Dostupni linkovi

logo-print

Četiri godine puta ka EU: Slaba primjena usvojenih standarda


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Četiri godine od kada je Crna Gora počela pristupne pregovore sa Evropskom unijom, od vlasti stižu hvalospjevi za ostvarene rezultate, s obzirom na to da je otvoreno dvije trećine od 35 poglavlja.

Da pomaka ima ne spori ni opozicija, kao ni predstavnici nevladinog sektora, ali u prvi plan stavljaju to što evropske standarde usvojene na papiru ne prati njihova primjena u praksi.

Otvoreno pitanje je i koliko formalni napredak u evropskim integracijama osjećaju građani u svakodnevnom životu.

"Mislim da nijedna država koja je sada članica EU za tako kratko vrijeme nije napravila napredak", lakonski konstatuje Obrad Mišo Stanišić, član parlamentarnog Odbora za evropske integracije iz vladajuće Demokratske partije socijalista.

Četiri godine nakon što je formalno počela svoj evropski put, Crna Gora prema njegovim riječima više nije ista.

Trenutak otvaranja poglavlja 14 i 15, Brisel, 21. decembar 2015.

Trenutak otvaranja poglavlja 14 i 15, Brisel, 21. decembar 2015.

"To znači da smo ostvarili pomake i u vladavini prava i u osvajanju ljudskih sloboda. Na dobrom i pravom smo putu da u skorije vrijeme budemo punopravna članica Evropske unije, ne zbog članstva u EU, nego zbog toga da osvojimo demokratske standarde razvijenih zemalja članica Unije", ističe Stanišić.

Sa druge strane, ono što se vladajućoj političkoj eliti u Crnoj Gori stalno spočitava je nedostatak stvarne volje da se legislativa usklađena sa evropskom primijeni u praksi.

Sam predsjednik Odbora za evropske integracije iz opozicionog Demokratskog Fronta Slaven Radunović ne spori da je, kako kaže, za pregovore sa Briselom mnogo učinio crnogorski tim koji predvodi Aleksandar Andrija Pejović, ali dodaje se od početka znalo da će kamen spoticanja biti implementacija evropskih standarda.

"Do nje praktično nije došlo ili je došlo u veoma maloj mjeri. Očekivanja su bila najviše u sferi vladavine prava. Tu i dalje imamo ogromne probleme: i sa korupcijom i organizovanim kriminalom, sa sumnjivim presudama, sa tužiteljima koji iz ovih ili onih razloga ne smiju da podižu optužnice, zaštićenim policajcima koji se bave kriminalom, nerasvijetljenim ubistvima. Jednostavno, Crna Gora po tom pitanju nije makla, rekao bih, ni metar", ocjenjuje Radunović.

Milo Đukanović i Barak Obama na NATO samitu u Varšavi, 8. jul 2016.

Milo Đukanović i Barak Obama na NATO samitu u Varšavi, 8. jul 2016.

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, i pored brojnih pomaka u normativnom i institucionalnom smislu kao što su rezultati rada novog tužilaštva, ne vidi da je sve to dovelo da kvalitativne promjene u životu samih građana.

"Naše su političke elite i dalje zarobljene lošim navikama zloupotrebe državnih resursa i manipulacije zakonima na štetu javnog interesa. Mi još nemamo institut odgovornosti funkcionera, ukoliko su oni partijski lojalni. Ostaje, dakle, suštinski problem potpune zarobljenosti države jednom partijom i to se sve teže razbija", konstatuje Uljarević.

Obrad Mišo Stanišić, pak, nema dilemu.

"Sasvim je sigurno da Crna Gora nije ista kada su u pitanju demokratija i prava i slobode njenih građana sada i prije četiri godine. Građani će i u narednom periodu sve to više osjećati. Skoro punopravna članica NATO saveza, a vjerujem da ćemo uskoro biti i članica Evropske unije. Mada, ne treba trčati za vremenom. Treba trčati za standardima", ističe Stanišić.

Slaven Radunović konstatuje da je najveća prepreka u tome da Crna Gora nastavi usvajanje standarda, kako bi počela da funkcioniše kao moderna evropska država, u samom premijeru Milu Đukanoviću.

"Njegov najbliži saradnik, kojeg je on isturao u prvi plan u svim predizbornim kampanjama i koji je bio najznačajniji čovjek u državi poslije njega, priznao je da je član tj. organizator kriminalne grupe. Znači za ovo vrijeme, kada se pričalo o uvođenju vladavine prava i o formalno velikim naporima Demokratske partije socijalista i vlade Crne Gore da se nešto uradi po tom pitanju, Đukanovićev prvi saradnik, Svetozar Marović, organizovano i kontinuirano pljačkao je Crnu Goru. Ja, naravno, mislim da to radi i Milo Đukanović, ali to dok je on na vlasti ne može da bude dokazano", riječi su Radunovića.

Na pitanje hoće li biti političke volje da Crna Gora snažno nastavi evropski put, pošto bi produbljivanje tog procesa, koji prate jačanje vladavine prava i osnaženje državnih institucija, ograničavalo postojeći monopol moći, Daliborka Uljarević odgovara: "Mislim da ćemo u narednom periodu imati izrazito retoričko zalaganje za proces evropskih integracija i za njegovu dalju dinamizaciju a da ćemo, recipročno tome, imati snažnu opstrukciju na svim nivoima da se taj proces zapravo ne intenzivira, odnosno da se što je više moguće uspori".

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG