Dostupni linkovi

logo-print

Bunt zbog rječnika: Albanci su autohtoni, a ne agresori


Zgrada Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Zgrada Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Zbog objašnjenja pojedinih pojmova koji se tiču Albanaca u novom Rječniku crnogorskog jezika, uvrijeđen je albanski narod u Crnoj Gori, koji traži njegovo povlačenje. Albanske partije smatraju da je to "nastavak stare politike pošto su Albanci predstavljeni kao agresori".

Početkom aprila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) objavila je prvi dio Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao "skroman poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti".

Na nešto više od 500 stranica popisano je više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i upotrebi.

I dok za Akademiju rječnik "predstavlja temelj za crnogorski identitet", albanski narod, kao jedan od autohtonih naroda Crne Gore, burno je protestovao zbog objašnjena pojedinih riječi u njemu koje se tiču Albanaca.

Za albanski narod u Crnoj Gori sporno je kako su objašnjenja tri pojma, i to: "Albanac", "Albanizacija" i "Albanizovati" – tvrdi Genci Nimanbegu, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca i poslanik FORCA.

Nimanbegu smatra da su takvim tumačenjem Albanci predstavljeni kao agresori.

Genci Nimanbegu

Genci Nimanbegu

"Taj dio je, oko navedenih pojmova, veoma sporan i uvredljiv za nas. Recimo pojam Albanac su oni definisali 'kao stanovnik Albanije ili onaj ko je porijeklom iz Albanije'. Za nas Albance, koji smo ovdje, u Crnoj Gori, mi smo autohtoni na ovim područjima. Naše je porijeklo sa ovih područja. To smatramo nastavkom stare 'čubrilovićevske politike' gdje nas žele predstaviti kao neko ko je došao na ovo područje, a što je uvredljivo i neprihvatljivo", konstatuje Genci Nimanbegu.

Takođe, Nimanbegu ističe da se u Rječniku pojam "albanizacija" definiše kao "nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima", a kao primjer za pojam "albaniziranje" navodi se "Malisori albanizirani".

"Ovo je veoma loše primljeno kod Albanaca u Crnoj Gori, a i u intelektualnim krugovima u Albaniji. Mislim da je to korak unazad", ocjenjuje Nimanbegu.

Genci Nimanbegu od CANU traži povlačenje Rječnika, a od autorskog tima izvinjenje svim Albancima u Crnoj Gori.

"To je duh jedne stare škole obrazovanja, gdje smo mi predstavljeni kao da divlji i tuđi na ovim područjima, da je slovenski identitet puno kulturniji, a da je naš identitet rušilački i agresorski. To se može izvući iz objašnjenja ova tri pojma", zaključuje Nimanbegu.

Optužbama na račun CANU pridružio se i Nikola Camaj iz Demokratskog saveza (DS) koji je kazao da CANU "hegemonističkim tumačenjem pokazuje da o Albancima ima isto mišljenje kao SANU".

Stoga, Camaj navodi "da su dokazali da se razlika između CANU i SANU (Srpska akademija nauka i umetnosti) svela na jednu slovnu grešku".

Leksikografske procedure u definisanju pojmova

Nijesmo mogli dobiti komentar poslanika Albanske alternative (AA) Nika Đeljošaja koji je nedavno u Skupštini Crne Gore prvi otvorio ovu temu i skrenuo pažnju javnosti na tumačenja u Rječniku.

"Ova Skupština, predstavnici građana, predstavnici svih naroda Crne Gore treba da osude ovakvu histeriju i neistine prema najstarijem narodu koji živi na ovim prostorima", kazao je Đeljošaj.

Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore

Nik Đeljošaj je kasnije, u saopštenju, najavio da je "zbog anti-albanskog djelovanja CANU odlučio da do daljeg bojkotuje zasjedanja Skupštine Crne Gore".

Članica autorskog tima za izradu Rječnika, profesorica Filozofskog fakulteta Rajka Glušica, kazala je za RSE da joj je "žao zbog načina na koji je objašnjenje tumačeno u javnosti" i da autori nikog nijesu hteli da povrijede.

Glušica objašnjava da su se prilikom tumačenja vodili strogo naučnim metodama.

"Dakle, nama se spočitava zbog ove riječi – nametanje. Nametanje ne znači agresiju kako su nam to pojedini rekli i protumačili da znači, a onda su, i veoma mi je žao zbog toga, na takvo tumačenje nasjeli i neki predstavnici albanskog naroda, pa je to postalo i teško političko pitanje u Crnoj Gori. Mi i dalje, iz autorskog tima, tvrdimo da nam apsolutno nije bila namjera da povrijedimo. Držali smo se samo leksikografskih procedura u definisanju pojmova", pojašnjava Glušica.

U Savjetu koji je odobrio da tekst Rječnika crnogorskog jezika ide u štampu su brojni univerzitetski profesori i književnici, među kojima i: Tatjana Đurišić-Bečanović, Rajka Glušica, Slavica Perović, Balša Brković, Božena Jelušić, Šerbo Rastoder i Zuvdija Hodžić.

Šerbo Rastoder

Šerbo Rastoder

Akademik i profesor, Šerbo Rastoder, za RSE ocjenjuje da je riječ o jednom, kako je naveo, velikom nesporazumu.

"Naravno, svaki nesporazum, pa i ovaj, može se riješiti razgovorom. Cijenim da je CANU dovoljno zrela i kompetentna institucija da može o svakom, spornom, pitanju povesti razgovor. U tom smislu, ponudio sam i jednoj i drugoj strani moje posredovanje kako bi došli do prihvatljivog rješenja. Mislim da će se to vrlo brzo i desiti", ističe Rastoder, te zaključuje:

"Ali, ono što zaista znam i što mogu da tvrdim kao član Savjeta Rječnika da tu apsolutno nema nikakve zle namjere. Jer da ima ikakve zle namjere, vjerujte, među prvima ja ne bih bio tamo."

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG