Kakva je budućnost odnosa zemalja Zapadnog Balkana sa Rusijom koja se protivi daljem širenju NATO-a? Ovo pitanje se postavlja u trenutku kada su odnosi Rusije i Alijanse zamrznuti i u zoni konflikta.
Da li ovaj spor na globalnom nivou treba da utiče na zemlje Balkana da odluče o svojoj budućnosti? Da li će Rusija i dalje pokušavati da na Balkanu ospori članstvo određenih zemalja u NATO, da li će prevagnuti interesi Zapada ili Ruske Federacije na prostoru Balkana – su neka od pitanja koja se postavljaju u trenutku kada su odnosi NATO-a i Rusije zamrznuti i kada je prekinuta saradnja.
Ruski ugao gledanja na integraciju zemalja Balkana predstavio je Juri Belobrov, profesor na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Rusije, koji je konstatovao da će pristupanjem NATO-u države Zapadnog Balkana izgubiti nezavisnost i slobodu odlučivanja jer će morati da slijede politiku koja će biti krojena u Briselu i moćnim državama članicama NATO-a.
"NATO je kao mišolovka, kad jednom uđete unutra tu ste zaglavljeni i nećete moći da izađete. NATO mašinerija je tako ogromna da će vršiti veliki pritisak na svaku državu članicu koja želi da izađe iz Alijanse da će to biti potpuno nemoguće, da se ta želja ostvari", rekao je profesor Belobrov gostujući na konferenciji "Odnosi NATO Rusija – Implikacije na Balkan".
Podsjećajući na viševjekovno prijateljstvo Rusije i zemalja Balkana, profesor Belobrov je iznio svoje viđenje odnosa Vlada Rusije i zemalja Balkana u slučaju pristupanja NATO savezu.
Belobrov je iskoristio sljedeću metaforu: "Na nivou saradnje vlada, nakon pristupanja NATO-u bliski politički odnosi sa Rusijom se mogu pogoršati. Jer ako se uhvatite u koštac sa bikom, očekujte da vas probode rogom, jer će se prema tim zemljama postupati u skladu sa njihovim postupcima. Pod tim mislim da će odnosi biti zadržani. Postojaće, naravno, ali će biti manje predvidljivi i manje srdačni".
Ocjenama ruskog profesora bio je iznenađen bivši crnogorski ambasador u Sjedinjenim Državama Miodrag Vlahović koji je konstatovao da proces integracije Crne Gore u NATO je pred samim krajem, iako je čitav proces pratio težak rječnik sa ruske strane.
"Uz puno poštovanje uvaženog profesora, nisam siguran da ta vrsta komunikacije i poruka nekoga može da impresionira u Crnoj Gori. Bez obzira na ponekad težak rječnik od zvaničnih i nezvaničnih predstavnika iz prijateljske Ruske Federacije, meni se čini da je proces u Crnoj Gori pred krajem, bez obzira na kašnjenje i sagledivu konfuziju koja je to pratila. Ukoliko se ne dogode neke apsolutno sada nepredvidive situacije, bez obzira što postoje kontinuirani pokušaji da se disturbira politički proces i izazove kriza u našoj zemlji, mislim da ćemo za pola godine moći da govorimo o Crnoj Gori kao najnovijoj članici Sjevernoatlantskog saveza, koja će naravno ostati u prijateljskim i srdačnim odnosima sa Ruskom Federacijom", rekao je Vlahović.
Vlahović je upitao zbog čega su Rusija i NATO u konfliktu.
"Kada se pogledaju globalni procesi, kada se pogledaju globalni trendovi, izazovi i prijetnje, postoji mnogo duži i mnogo teži spisak potreba da se sarađuje nego da se vještački, zbog unutrašnjih političkih razloga i nekih stvari koje se ne tiču odnosa sa Zapadom, a najmanje sa situacijom na Zapadnom Balkanu, stvara ta vrsta psihoze i koristi taj riječnik koji je mene podsjetio na vrije od prije 30 godina", istakao je Miodrag Vlahović.
Prema riječima profesora Vlatka Cvrtila iz Hrvatske, Crna Gora je potrebna NATO-u iz geostrateških razloga – kontrole nad istočnim Jadranom, a kada je riječ o geopolitičkim razlozima, ulazak Crne Gore u NATO dodatnu stabilizaciju Balkana.
"NATO dobija državu koja je prihvatila liberalno-demokratski model, participaciju države u različitim režimima međunarodne sigurnosne, političke, ekonomske i druge saradnje. Time se dodatno stabilizira jedan novi prostor koji bi trebalo da doprinosi razvoju i emitovanju stabilizacije u širi prostor samog Balkana. Svaka država je u tom kontekstu važna", ukazao je Crvrtila.
Facebook Forum