvidne firme koje još uvijek izbjegavaju blokadu, pa bi to bilo cijeđenje suve drenovine.

Pored toga, povećanje PDV-a bi poguralo cijene, pa bi se račun ponovo ispostavio građanima, a pokrenula bi se i inflatorna spirala.


U međuvremenu su uvedeni nameti (opet) građanima, pa će od sada svi plaćati po jedan euro na mobilni telefon i isto toliko na električno brojilo. Zanimljivo je da se Vlada nije dosjetila da oni sa većim računima plate i veću taksu, pa će se danak državi plaćati podjednako. Sa računom od pet ili 155 eura - svejedno.

Pored toga, Vlada je ovih dana podigla i kredit od 150 miliona eura od Credit Suisse banke.

"To je zaduženje da bi se razdužili jednu trećinu a ipak se javni dug povećava zbog hirova i neznanja ili korupcije, što bi rekao predsjednik parlamenta, da ga citiram, danas je Crna gora veoma zadužena, svaki građanin je zadužen, nalazimo se na ivici socijalne bijede, na ivici gladi, treba da znate da je sve ovo učinjela DPS, njen lider koji je zadužio Crnu Goru, obogatio se lično kao i elita oko njega a sada svi vraćamo te dugove", kaže poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković.

Šta Crna Gora u takvoj situaciji može da uradi?

"Može da skupi dug zamijeni za jeftini dug kod MMF ali kada ljudi iz MMF dođu oni će da pitaju koliko mi objektivno prihodujemo ? Rebalans budžeta će pokazati kolik je deficit, s obzirom na stpu zaduženja mi za godinu eventualno možemo prihodovati od 900 miliona do milijardu. Oni će reći toliki su vaši prihodi i tolika mora biti vaša potrošnja. Mi ćemo vam dati kredit da vratite svoje skupe dugove ali ćete taj kredit morati da vraćate nama i mi ćemo iz tog nivoa potrošnje morati da se razdužujemo . Prema tome, ukoliko javnu potrošnju ne pokušamo da racionalizujemo, da uvećamo prihode, nama zaista slijede problemi u konsolidaciji javnih finansija i problemi sa međunarodnim kreditorima", kaže poslanik opozicionog Pokreta za promjene Zarija Pejović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG