Dostupni linkovi

BiH na uvoznom hljebu i vodi


Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH na domaće tržište uvezeno je 112 miliona litara vode

Prošle godine u Bosni i Hercegovini je uvezeno vode, hljeba i ostalih pekarskih proizvoda u vrijednosti od 247 miliona maraka dok je sa druge strane ove robe izvezeno u vrijednosti od 85 miliona. Proizvođači ističu da su sa jedne strane problemi navika domaćih potrošača, a sa druge strane nekonkurentnost domaće proizvodnje.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH na domaće tržište uvezeno je 112 miliona litara vode za šta je potrošeno 130 miliona maraka.

Na hljeb, kolače i ostala peciva potrošeno je 116 miliona što je cijena za uvezenih 25 miliona kilograma ovih proizvoda. Kada je izvoz u pitanju, na strana tržišta je ukupno plasirano vode i pekarskih proizvoda u iznosu od 85 miliona maraka.

Ismet Tica, direktor odjela za proizvodnju vode i sokava u mljekari Milkos, kaže da BiH sa svojim kapacitetima pitke vode može proizvesti količine deset puta veće od potreba domaćeg tržišta. Tica problem vidi u navikama domaćih potrošača, a problemi nastaju i prilikom izvoza zbog otpora stranog tržišta.

"Ja kao prosječni kupac u BiH ako odlučim da kupujem domaću vodu na taj način ću natjerati trgovačke lance da na svojim policama izlažu bh. vodu i na taj način bi mogli znatno da popravimo situaciju. Sa druge strane, mi kao proizvođači vode kada želimo da izvezemo vodu u okolne zemlje ili EU nailazimo na veliki otpor distributivnih lanaca u tim zemljama", pojašnjava Tica.

Pekarski proizvodi dolaze čak iz Azije

Pekarski proizvodi dolaze čak iz Azije

Pekarski proizvodi i voda u BiH dolaze čak i iz Azije. Podatak da je samo prošle godine u BiH uvezeno 244 miliona maraka žitarica, a izvezeno tek 34 miliona, pokazuje da na domaćem tržištu nešto ne štima.

Trenutno domaćom proizvodnjom se može pokriti tek 30 odsto domaćih potreba za žitaricama, a zbog niske cijene otkupa i problema oko prodaje, većina odustaje od ove proizvodnje, kaže Ljubo Maletić, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije.

"Kad BiH treba da svoje proizvode otkupi i da smjesti u robne rezerve mi to nemamo. Poznato je čim nemaš robne rezerve nema ni države. Sa proizvođačem ili predstavnicima proizvođača uopšte neće da razgovaraju otkupljivači, a problem pravi uvoznički lobi", smatra Maletić.

Ovi podaci ne čude ni Sašu Trivića, predjednika udruženja pekara Republike Srpske, koji kaže da je pekarska industrija u BiH sistematski uništena i ne može biti konkurentna.

"Nama u BiH nedostaje kvalitetne sirovine, nedostaje nam tehnologija, i nedostaju nam stručnjaci i zbog svega toga, a s obzirom i na otvorene BH granice, naša industrija ne može biti konkurentna", kaže Trivić.

Zašto ovi negativni pokazatelji čude, pokazuje i podatak Svjetske banke da je Bosna i Hercegovina po količini pitke vode najbogatija u regiji a sedma u Evropi. Takođe, bez obzira na plodno zemljište i pogodnu klimu, čak milion hektara obradive zemlje u BiH se ne koristi.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG