Dostupni linkovi

logo-print

BiH na uvoznom hljebu i vodi


Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH na domaće tržište uvezeno je 112 miliona litara vode

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH na domaće tržište uvezeno je 112 miliona litara vode

Prošle godine u Bosni i Hercegovini je uvezeno vode, hljeba i ostalih pekarskih proizvoda u vrijednosti od 247 miliona maraka dok je sa druge strane ove robe izvezeno u vrijednosti od 85 miliona. Proizvođači ističu da su sa jedne strane problemi navika domaćih potrošača, a sa druge strane nekonkurentnost domaće proizvodnje.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH na domaće tržište uvezeno je 112 miliona litara vode za šta je potrošeno 130 miliona maraka.

Na hljeb, kolače i ostala peciva potrošeno je 116 miliona što je cijena za uvezenih 25 miliona kilograma ovih proizvoda. Kada je izvoz u pitanju, na strana tržišta je ukupno plasirano vode i pekarskih proizvoda u iznosu od 85 miliona maraka.

Ismet Tica, direktor odjela za proizvodnju vode i sokava u mljekari Milkos, kaže da BiH sa svojim kapacitetima pitke vode može proizvesti količine deset puta veće od potreba domaćeg tržišta. Tica problem vidi u navikama domaćih potrošača, a problemi nastaju i prilikom izvoza zbog otpora stranog tržišta.

"Ja kao prosječni kupac u BiH ako odlučim da kupujem domaću vodu na taj način ću natjerati trgovačke lance da na svojim policama izlažu bh. vodu i na taj način bi mogli znatno da popravimo situaciju. Sa druge strane, mi kao proizvođači vode kada želimo da izvezemo vodu u okolne zemlje ili EU nailazimo na veliki otpor distributivnih lanaca u tim zemljama", pojašnjava Tica.

Pekarski proizvodi dolaze čak iz Azije

Pekarski proizvodi dolaze čak iz Azije

Pekarski proizvodi i voda u BiH dolaze čak i iz Azije. Podatak da je samo prošle godine u BiH uvezeno 244 miliona maraka žitarica, a izvezeno tek 34 miliona, pokazuje da na domaćem tržištu nešto ne štima.

Trenutno domaćom proizvodnjom se može pokriti tek 30 odsto domaćih potreba za žitaricama, a zbog niske cijene otkupa i problema oko prodaje, većina odustaje od ove proizvodnje, kaže Ljubo Maletić, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije.

"Kad BiH treba da svoje proizvode otkupi i da smjesti u robne rezerve mi to nemamo. Poznato je čim nemaš robne rezerve nema ni države. Sa proizvođačem ili predstavnicima proizvođača uopšte neće da razgovaraju otkupljivači, a problem pravi uvoznički lobi", smatra Maletić.

Ovi podaci ne čude ni Sašu Trivića, predjednika udruženja pekara Republike Srpske, koji kaže da je pekarska industrija u BiH sistematski uništena i ne može biti konkurentna.

"Nama u BiH nedostaje kvalitetne sirovine, nedostaje nam tehnologija, i nedostaju nam stručnjaci i zbog svega toga, a s obzirom i na otvorene BH granice, naša industrija ne može biti konkurentna", kaže Trivić.

Zašto ovi negativni pokazatelji čude, pokazuje i podatak Svjetske banke da je Bosna i Hercegovina po količini pitke vode najbogatija u regiji a sedma u Evropi. Takođe, bez obzira na plodno zemljište i pogodnu klimu, čak milion hektara obradive zemlje u BiH se ne koristi.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG