Dostupni linkovi

logo-print

Školovanje obavezno, desetine hiljada nepismenih


Poražavajući je podatak da je u BiH 36,2 posto kompjuterski pismenog stanovništva.

Poražavajući je podatak da je u BiH 36,2 posto kompjuterski pismenog stanovništva.

Oduvijek se govorilo da je obrazovano stanovništvo odraz razvijene države. U 21. vijeku, Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnim problemom. Međunarodni dan pismenosti BiH dočekuje sa 89.794 nepismenih osoba, pokazali su rezultati posljednjeg popisa.

Prema tim podacima, Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu nepismenih u regionu. Slika je još sumornija ako se ima u vidu da je još veći broj ljudi funkcionalno nepismeno i da nije u stanju, između ostalog, da koristi najmodernije informacione tehnologije.

U BiH je 36,2 posto kompjuterski pismenog stanovništva, što je prema mišljenju mnogih poražavajući podatak.

Pitanje u popisnom formularu je glasilo: da li znate pročitati ili napisati kratak tekst, a odnosilo se na osobe starije od deset godina.

"To je pitanje koje bih ja postavio politici unazad 20 godina, onoj koja se bavila obrazovanjem. Mene zanima kako je uopšte moguće u državi, u kojoj je obrazovanje obavezno, da postoje desetine hiljada nepsimenih", pita se Nenad Veličković, bosanskohercegovački pisac i urednik magazina za pravednije obrazovanje "Školegijum".

Nenad Veličković

Nenad Veličković


Dio odgovora nalazi se u činjenici da na desetine djece u Bosni i Hercegovini ne pohađa redovno nastavu. Nekada i preko volje, roditelji se odlučuju ispisati djecu iz škole. Takav primjer je Šeherzade Ahmetović, samohrane majke četvero djece iz Tuzle.

"Djeci sam ukinula školu zato što nemamo gdje da živimo. Najviše bih voljela da imamo krov nad glavom i da moji nastave školovanje, kao sva djeca. Ali, ne mogu ih slati prljave i ušljive u školu, to je sramota! Ja sam u ratu išla u školu, kada nije bilo sapuna, ali me je majka uvijek čistu slala u školu", priča Ahmetović.

Zabrinjavajući je podatak da je u Bosni i Hercegovini čak pet puta više nepismenih žena nego muškaraca.

"Nedavno istraživanje provedeno u Republici Srpskoj je pokazalo da je samo Crna Gora patrijarhalnija od Bosne i Hercegovine. Sasvim sigurno je da je u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini došlo do procesa repatrijarhalizacije društva i sigurno je da se veliki broj razloga krije u toj činjenici", ističe Dubravko Lovrenović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Pismenost u 21. vijeku ne podrazumijeva tek sposobnost čitanja i pisanja. Zbog toga je teško definisati pismenost, kažu anketirani građani Teslića.

Uzrok visoke stope nepismenosti u BiH može se tražiti u lošem obrazovnom sistemu.

"Danas su isplivali na površinu oni koji su bježali iz škole i koji su hodali oko škole a oni koji znaju – koji se trude i edukuju, koji žele dobro i sebi i svojim porodicama, i društvu u kojem žive, i zemlji – ne nalaze se na prvom mjestu", ocjenjuje Nusret Omerika, književnik i profesor bosanskog jezika.

Nepismenost i manipulacija

Kako bi se smanjio broj nepismenih, trenutno se u Bosni i Hercegovini provode programi koji omogućavaju odraslima završetak osnovne škole. Sarajevska osnovna škola "Džemaludin Čaušević" već godinama nudi tu mogućnost. Pedagoginja Emina Valjevčić kaže da je najviše kandidata starosti od 17 do 35 godina.

"Smatramo da je svaka osoba koja nije završila osnovno obrazovanje, a koja se odluči da ga naknadno završi, heroj svakodnevnice, s obzirom na sve predrasude i stigme u našem društvu", smatra Valjevčić.

"To je dugoročan posao. To jeste nešto čime treba da se bave obrazovne politike i institucije. One se time ne bave. Njima, zapravo, i nije stalo. Ljudima koji uzmu moć ili vlast u jednoj državi i nije u interesu da se ljudi opismene, jer sa nepismenim ljudima onda puno lakše mogu da manipulišu", dodaje Nenad Veličković.

Da je Bosna i Hercegovina suočena sa ozbiljnim problemom, upozorio je na specifičan način i profesor Nusret Omerika.

"Sjećate li se čuvene Platonove izreke – ako u Atini obućar ne radi svoj posao kako treba, Atinjani će hodati bosi. Ali, ako učitelj ne radi svoj posao kako treba, onda ćemo u narednih 30-50 godina imati ozbiljan problem", podsjetio je Omerika na staru grčku poslovicu.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG