Dostupni linkovi

logo-print

Nagrađeni pisac i magistar, radi kao portir


Berislav Blagojević pored spomenika Branku Ćopiću

Banjalučki književnik Berislav Blagojević dobitnik je godišnje nagrade za najbolju knjigu Udruženja književnika Republike Srpske (RS), koja govori o besperspektivnosti u malim sredinama. Blagojević o teškoćama može da govori i kroz sopstveno životno iskustvo, jer kao magistar geografskih nauka radi kao portir u Dječijem pozorištu u Banjaluci.

Najboljom knjigom u prošloj godini proglašen je Blagojevićev roman Bumerang, a za njega je, kako kaže u razgovoru za RSE, nagrada Udruženja književnika RS značajna zbog toga što je to prva nagrada koju je dobio u RS.​

"Za mene je izuzetno značajno i to što sam na književnu kartu uspio da lociram grad iz kojeg ja dolazim, to je Brod, s obzirom da se radnja dešava u Brodu i da je, mogao bih slobodno reći Brod i jedan od književnih junaka u ovom djelu. I treća stvar zbog koje je meni ova nagrada bitna, jeste što predstavlja, između ostalog, svojevrsni omaž književniku Voji Čolanoviću koji je rođen u Brodu", kaže Blagojević u razgovoru za RSFE.

Radnja romana se odvija u Brodu, prisavskom graničnom gradiću na sjeveru BiH, a roman se, prema riječima autora, naslanja na stvarnost i realnost svakodnevice domaćeg društva.

Blagojević priča kako je izmaštao život četvorice mladića, prijatelja,koji su u potrazi za boljim životom otišli iz rodnog Broda, no kako se nisu snašli bili su prinuđeni da se vrate u svoje domove, u rodni grad. Priča je to o sukobu generacija, o nemanju posla, o sudbini mladih ljudi u malim gradovima.

Radnja romana dešava se u Brodu, na granici BiH i Hrvatske

Radnja romana dešava se u Brodu, na granici BiH i Hrvatske

"Glavni zaplet, glavni problem je šta raditi, jer ni u tim malim sredinama ne postoji više mnogo prostora za pronalaženje posla ili za satisfakciju bilo koje druge vrste. Oni u suštini provode mnogo vremena u jednoj jedinoj kafani u kojoj su zapravo i odrastali. Ne budu tu u onom smislu da lumpuju u kafani, već da jednostavno ne budu u svojim stanovima, sobičcima sa roditeljima koji ih onako, i razumiju i sažaljevaju, pa ih u isto vrijeme i ne razumiju, a ni oni njih", kaže Blagojević

To su, dodaje, "dva svijeta koja su zarobljena u malom prostoru kakav je jedan stan".

"Djeca shvataju da svijet danas funkcioniše na potpuno drugačiji način, a roditelji ne. Oni su zastali u nekom vremenu koje je nosilo neke druge vrijednosti i sad sučeljavanje ta dva svijeta u malom prostoru nije nimalo prijatna stvar", objašnjava autor jedan aspekt priče.

Odumiranje naroda

Cijelu, sumornu sliku Blagojević nastoji da razbije i humorom, ali osnovni cilj je, kako i sam kaže, ukazati na sve nelogičnosti u našem društvu, pa likovi u romanu, pojašnjava, "ukazuju na brojne društvene anomalije sa kojima se svakodnevno susreću, od korupcije, preko nemogućnosti da se formira porodica zbog nedostatka intime i prostora, zaposlenja, na besperspektivnost.."

"Dalje, oni recimo razgovaraju na jednom mjestu, pričaju o kladionicama koje su nikle kao gljive poslije kiše, na mjestima gdje su nekada, recimo, bile apoteke ili cvjećare. Sve je zamrlo, a otvorile su se te neke kladionice u koje ulaze svi, od školske djece, do tetaka i baka, nadajući se toj nekakvoj lakoj zaradi, a nema lake zarade. Nema, barem za tu vrstu populacije koja želi časno da se zaposli, da radi posao za koji će da bude korektno plaćen da može da živi od toga", navodi pisac.

Dajte mladima priliku da rade, u suprotnom će ovo stanje postati odličan primjer odumiranja naroda - jedna je od ključnih poruka Blagojevića, koji nastoji da prikaže kako se sve loše što se dešava kao bumerang vraća na mlade generacije.

"Uvijek je bilo tako da su centri, finansijski, administrativni i obrazovni privlačili stanovništvo. Tako je bilo od same pojave gradova. Međutim, kod nas je na djelu izražena unutrašnja migracija stanovništva iz manjih sredina ili sela u veće centre. U prvi red naravno spada i Banjaluka", konstatuje Blagojević.

Dajte mladima priliku da rade, u suprotnom će ovo stanje postati odličan primjer odumiranja naroda - glavna je poruka romana

Dajte mladima priliku da rade, u suprotnom će ovo stanje postati odličan primjer odumiranja naroda - glavna je poruka romana

On ocenjuje kako je jedan od problema društva upravo disparitet u prostornom razmještaju stanovništva gdje u velikim gradovima ljudi nemaju šta da rade, ali ipak se doseljavaju i onda se trude i muče".

"U isto vrijeme manja mjesta stagniraju ili opadaju ili se potpuno gase naselja. U mnogim opštinama sela imaju po pet ili deset stanovnika. Vidite da su trendovi da se gase osnovne škole i to je stravičan problem", ističe Blagojević.

Magistar na poslu portira

Berislav Blagojević o teškoćama može da govori i kroz sopstveno životno iskustvo. Taj magistar geografskih nauka, iako magistrirao prije gotovo deceniju, nema ni dana staža u struci. Danas radi kao portir u tri smjene u Dječijem pozorištu u Banjaluci. Nekako ga je takva situacija i ponukala da počne aktivnije da piše prije osam godina, kada je već bio napunio 30 godina života.

"Nije problem što Berislav Blagojević radi kao portir. Problem je što bi neko drugi, mogao da da više kao portir, odnosno da bude ispunjen sa takvim radnim mjestom, a što bih ja mogao da pružim na nekom drugim mjestu više, svima. Imate mojih kolega koji prevrću ćevape po roštiljnicama, koji su isto tako diplomirali geografiju i turizam, npr., znate, on bi mogao da da više na drugom nekom mjestu", navodi ovaj banjalučki pisac.

To je, kaže Blagojević, "suština problema u kompletnoj državi, što najčešće ljudi ne rade posao u kom su najbolji, u kom bi mogli da pruže najviše".

"I mi smo stalno onda u minusu. U minusu smo ako imamo profesora koji nije za profesora, ako imate šofera koji nije za šofera, ako imate ministra na kraju krajeva, koji nije za ministra, a svako je predodređen za nešto, u nečemu je dobar. E kad bi se barem malo to ravnomjernije raspodijelilo, mislim da bi svima nama bilo mnogo bolje, ali mislim da ćemo ipak na to morati sačekati, možda i nekoliko decenija", smatra Blagojević.

Berislav Blagojević iza sebe već ima bogat opus, te nagrade i priznanja koje dobija u regionu ali i na međunarodnoj sceni. Njegovi radovi su prevođeni na njemački, makedonski, engleski, španski, poljski, italijanski i japanski jezik.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG