Dostupni linkovi

logo-print

U blokadi hiljade crnogorskih preduzeća


Sa jednog od radničkih protesta ispred nadležnih ministarstava, Podgorica, 2010.

Sa jednog od radničkih protesta ispred nadležnih ministarstava, Podgorica, 2010.

Prema podacima Centralne banke u Crnoj Gori je u januaru, od skoro 58.000 kompanija i preduzetnika, 15.500 bilo u blokadi, što znači da svako četvrto preduzeće ima blokran račun i da je njihov broj, samo od decembra do januara, porastao za više od jednog procenta.

Ukupan januarski iznos dugovanja, zbog kojih su četvrtini domaćih preduzeća blokirani računi, bio je veći od 380 miliona eura, odnosno, za tri miliona eura više nego prethodnog mjeseca.

Ministarstvo finansija i Centralna banka su priveli kraju projekat koji bi trebalo da rezultira propisom za koji se pretpostavlja da će uticati na smanjenje nelikvidnosti privrede.
Iz Centralne banke najavljuju da će objavljivati podatke o blokiranim računima i kompanija koje su u blokadi.

Zorica Kalezić, specijalni savjetnik glavnog ekonomiste Centralne banke, kaže da će podaci o blokiranim računima i imenima kompanija biti objavljivani na sajtu ove institucije.

"Centralna banka će u narednom periodu, kada se stvori odgovarajući pravni okvir objavljivati podatke o pravnim i fizičkim licima u blokadi dužoj od tri mjeseca i na iznos preko 10.000 eura", naveo je Kalezić.

Pomoćnik ministra finansija Bojana Bošković je tokom pressa u petak rekla da je jedan od poslova na kojima je radila radna grupa analiza statistike blokiranih firmi i objavljivanja njihovih naziva stvaranje zakonskih uslova za objavljivanje ovih spiskova.

Bošković je rekla da se sada očekuju mišljenja ministarstava: finansija, pravde i unutrašnjih poslova, a da procedura do usvajanja ne bi trebalo da traje dugo.

"Smatramo da bi vlada ovakav propis mogla da usvoji za mjesec a da li če parlament to da usvoji mi na to ne možemo da utičemo ali se nadamo da će stručne službe parlamenta imati sluha za ovaj naš zahtjev. Tako bi nakon donošenja zakona Centralna banka mogla da objavi spisak ovih firmi prvog narednog u mjesecu", navela je Bošković.

Nelikvidnost problem cijene države

Problem nelikvidnosti domaće privrede, odnosno, ukupna dugovanja preduzeća su, medjutim, mnogo veća od januarskog podatka od 380 miliona eura. Ova suma obuhvata isključivo dugove firmi kojima su sudski blokrani računi ali ne i vjerovatno veliki broj preduzeća koja imaju značajne dugove, ali još uvijek nijesu u blokadi.

"To će pokazati da je nivo dugovanja u Crnoj Gori prilično veliki i da imamo veliki broj subjekata koji se nalaze u problemu. Vjerovatno će taj spisak biti prilično dugačak s obzirom na situaciju kakva je u Crnoj Gori, problem Darko Konjević

Darko Konjević

nelikvidnosti je problem cijele Crne Gore i iz njega izviru svi ostali problemi", kaže izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević.

Objavljivanje informacija o blokiranim firmama koje ne uspijevaju da izvrše finansijske obaveze bilo bi značajno za sve kompanije iz inostranstva, a zbog najfrekventnije saradnje, naročito za preduzeća iz zemalja regiona, koja bi znala "s kim imaju posla" i tako izbjegle mogućnost da ostanu "kratkih rukava".

Darko Konjević iz Montenegro biznis alijanse, iako saglasan sa inicijativom, ima određene rezerve:

"Imali smo slučajeve iz regiona gdje su se objavljivali najveći poreski dužnici pa na kraju nije se desilo ništa značajno u smislu poboljšanja. Vidjećemo da li će to objavljivanje uticati i na rad tih firmi pošto će možda neke firme imati više problema jer se nalaze na tom spisku."

Iako se procjenjuje da će objavljivanje spiskova sa nazivima blokiranih firmi biti od pomoći u rješavanju problema, prema riječima specijalnog savjetnika glavnog ekonomiste Centralne banke Zorice Kalezić, može se zaključiti da se želi izbjeći ambijent javnog žigosanja i sastavljanje senzacionalističkih mjesečnih top-lista.

"Centralna banka će po stvaranju odgovarajućih pravnih uslova objavljivati ove podatke na svom sajtu, da će biti poređani po abecednom redu, bez bilo kakve kategorizacije jer je osnovni cilj Centralne banke da obezbijedi što veći nivo transparentnosti, bez bilo kakvog stavljanja u povlašćeni položaj bilo kojeg preduzeća ili uspostavljanje kriterijuma koji bi mogli imati bilo kakve negativne posljedice", zaključuje Kalezić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG