Dostupni linkovi

logo-print

Iz federalizacije u feudalizaciju BiH


Raspravu je pokrenula izjava poslanika u Evropskom parlamentu Tonina Picule, koji je potvrdio da se federalni oblik uređenja predlaže u amandmanima hrvatskih poslanika na Rezoluciju o BiH, koja bi se u februaru trebala naći na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta

Raspravu je pokrenula izjava poslanika u Evropskom parlamentu Tonina Picule, koji je potvrdio da se federalni oblik uređenja predlaže u amandmanima hrvatskih poslanika na Rezoluciju o BiH, koja bi se u februaru trebala naći na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta

Sredinom februara Evropski parlament će razmatrati Rezoluciju za Bosnu i Hercegovinu, čiji je predlagač izvjestilac Parlamenta za BiH Cristian Dan Preda. To je dio uobičajene aktivnosti poslanika Evropskog parlamenta (EP), ali je ove godine situacija "podgrijana" najavama da su europarlamentarci iz Hrvatske predložili više amandmana kojim se traži federalizacija BiH. U jednom od njih se navodi da "buduća ustavna reforma mora uzeti u obzir principe federalizacije", a u drugm "da se Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda trebaju osigurati jednaka prava".

Kakavi su stavovi u BiH o mogućoj federalizaciji?

Federalizacija je spas za Bosnu i Hercegovinu, kažu jedni. Federalizacija je smrt za Bosnu i Hercegovinu, misle drugi.

Novu raspravu je pokrenula izjava poslanika u Evropskom parlamentu Tonina Picule, koji je potvrdio da se ovaj oblik uređenja predlaže u amandmanima hrvatskih poslanika na Rezoluciju o BiH, koja bi se u februaru trebala naći na plenarnom zasjedanju EP. Međutim, nije precizirao šta bi to konkretno značilo.

"Mislim da amandmani u tekstu Rezolucije o Izvještaju za 2016. koji pozivaju na očuvanju principa federalizacije ne mogu utjecati na urušavanje funkcionalnosti BiH. Naprotiv, to može samo utjecati na bolju efikasnost ove zemlje. A o njenom budućem ustavnom uređenju treba da odluče građani koji tu žive i njihovi politički predstavnici", izjavio je Picula.

Inicijativa hrvatskih poslanika u Parlamentu Evrope nije nova, ona se posljednjih godina ponavlja u isto vrijeme, odnosno kada se priprema Rezolucija na osnovu godišnjeg izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine.

Međutim, sada prijedlog stiže u vrlo osjetljivo vrijeme za BiH koje je predsjedavajući bh. Predsjedništva Mladen Ivanić u srijedu nakon sastanka sastanka lidera stranaka koalicije na državnom nivou, opisao ovako:

"Mislim da mnogi nisu svjesni dubine problema u kojima se nalazi BiH. Ušlo se u sheme podjela, u teme u kojima postoje razlike, teme u kojim se ljudi dijele. Možete pred tim zatvarati oči i pretvarati se da se nešto događa. Mislim da je stanje vrlo ozbiljno."

Takođe, nova rasprava o drugačijem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine dolazi nakon intervjua u kojem je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH, izjavio:

"Šta god neko mislio o trećem entitetu, čak i unutar hrvatskog naroda i međunarodne zajednice i među Bošnjacima – primarno među Bošnjacima, neće nam biti drugog izlaza iz ove situacije."

Nova etno-teritorijalna reorganizacija

Iako se to jasno ne govori, kaže profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, radi se o federalizaciji Federacije odnosno dijela Bosne i Hercegovi i to, na način nove etno-teritorijalne reorganizacije.

"Stvorit će se etnički čisti kantoni ili etnički čisti prostori, ili, na neki način, to se čak slobodno govori i piše, radi se na stvaranju novog entiteta, tako da bismo zapravo imali tri entiteta u Bosni i Hercegovini. Imali bi tri federalne jedinice – jedan bi bio tzv. srpski entitet, to je Republika Srpska, koja je već sada etnički određena kao takva, a druga dva entiteta bili bi bošnjački i hrvatski entitet, na način što bi se teritorija Federacije podijelila prema lokaciji stanovništva, koje etnički opredjeljuje određene teritorije", kaže Pobrić.

Federalizam kao način uređenja države nije problem, nego je problem princip na kojem se on zasniva ili provodi. Kako kaže novinar i publicista iz Ljubuškog Mladen Bošnjak, u normalnim okolnostima i s normalnima akterima, federalizacija ne bi bila loša ideja. Međutim, to bi danas vodilo samo rastakanju BiH.

"U BiH će federalizacija preći u feudalizaciju. I to je ona krajnja, konačna intencija svih ovih političkih nastojanja od Milorada Dodika, Dragana Čovića, u zadnje vrijeme čak izraženo i kod Bakira Izetbegovića. Dakle, tri feuda, tri gazde, tri vjerske zajednice, tri nacionalne stranke, koji će ovo malo naroda što je ostalo, uštrojeno i obezglavljeno, još dodatno, da se onako hercegovački izrazim, pomlazumiti i uštrojiti. U slučaju federalizacije doći će do velikih turbulencija i problema. A jedino šta je dobro tu je, ukoliko se budu oslanjali na realne fakte, sve tri odvojene ekonomije će propasti do podne i onda će tražiti izlaz u nekim normalnim okvirima", ukazuje Bošnjak.

U slučaju federalizacije doći će do velikih turbulencija i problema kaže Mladen Bošnjak

U slučaju federalizacije doći će do velikih turbulencija i problema kaže Mladen Bošnjak

Drugačije mišljenje ima Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI), koji smatra da se u BiH federalizam shvata veoma pojednostavljeno i ograničeno, te odbacuje bez pravih argumenata.

"Federalizam nije jedno konkretno rešenje, nego je to skup principa u koje bi trebalo uklopiti bilo koje buduće uređenje Bosne i Hercegovine ili eventualno Federacije BiH, mada zagovaram punu federalizaciju i to multinacionalnu federalizaciju, plus konsocijaciju cele Bosne i Hercegovine", ističe Sitarski.

Jedan dio javnosti, navodi Sitarski, "naročito u okviru većinskog naroda, na sam pomen federalizma kao koncepta, maltene po automatizmu zauzima nekakav neprijateljski stav, iako BiH, čak i ukoliko nema u Ustavu eksplicitno navedeno da je federacija, ona je po svim elementima svog političkog sistema par excellence federacija".

"Na papiru neki elementi tog federalizma jesu ispoštovani i oni funkcionišu, ali uglavnom deo političkih aktera baš te elemente koji postoje napada i smatra ih, praktično, krivcem, osnovnom smetnjom za funkcionisanje ove zemlje, dok su neki drugi elementni federalizma, koji proističu iz Ustava BiH, izigrani, pre svega u domenu jednakopravnosti konstitutivnih naroda, u domenu izbora članova Predsedništva, i u izboru i funkcionisanju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH", ocjenjuje Sitarski.

Na pitanje da li pojam federalizacije u BiH istovremeno podrazumijeva stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, Sitarski ističe da "nije nužno, ali se oštro protivi svakoj preteranoj i apriornoj dramatizaciji tog pitanja".

"Mislim da ljudi koji bilo koju ideju, kako ona nekom izađe iz usta i uđe u javnost, odmah dočekuju na nož, takvim ljudima nije toliko mesto u politici koliko možda u nekom od sportova", napominje Sitarski.

Teško ostvariv projekat

Šta su moguća druga rješenja, koja bi podrazumijevala federalizaciju? Da li je to BiH – država regija? Mladen Bošnjak smatra da je to teško ostvariv projekat.

"To je praktično nemoguće – da pod jurisdikciju Mostara ponovo, naprimjer, dođe Trebinje. To neko može uraditi samo revolucijom, dobrom voljom, sigurno – ne. Drugo je nešto ako ćemo gledati etimološki šta znači federacija. To je nešto drugo. Ali, praktično, u Bosni i Hercegovini to nema šta drugo značiti nego podjelu po nacionalnim osnovama, u krajnjoj liniji – gdje je čija čizma bila '96. godine", smatra Bošnjak.

Ideje o federalizaciji BiH dolaze, u ovom momentu od poslanika iz Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu. Treba podsjetiti i da se nova Vlada ove države, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, već u samom startu izjasnila da će "Bosna i Hercegovina biti prvi vanjskopolitički prioritet rada hrvatske Vlade".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG