Dostupni linkovi

logo-print

Zašto Podgorica nije obavijestila NATO o 'državnom udaru'?


Ranko Krivokapić aktuelizovao je pitanje - zašto zvanična Podgorica o slučaju planiranih terorističkih napada nije upoznala NATO partnere

Ranko Krivokapić aktuelizovao je pitanje - zašto zvanična Podgorica o slučaju planiranih terorističkih napada nije upoznala NATO partnere

Dok još slučaj o planiranim terorističkim napadima ima veliki broj nepoznatih, otvara se dodatno pitanje - zašto se Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u NATO nije obratila partnerima u Sjevertnoatlantskoj alijansi, s obzirom na ozbiljnost situacije.

Stavljajući u kontekst euroatlantsku poziciju Crne Gore, to jest činjenicu da je zemlja u statusu kandidata sa pravom učešća na svim sjednicama Alijanse, bivši šef crnogorskog parlamenta i predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić aktuelizovao je pitanje - zašto zvanična Podgorica o slučaju planiranih terorističkih napada nije upoznala NATO partnere.

„Nemojte bježati od pomoći naših NATO partnera da dođemo do pune istine. Jer ako zemlja koja ide u NATO, ne raščisti ima li ili nema državni udar, hoće li sjutra biti još tri grupe koje mogu upasti i odakle će upasti, postoji li jedna velesila koja stoji iza toga, hoćemo li biti u permanentnom psihološkom sukobu sa nekom velesilom koja želi ovdje da preuzme vlast – to je stanje koje destruira sve“, rekao je Krivokapić gostujući na televiziji „Vijesti“.

NATO zainteresovan da čuje koja saznanja ima Crna Gora o incidentu u izbornom danu: Lut

NATO zainteresovan da čuje koja saznanja ima Crna Gora o incidentu u izbornom danu: Lut

Podsjetimo, uoči sastanka ministara odbrane zemalja NATO, američki ambasador pri Alijansi Daglas Lut je saopštio da nema nezavistan stav u vezi sa incidentom na dan izbora u Crnoj Gori, kao ni u vezi sa navodima da je Rusija pokušala da se umiješa u unutrašnju politiku Crne Gore.

Ambasador Lut je saopštio da je NATO zainteresovan da čuje koja saznanja ima Crna Gora, kako o incidentu u izbornom danu tako i o miješanju Rusije u unutrašnju politiku.

Istom sastanku je prisustvovala ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić koja je novinarima saopštila da to ministarstvo nije bilo obavješteno o incidentu.

„Vojska Crne Gore, odnosno, vjerovatno me pitate za Ministarstvo odbrane, nije imalo nikakvih saznanja na tu temu“, rekla je Pejanović Đurišić.

Krivokapić je za televiziju „Vijesti“ potencirao potrebu da se NATO uključi u čitav slučaj pokušaja terorističkih napada na institucije sistema, o čemu je javnost obavještena tokom izbornog dana.

„Zašto bježe da dostave detaljnu informaciju našim NATO partnerima i zašto bježe da ih pozovu da im pomognu, da pogledaju te dokaze. Oni imaju više znanja i o kriptotelefonima i ostalim stvarima, nego mi. Zašto bježimo od partnerstva onih zbog čega ulazimo u NATO upravo da bi bili bezbjedniji i da nam se ne bi dešavale ovakve stvari. Zašto njih ne uključimo odmah i zašto ministar odbrane nije znao, koji ima autoritet i ugled i mogao je dobiti brzo tu podršku“, rekao je Krivokapić.

Noć uoči izbora lišeno slobode 20 osoba, državljana Republike Srbije

Noć uoči izbora lišeno slobode 20 osoba, državljana Republike Srbije

Dugogodišnji diplomata Branko Lukovac vjeruje da će nadležni državni organi obavjestiti NATO alijansu o svim elementima pokušaja terorističkog napada. Po njegovoj procjeni, NATO će biti obavješten kada se dođe do ključnih činjenica iz istrage o tome, koje snage ili centri moći stoje iza potencijalnog državnog udara.

Ta komunikacija je prema Lukovcu važna i za Crnu Goru i NATO.

„Ja sam siguran da će to vrlo brzo biti učinjeno, da će ova akcija proizvesti dalju saradnju NATO i Crne Gore. Kada se otkriju neki ključni elementi za obavještavanje NATO-a uključujući pitanja: da li inostrani činilac predstavlja involviranje nekih autonomnih organizacija, patriotskih i antinatovskih snaga ili su uključene neke snage koje su vezane za državne strukture Rusije?

Tada će biti više elemenata za saradnju NATO i Crne Gore. Ja bih rekao da je vrlo važno da to bude komunicirano sa NATO jer je to jedan od razloga zbog čega se Crna Gora opredijelila za članstvo u najjačoj vojno-bezbjednosnoj alijansi“, navodi Lukovac.

Iz resornih ministarstava i tijela Vlade koja se bave NATO integracijama nije bilo moguće dobiti odgovor na pitanje zašto Crna Gora nije uspostavila komunikaciju sa NATO na temu planiranih terorističkih napada sa političkom pozadinom.

Iako je od objave Specijalnog tužilaštva, da je noć uoči izbora lišeno slobode 20 osoba, državljana Republike Srbije, pod sumnjom da su izvršili krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije i terorizam - prošlo više od deset dana, u Crnoj Gori se nisu sastajala najviša tijela koja se bave bezbjednošću države - Savjet za odbranu i bezbjednost i Vijeće za nacionalnu bezbjednost.

Na pitanje šta nalaže procedura u situacijama kada se država suočava sa ozbiljnim bezbjednosnim izazovima, član dosadašnjeg skupštinskog Odbora za bezbjednost, Velizar Kaluđerović kaže:

„Ako su bezbjednosne prijetnje bile toliko ozbiljne, najnormalnija stvar je bila da se održi sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost koje koordiniše sve bezbjednosne službe. Bilo bi logično da su i ministri: unutrašnjih poslova i odbrane potpuno u toku, da je održana hitna, zatvorena sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu da bi kompletan bezbjednosni sistem bio u toku“.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG