Dostupni linkovi

logo-print

Zašto Albanija otežava uvoz proizvoda iz Crne Gore?


CEFTA sporazum je u više navrata je dovođen u pitanje pokušajima pojedinih zemalja da uvođenjem raznih procedura i troškova spriječe uvoz robe iz država potpisnica CEFTA-e

CEFTA sporazum je u više navrata je dovođen u pitanje pokušajima pojedinih zemalja da uvođenjem raznih procedura i troškova spriječe uvoz robe iz država potpisnica CEFTA-e

Crnogorski privrednici su nezadovoljni što Albanija, suprotno CEFTA sporazumu, otežava ulaz crnogorskom vinu, pivu, zatim mljekarskim proizvodima pozivajući sa na Uredbu o aflatoksinu koju ne primjenjuju na uvoz iz drugih zemalja regiona, a onemogućava i uvoz mesnih proizvoda.

Zbog toga traže da i Crna Gora, po uzoru na druge zemlje „labavije“ primjenjuje CEFTA sporazum i tako zaštiti domaće proizvođače.

Svrha CEFTA sporazuma je zona slobodne trgovine i jačanje saradnje među zemljama potpisnicama. Međutim, obaveze koje iz njega proističu se povremeno od strane pojedinih država ne poštuju uvijek, a crnogorski privrednici sada traže da i Crna Gora uvede recipročne mjere i tako zaštiti svoje proizvođače.

CEFTA sporazum je dokument kojim je 2006. godine uvedena slobodna trgovina među zemljama potpisnicama, što znači promet robe bez carina. Pored Crne Gore, članice ovog kluba su: Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Kosovo i Moldavija, a svrha ovog dokumenta je povećanje prometa, a time i proizvodnje, ali i podsticanje saradnje među potpisnicama.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ne dovodi u pitanje korisnost slobodne trgovine i vrijednost dokumenata koji je regulišu.

„Naravno da je koncept slobodne trgovine, svuda u svijetu pokazao daleko veće efekte od svojih mana. U tom svjetlu treba gledati i CEFTA sporazum koji značajno liberalizuje trgovinu sa zemljama u okruženju i dozvoljava, ukoliko ste konkurentni, da ostvarite prednost“, kaže Kostić koji napominje da uvijek ima prikrivenih mjera zaštite za nacionalne proizvode u raznim oblicima dezavuisanja slobodne trgovine.

„U takvim slučajevima treba odgovoriti kontramjerama, ukoliko otklanjanje tih anomalija ne uspije u korektnom dijalogu“, sugeriše Kostić.

Albanija, suprotno CEFTA sporazumu, otežava ulaz crnogorskom vinu, pivu mljekarskim proizvodima...

Albanija, suprotno CEFTA sporazumu, otežava ulaz crnogorskom vinu, pivu mljekarskim proizvodima...

Međutim, CEFTA sporazum je u više navrata je dovođen u pitanje pokušajima pojedinih zemalja da necarinskim barijerama, odnosno, uvođenjem raznih procedura i troškova spriječe uvoz robe iz država potpisnica CEFTA-e.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Ljiljana Filipović kaže da je do ulaska u CEFTA-u i Svjetsku trgovinsku organizaciju i Crna Gora primjenjivala mjere kojima je štitila domaće proizvođače.

„Crna Gora je to ukinula, a neke druge zemlje se dovijaju. Nalaze sve moguće načine da makar na kratak rok održe takve mjere. U slučaju Albanije to traje već dvije – tri godine. Uprkos upornom ukazivanju, slanju dokumentacije i brojnim razgovorima, mi nemamo rezultat“, kaže Filipović koja zaključuje da se čini da je jedini pravi lijek – uvođenje kontramjera.

„To je žalosno, jer u današnje vrijeme jasno definisanih pravila poslovanja, normalno bi bilo da se nađe zajedničko rješenje“, zaključuje Filipović.

Đorđije Goranović, koji kao vlasnik i direktor mesne industrije Goranović i sam trpi zbog opstruiranja CEFTA sporazuma od strane Albanije, ipak smatra da se do rješenja mora doći sporazumom.

„Mi, trenutno, ne možemo da izvozimo naše mesne proizvode u Albaniju zato što oni imaju neke posebne zahtjeve koji nijesu predviđeni CEFTA sporazumom. Sa drugim zemljama potpisnicama CEFTA-e, manje-više, nema značajnijih barijera u prometu robe.

Crna Gora se pridržava svih odrednica CEFTA. Ne postoje nikakve prepreke za uvoz iz ostalih država potpisnica. Zbog toga tražimo da i za nas, proizvođače iz Crne Gore nema ni carinskih ni necarinskih barijera za izvoz u ostale države koje pripadaju CEFTA-i“, rekao je Goranović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG