Dostupni linkovi

Crnogorske plaže: Javna dobra, ali samo za odabrane


Stranci povlašćeni, domaći zakinuti

Stranci povlašćeni, domaći zakinuti

Virus "budvanizacije" se širi Bokom, a na redu je Tivat gdje građani ubrzano ostaju bez javnih prostora, posebno onih najvrjednijih - uz more.

Nakon što su Žanjice nepovratno devastirane divljom gradnjom, a mještani Radovića i Krašića više gotovo da i nemaju pristup moru, i u samom centru Tivta se gradska kupališta pretvaraju u ograđena mjesta koja mogu koristiti samo povlašteni.

Nekada javna plaža u centru grada je od ovog vikenda nedostupna za Tivćane, jer je vlasnik novog mini hotela Oleg Kuklin ogradio i zabranio javni pristup. Sa protestne šetnje, koju je tim povodom organizovao "Bokeški forum" zahtijeva se od vlasti da gradsku plažu vrate Tivćanima.

Trnovit put do plaže

Trnovit put do plaže

"Naša šetnja je protiv skandaloznih ljudi koji donose zakone u Morskom dobru, a koji nisu zakoni nego primjeri vesterna koji se odigrava na Crnogorskom primorju. Poručujemo im da ako mi, Tivćani, ne možemo da se kupamo na našoj gradskoj plaži, onda se naredne godine na njoj neće kupati niko jer ćemo mi šetati svakodnevno i biće nas sve više", kaže Andrija Petković, predsjednik "Bokeškog foruma".

Mladen Raste iz "Bokeškog foruma" dodaje da je oplovio cijeli svijet, ali da nigdje nije naišao na tako diskriminatorski odnos prema lokalnom stanovništvu kao što Crna Gora ima prema primorcima.

Stranci, nasuprot tome, uz širok prostor za zaradu i brojne finansijske olakšice, dobijaju i siguran pristup obali Crne Gore. Tako se i na otvaranju novog Kuklinovog hotela pohvalio njegov direktor.

"To je sve za goste koji traže luksuz. Naravno, ispred je i naša plaža", kazao je Marko Todorović iz menadžmenta hotela.

Za predsjednika "Bokeškog foruma" najodgovornije u cijeloj prici je JP "Morsko dobro".

"To preduzeće je najveći neprijatelj i Boke, i Bokelja, i kompletnog Crnogorskog primorja. Tamo sjedi prenatrpana i dobro plaćena administracija čiji je osnovni zadatak rasprodaja Crnogorske obale", ogorčen je Petković.

U Tivtu se tako dešava ono što je odavno obilježje "budvanizacije".

Razvoj Tivta mjeren po cijeni kvadrata stana od 8.000 eura

Razvoj Tivta mjeren po cijeni kvadrata stana od 8.000 eura

Podsjetimo, na početku sezone su zbog zabrane pristupa plaži u Pržnom protestovali građani tog dijela rivijere. Blokirali su ulaz u Hotel “Maestral” jer je novi vlasnik, grčki biznismen Petros Statis, odredio da svako ko želi da uđe na plažu mora da zakupi suncobrane i ležaljke za 50 EUR dnevno.

Nakon protesta, postignut je privremeni dogovor, ali sistemskog rješenja za slične slučajeve nema.

Štoviše, novi plan posebne namjene morskog dobra potvrđuje da vlast neće stati sve dok se i posednja stopa obale ne preda u private ruke, ocjenjuje Budvanka Božena Jelušić iz URE:

"Skrećem vam pažnju na radijski intervju premijera Mila Đukanovića uoči izbora u Tivtu kada je razvoj Tivta ilustrovao izuzetno znakovito: rekao je da se razvoj Tivta vidi po tome što je cijena kvadrata stana 8.000 EUR. Ukoliko se mjera razvoja grada mjeri cijenom kvadrata stana, a ne njegovog socijalnog i svakog drugog kapitala i mogućnostima koje ti građani dobijaju, onda je to pogrešna politika."

Ograničenje pristupa plažama je izrodilo proteklih godina veliki odijum primoraca prema JP "Morsko dobro". Za razliku od privatnih zakupaca, hotelske plaže po sadašnjem propisu nemaju obavezu da oslobode 50 posto prostora za slobodno korišćenje bez plaćanja upotrebe mobilijara.

"Sva kupališta u Crnoj Gori su javno dobro i dostupni su svim građanima i turistima. Hotelijer može da raspiše program korišćenja plažnog mobilijara i ostalog servisa na plaži, i oni gosti koji nisu u hotelu mogu pod tim režimom da koriste plažu", objašnjava direktor JP "Morsko dobro" Predrag Jelušić.

U "Morskom dobru" dodaju i da uvijek apeluju na vlasnike hotelskih plaža da nađu dobru mjeru u određivanju cijene mobilijara i njegovoj količini na plažama. Međutim, između apela i obaveze da se nešto uradi je velika razlika, koja mještane košta gubitka javnih kupališta zarad interesa krupnog kapitala.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG