Dostupni linkovi

logo-print

Prema preliminarnim, nepotpunim i nezvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije, na lokalnim izborima najviše mjesta načelnika opština dobili su u Federaciji BiH zajednički kandidati Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB), te kandidati Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH). U Republici Srpskoj većinu mjesta načelnika opština dobili su kandidati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Koalicija SDA-SBB dobija 33 načelničke pozicije, što je 12 mjesta manje u odnosu na izbore 2012. godine. Međutim, ova je koalicija izgubila u Zenici, Visokom, Goraždu, Bihaću, Lukavcu, Varešu, Zavidovićima, Bužimu, Vitezu, Maglaju i Kalesiji.

U Republici Srpskoj je SNSD osvojio 33 načelničke pozicije, što je čak 11 više nego prije četiri godine, dok je opozicioni Savez za promjene u RS-u najveći gubitnik lokalnih izbora.

Oni su, pored ostalog, izgubili gradonačelnika u Banjaluci, Trebinju i Palama. Kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), članice Saveza za promjene, pobijedio je u Doboju, a vjerovatno i u Bijeljini.

SDA je dobila 12 načelničkih mjesta manje nego na prošlim izborima

SDA je dobila 12 načelničkih mjesta manje nego na prošlim izborima

Socijaldemokratska partija (SDP) je dobila mjesta načelnika u Tuzli, Gradačcu, Gračanici, Ključu, Bosanskoj Krupi, Maglaju, Živinicama i Lukavcu.

Za Srebrenicu je obrađeno 77,78 posto biračkih mjesta. Mladen Grujičić dobio je 67,96 posto, a aktuelni načelnik Srebrenice Ćamil Duraković 31,76 posto glasova.

U Velikoj Kladuši sa 86,15 posto obrađenih biračkih mjesta najviše glasova - 48,61 posto - dobio je osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić.

Za Banjaluku je obrađeno 91,04 posto biračkih mjesta. Igor Radojičić (SNSD) dobio je 56,83 posto glasova, a Dragan Čavić 39,78 posto.

U svim opštinama Kantona Sarajevo načelnička mjesta su osvojili kandidati SDA-SBB, osim u Starom Gradu, gdje je najviše glasova na 73,91 posto obrađenih biračkih mjesta dobio nezavisni kandidat Ibrahim Hadžibajrić - 55,91 posto.

Centralna izborna komisija BiH objavila je je i rezultate lokalnih izbora za općinska vijeća.

Ispunili samo tri posto obećanja

Rezultati lokalnih izbora u BiH za većinu analitičara nisu iznenađenje, s obzirom na atmosferu koja je stvarana tokom predizborne kampanje i na stabilno biračko tijelo velikih poltičkih stranaka, odnosno njihovu spremnost da se postroje iza lidera nacionalnih stranaka.

Pa ipak, Esad Bajtal se pita kako je moguće da oni koji su BiH doveli u svekoliku krizu, budu pobjednici lokalnih izbora?

"Kako je moguće da ponovo vlast dobiju isti oni koji su zemlju doveli na poziciju pretposljednje, odnosno najjadnije zemlje na svijetu. Ispod nas je samo Venecuela. Kako je to moguće!? Da li još neko u svijetu, neka vlast, može nakon takve propasti društva i zemlje dobiti ponovo povjerenje naroda?! Povjerenje naroda u situaciji kada imate 50 posto građana na ivici siromaštva i još 30 posto građana ispod granice siromaštva, dakle – apsolutno siromaštvo, apsolutna propast. Je li logično da isti ti ljudi koji su proizveli tu propast ponovo dobiju izbore?", pita Bajtal.

Esad Bajtal: Gdje je tu logika?

Esad Bajtal: Gdje je tu logika?

"Zbog svog nerada, zbog propasti, zbog svega što su nam napravili", konstatuje Bajtal, "oni logički nisu mogli dobiti izbore".

"Ako su ih građani izabrali onda to govori o stanju uma javne svijesti. Ja spadam u one koji misle da je bilo manipulacija, prevare, izbornog inženjeringa. Godine 2010. ova je ista garnitura - koja je i 2014. dobila izbore, i sada, 2016. – dala 1.941 obećanje. Ispunili su samo 48 obećanja, ni tri posto! Pa je li moguće logički, statistički, je li po pravilima zdravog razuma moguće da isti ti ljudi dobiju izbore!? E, to je priča o izborima, o rezultatima ili njihovoj valjanosti", kaže Bajtal.

Dodik ih uvukao u igru

U RS ali i u Federaciji, osim SDP-a, koji je kroz nekoliko novoosvojenih načelničkih pozicija najavio uticajniji povratak na političku scenu, opozicija je doživjela debakl, što analitičarka Svetlana Cenić komentariše ovako:

"Ja sam govorila i ranije – da opozicija u RS pravi kardinalne greške što pušta da ih Milorad Dodik i SNSD uvuku u svoju igru. Konstantno su se branili i dokazivali da nisu izdajnici, zatim bili – moram upotrebiti taj izraz – navučeni na ovu priču o referendumu, a onda, kad su izašli na referendum, davali su potpuno različite izjave", podsjeća Cenić.

Ne može se, dodaje Cenić "Mislim da se ne može igrati igra na stranom terenu tako što je pripremljena i publika, i igrači, i atmosfera, i pravila igre, zapravo sve je odredio onaj ko je na vlasti".

"Ako se opozicija ne prestroji, ne pročisti, prestane da gura kadrove kojim ljudi mahom ne veruju, ako to ne urade do 2018. godine, nego i dalje pišu 'Bele knjige' koje niko ne čita, bez konkretnih rešenja, i 2018. imaćemo neke referendume, imaćemo, pitanje Srebrenice koje se strašno otvorilo, i onda ćemo na istoj matrici glasati", poručuje Cenić.

Borba za pozicije moći, a ne za ideju

Ozbiljne zamjerke opoziciji u RS ima i komunikolog Mladen Mirosavljević, koji smatra da od momenta kada su postali vidljivi u vlasti na državnom nivou, postali su nevidljivi na entitetskom.

"Tamo gdje su osvojili vlast na prethodnim izborima nisu pokazali ničim da su drugačiji od vladajuće koalicije i da su napravili nešto novo, odnosno nisu dokazali da mogu biti mnogo bolji nego što je to vladajuća koalicija. U Federaciji se SDP malo revitalizovao, ali je Demokratska fronta ostala bez ijednog načelnika", navodi Mirosavljević.

Za njega je ipak najveće iznenađenje uspjeh Fikreta Abdića i incident u Stocu, za koji kaže da će imati posljedice na ukupnu političku situaciju u ovom hercegovačkom gradu.

Direktorica Centra za kulturu dijaloga Sanja Vlaisavljević ističe da Bosna i Hercegovina nema političke opcije koje bi predstavljale oporbu nacionalnim političkim partijama koje, kaže, "traju već preko 20 godina, a kakve su prilike, izgleda da će još trajati".

"Ne samo da je BiH potrebna jaka socijaldemokracija, nego je potrebno da imamo i druge političke uklone. Recimo, u Bosni i Hercegovini nemate čak ni liberale intelektualce, nemate ni liberalnu političku partiju koja bi dala na izborni pladanj pluralizam ideja, koja bi dala ono čime je Bosna i Hercegovina sklona da se onako retorički pohvali, a to multikulturalnost, multikonfesionalnost, itd. Bilo je pokušaja Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a da se lijevo orijentirane partije ujedine i zajednički nastupe na izborima, međutim, lideri drugih političkih opcija izvan SDP-a su to odbili, što govori o jednoj vrsti njihove neozbiljnosti i naprosto njihovoj potrebi za pozicijama moći, a ne borbi za ideju", ocjenjuje Sanja Vlaisavljević.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG