Dostupni linkovi

Dempsi: Brisel mora glasnije reagovati na ruske poteze na Balkanu


Džudi Dempsi (Judy Dempsi), autorka knjige "Fenomen Merkel" i analitičarka instituta "Karnegi Evropa", upozorava da bi Evropska unija morala posvetiti daleko veću pažnju Zapadnom Balkanu kako ga ne bi zaposela Rusija. Brisel bi morao mnogo glasnije reagovati na ono što Moskva radi u Srbiji i Republici Srpskoj. EU mora zadržati Balkan na evropskoj strani.

Ako na izborima u Nemačkoj za deset meseci desno ekstremistička stranka Alternativa za Nemačku i uđe u parlament, što se vrlo lako može dogoditi, Hrišćansko-demokratska unija i njena liderka Angela Merkel, koja najodlučnije u Evropi podržava Zapadni Balkan, još uvek time neće biti ugroženi, ocenjuje Dempsi.

RSE: Gospođo Dempsi, mediji u regionu preneli su vašu izjavu da bi Zapadni Balkan sasvim ispao sa dnevnog reda Evropske unije da nije nemačke kancelarke Angele Merkel. Da li ste to doslovno tako rekli?

Dempsi: Ono što sam rekla jeste da kancelarka Merkel, uprkos velikom broju izuzetno važnih obaveza, nije zanemarila Zapadni Balkan, zato što zna koliko je važno održati stabilnost u tom regionu, ali i zato što želi da podrži i pomogne ekonomske i političke reforme u dvorištu Evropske unije. Iznad svega, međutim, ona zaista veruje u proces proširenja Evropske unije, što je od posebne važnosti za Zapadni Balkan. Da, to sam zato rekla.

RSE: Na drugoj strani, gospodin Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker), predsednik Evropske komisije, pre par godina je rekao da neće biti daljeg proširenja EU u nerednih pet godina, dakle do 2020.

Junkerove dve poruke istovremeno
Junkerove dve poruke istovremeno

Dempsi: Da, ali, sasvim otvoreno govoreći, zemlje na Zapadnom Balkanu ne bi ni bile spremne za pridruživanje Evropskoj uniji u periodu od pet godina od trenutka kada je on to rekao. Dakle, Junker je tom izjavom poslao dve poruke istovremeno: prva je, dakle, da države regiona i tako i tako ne bi bile spremne za članstvo, ali je time želeo i da uveri građane evropskih zemalja umorne od proširenja da sledećeg koraka širenja Evropske unije neće biti u najskorijoj budućnosti.

Važno je primetiti da on nije rekao da je proces proširenja skinut s dnevnog reda – uostalom, on nema ni ovlašćenja da tako nešto kaže i uradi. Dakle, rekao je samo da u narednih pet godina ne vidi izglede za dalje proširenje i, statistički gledano, to je tačno jer zemlje kandidati neće biti spremne. Ipak, ta njegova izjava interpretirana je kao njegov gest odbojnosti prema ideji proširenja EU.

Evropa nije baš u najboljem stanju

RSE: Na Zapadnom Balkanu ta izjava izazvala je razočaranje i utisak da je Evropska unija nezainteresovana za region. Da li je zaista evropski entuzijazam za proširenje sada na tako niskom nivou?

Dempsi: Da, jeste zaista. Evropa nije baš u najboljem stanju, kriza evrozone nije završena, izbeglička kriza nije gotova, kancelarka Merkel još mora da se bavi nezavršenim poslom implementacije Sporazuma iz Minska između Ukrajine i Rusije, a uz sve to, ne zaboravite, ni transatlantski odnosi nisu u dobrom stanju – niko ne zna ko će pobediti na američkim predsedničkim izborima sledeće nedelje. A kako god se oni završe, to će proizvesti i mnoge dodatne izazove za Evropsku uniju i za transatlantske relacije, tako da Balkan, iako nije irelevantan, nije u ovom trenutku najveći prioritet.

RSE: Da, ali da je gospodin Junker znao kako brzo će ruska propaganda nadirati na Zapadni Balkan, šta mislite - da li bi rekao to što je rekao?

Dempsi Da, to je vrlo dobra poenta. Naime, to je moglo da ostavi utisak kao da Evropska unija tom Junkerovom izjavom o zatvorenim vratima EU za proširenje na nekoliko godina sugeriše Putinu da tu situaciju iskoristi. Zaista, čini se da Rusija na Zapadnom Balkanu radi šta god poželi.

Mislim da bi Evropska unija morala biti mnogo efikasnija i mnogo glasnija u reakcijama na ono što Rusija radi, posebno u Nišu, tamošnjem takozvanom humanitarno-bezbednosnom centru, kao i na to šta radi u Bosni, odnosno, u Republici Srpskoj. Junker na stranu, ali Evropska unija bi morala da bude mnogo prisutnija i aktivnija na terenu. Ona bi morala biti u stanju da zadrži Zapadni Balkan na svojoj strani.

(Video: RSE u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu)

Ruski centar u Nišu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:49 0:00

RSE: Dijalog između Beograda i Prištine je očigledno, u zastoju, u svojevrsnoj krizi. Razume se, odgovornost za to snose i jedna i druga strana. Ima li, međutim, prostora i za poneko pitanje evropskom posredništvu? Ne znam da li grešim u utisku, ali čini se da je gospođa Ketrin Ešton bila izuzetno energična i umešna dok je bila u ulozi posrednika.

Staviti tačku na traume između Kosova i Srbije

Dempsi: Da, Ešton je to izvanredno dobro radila. Ona je izuzetno aktivno participirala u dijalogu i donošenju odluka i bila sve vreme veoma fokusirana na taj proces. Na drugoj strani, čini se da je aktuelna posrednica Federika Mogerini preuzela i mnogo drugih obaveza. Iako je i ona veoma zainteresovana za Zapadni Balkan, nemam utisak da ona ima taj istančani politički osećaj koji je Katrin Ešton imala.

Mislim da je Eštonova razumela ogroman politički značaj pomirenja između Kosova i Srbije. Shvatila je najpre da se mora politički mudro izaći iz te slepe ulice unutar Evropske unije oko budućeg kosovskog statusa, zatim da se tako mora pomoći i Srbiji na putu ka EU i, naposletku, da se mora staviti tačka na poslednju tešku političku i psihološku epizodu traume u tom delu Zapadnog Balkana. A u tome je po mom mišljenju i cela suština.

RSE: Za desetak meseci imaćemo izbore u Nemačkoj i Francuskoj. Može li se dogoditi da desne populističke i ekstremističke partije ugroze pozicije kancelarke Mekel i konzervativaca i socijalista u Francuskoj? Ako bi se tako nešto desilo, ne bi više bilo tog nemačko-francuskog motora, garanta Evropske unije. Joška Fišer, bivši nemački ministar spoljnih poslova, izrazio je nedavno bojazan, da bi takav ishod izazvao težak potres Evropske unije.

Dempsi: Nema sumnje da će nemački parlament posle izbora biti više fragmentiran nego što je sada, ali to neće sprečiti Nemačku da i posle izbora budno prati prilike na Zapadnom Balkanu
Dempsi: Nema sumnje da će nemački parlament posle izbora biti više fragmentiran nego što je sada, ali to neće sprečiti Nemačku da i posle izbora budno prati prilike na Zapadnom Balkanu

Dempsi: Ne možemo sada znati šta se može desiti, od mnogo čega će to zavisiti. Treba pratiti prilike u Francuskoj i videti ko će biti kandidat konzervativaca. Razume se, Marin Le Pen ima ambiciju da bude predsednica Francuske, ali biće od ključne važnosti da joj se kao protivkandidati suportstave ozbiljni konzervativni političari, sve su prilike da i hoće, verujem da bi se Alen Žipe (Alain Marie Juppé) , nekadašnji premijer Francuske, mogao kandidovati za predsednika. Sve je, međutim, za sada neizvesno i mnogo toga se može dogoditi u narednih deset meseci do izbora.

A što se tiče šansi kancelarke Angele Merkel i njene Hrišćansko-demokratske unije, rekla bih da će desničarsko-ekstremistička AfD partija – Alternativa za Nemačku – verovatno ući u Bundestag, ali za sada i do sada rejting Merkelove je visok, a njena Hrišćansko-demokratska unija je još uvek najveća partija u Nemačkoj. Nema, međutim, sumnje da će nemački parlament biti više fragmentiran nego što je sada, ali to neće sprečiti Nemačku da i posle izbora budno prati prilike na Zapadnom Balkanu. Suviše je, međutim, rano da se sada spekuliše o tome, stvari se mogu promeniti u poslednjem minutu. Pogledajte samo američku predsedničku kampanju.

RSE: Da. Pribojavate li se toga da bi se gospodin Tramp mogao u sredu probuditi kao pobednik izbora i ako bi se to dogodilo, kakav uticaj bi to imalo na Evropu i na čitav svet, ako hoćete?

Dempsi: To je preteško pitanje i neizvesnost je, zapravo, sada kada su se izbori toliko približili, prevelika. Ali, pitanje je koliko uopšte možete verovati tim istraživanjima javnog mnenja. S druge strane, ja od samog početka nisam verovala da će Hilari Klinton (Hillary Clinton) tako lako proći i samo ušetati u Belu kuću. Suviše je teško sada predvideti ishod, ali ja zaista ne verujem da čovek tako jednostavno može otpisati Donalda Trampa (Donalda Trumpa), čak ni u poslednjem minutu. A ako bi on na kraju zaseo u predsedničku fotelju, Amerikanci bi zaista morali duboko da udahnu vazduh i da razmisle šta će dobiti Trampovim predsednikovanjem i zašto su takvu odluku uopšte doneli.

RSE: Evenutalna pobeda republikanskog kandidata dodatno bi ohrabrila desničarko-populističke snage i s ove strane Atlantika, zar ne?

Dempsi: Da, verovatno bi, zaista bi ona mogla biti vetar u leđa desničarskim snagama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG