Dostupni linkovi

logo-print

BiH ne koristi dovoljno svoj energetski potencijal


Hidroelektrana Trebinje (ilustracija)

Hidroelektrana Trebinje (ilustracija)

Ugledne europske kompanije nerijetko dolaze u našu zemlju kako bi se izborile za ovdašnje tržište i ukazale vlastima koliko je neophodno mijenjati energetsku politiku BiH.

Jedna od najuglednijih njemačkih kompanija iz oblasti energetike, „Elektro prom Pranjić“, čiji su vlasnici porijekom iz Zenice, prije nekoliko dana predstavljena je u Tuzli. Sigurno tržište ova kompanija ostvarila je u Rusiji, Kini, Južnoj Americi i brojnim europskim zemljama. No, ne i u Bosni i Hercegovini. Jedan od njenih suvlasnika, Željko Pranjić, ispričao je za emisiju „Na vratima Evrope“ da im je jako stalo da upravo BiH otvori svoje energetske potencijale.

„Bosna i Hercegovina treba iskoristiti ovo što postoji. Prvi posao u Bosni smo dobili nakon pet godina. Teško je ovdje dobiti posao,“ kaže Pranjić.

Bosna – „energetski Eldorado“

Branko Radičević, jedan od direktora češke kompanije „Ze Ka Termokem“, koja je nezaobilazan čimbenik u izgradnji svih termoelektrana u Europi, opisao nam je kako se BiH, kada su u pitanju njeni energetski potencijali, doživljava u svijetu.

„Bosnu smatraju energetskim Eldoradom, u više smislova. Bosna ima jako respektibilne objekte u termoenergetici. Ima Bosna još veće mogućnosti – to je hidroenergija, hidropotencijal“, objašnava Radičević i dodaje: „Slovenija ima nekako bolje izbalansirano od nas. Ona ima dravski lanac hidroelektrana – to je sedam elektrana koje troše bukvalno istu vodu sedam puta, na istoj vodi proizvedu struju i prodaju je. Imaju nuklearnu elektranu 'Krško', koja je kao proizvođač električne energije sigurno mnogo jeftinija od proizvodnje u termoelektranama, a uspjeli su napraviti Blok 6, koji je zaista po svim najnovijim svjetskim parametrima.“

Korištenje svega 30 posto hidropotencijala

Ovo što danas ima Slovenija, mogla bi imati i BiH, a najprije dobiti s blokom 7 TE Tuzla. No, mnogi Bosnu i Hercegovinu vide u hidroenergiji, a tome svjedoči podatak da je u BiH više zainteresiranih stranih ulagača, te da je hidropotencijal više nego dobar.

Tarik Saletović iz tvrtke Banstroj" koja se bavi proizvodnjom strojeva za hidroelektrane kaže: „Oni, kad su iskoristili potencijal u svojim zemljama, dolaze kod nas i ulažu. Naši ljudi ovdje trebali bi da se više edukuju o hidroenergiji, koliko je ona dobra za našu životnu sredinu, a ne samo 'pregradićemo rijeku, nije to dobro za okolinu'. Hidroenergija je jako dobra za našu okolinu. Znate da Evropska unija forsira zelenu energiju, da traži od zemalja koje tek trebaju da postanu članice, da imaju veliki postotak zelene energije. Ljudi nisu svjesni koji je to potencijal, pa i sa finansijske strane, to je jako isplativa investicija. Jedna hidroelektrana se isplaćuje za dvije do pet godina, i onda imate dobar prihod, čuvate okoliš, stvarate radna mjesta.“

Svi naši sugovornici nakon susreta u Tuzli predstavili su se i na sajmu energije u Las Vegasu. I ova činjenica dovoljno govori koliko je oblast energije značajna gospodarska priča u cijelom svijetu. Bruno Bojić, predsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH ističe kako je hidropotencijal iskorišten otprilike trideset procenata.

„Sedamdeset posto je u samom tom dijelu neiskorištenost, što se može odnositi i na energetski sektor. Isto tako, zvanično smo 53 posto pokriveni šumom, što pokazuje da možemo i tu energetsku učinkovitost imati upravo onako kako to Evropa govori. Pogodno smo tlo za vjetro-solarne elektrane. U zadnje vrijeme se u Orašju otvara jedna energana koja ide na stajsko gnojivo, kapaciteta jednog MW“, kaže Bojić.

Tuzla bi mogla biti prvi energetski centar BiH, ali i regije

I profesor Mirsad Đonlagić s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, nada se da će upravo Tuzla prva postati energetski centar, ne samo Bosne i Hercegovine, već i zemalja regije,jer je to bila i prije devedesetih godina.

„Mislim da bi trebali svi koji participiraju na bilo koji način kad je energetski sektor u pitanju, da li direktno za energiju, ili vezani za one prateće industrije, morali da mnogo više participiraju u ovome nego što je to do sad. Morale bi privredne i političke strukture, ne samo Kantona nego i Grada Tuzle, da shvate to kao jednu zaista izuzetno značajnu potrebu. Moraju shvatiti da je ovo jedna zaista sjajna perspektiva koja je Tuzli neophodna“, ističe Đonlagić.

Vrijeme je da se o prirodnim potencijalima u oblasti energije počne ozbiljno razgovarati, a domaće vlasti ozbiljno počnushvaćati energiju kao gospodarsku priliku koju više nemamo vremena propuštati. Uostalom, na to nas neprestano potiče i Europska unija.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG