Dostupni linkovi

Kandidatkinja VMRO-DPMNE vodi u prvom krugu izbora za predsednika Severne Makedonije; Bajden potpisao zakon o vojnoj pomoći Ukrajini


Kandidatkinja VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova u izbornom štabu posle objave prvih rezultata prvog kruga predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji, 24. april 2024.
Kandidatkinja VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova u izbornom štabu posle objave prvih rezultata prvog kruga predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji, 24. april 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

  • Kandidatkinja VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova ubedljivo vodi ispred kandidata Socijaldemokratskog saveza Makedonije Steve Pendarovskog u prvom krugu predsedničkih izbora. Siljanovska-Davkova je, prema preliminarnim rezultatima, u sredu osvojila oko 40 odsto glasova, a aktuelni predsednik Pendarovski oko 20 odsto glasova. Njih dvoje, koji su bili rivali i na prošlim izborima pre pet godina, suočiće se u drugom krugu predsedničkih izbora koji je zakazan zajedno s parlamentarnim izborima za 8. maj.
  • Evropski parlament je izglasao Plan rasta za Zapadni Balkan, do sada najambiciozniji finansijski paket Evropske unije za region. EU namerava da Planom rasta za Zapadni Balkan udvostruči ekonomiju zemalja regiona u narednih deset godina, mada države regiona treba da ispune niz ne tako lakih kriterijuma kako bi iskoristile paket finansijske pomoći.
  • SAD s ponosom sponzorišu Nacrt rezolucije o genocidu u Ujedinjenim nacijama, saopštio je Stejt department. "Komemoracija istorijskih istina i prihvatanje činjenica region pokreće na stazi pomirenja. Imajući u vidu nova negiranja genocida koja su se čula u zemljama Zapadnog Balkana, SAD veruju da je važno na ovaj način obeležiti sećanje na genocid u Srebrenici", navodi Stejt department.

RSE intervju

Evropska unija danas, za razliku od ranije, potpuno razume da je strateški važno da zemlje Zapadnog Balkana što je pre moguće pristupe uniji, kazala je bivša šefica evropske diplomatije Federika Mogerini.

"Kada postoji verodostojna prisutnost Evropske unije u regionu, ni kineska ni ruska prisutnost ne predstavljaju problem. Očigledno je da postoje u različitim oblicima, ali ne mislim da su pretnja ili izazov sve dok je EU dosledno prisutna", rekla je Mogerini.

Balkan na RSE

Formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom sve izvesnije postaje uslov međunarodne zajednice prema Kosovu za podršku oko članstva u Savetu Evrope. Parlamentarna skupština Saveta Evrope je 16. aprila usvojila preporuku za prijem Kosova u tu organizaciju, dok bi konačna odluka trebalo da bude doneta 16. maja. Do tada Kosovo mora da ubedi najmanje dve trećine od 46 članica, da zaslužuje da bude deo Saveta Evrope. Jedan od pozitivnih koraka u tom pravcu bi moglo da bude formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajen tražio je od Kosova da postigne "hitan napredak" u vezi sa uspostavljanjem Zajednice opština sa srpskom većinom. Na sastanku s premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem u Nemačkoj, O'Brajen je rekao da Kosovo mora da sprovede obaveze koje proizilaze iz dijaloga za normalizaciju odnosa sa Srbijom, kako bi napredovalo u evroatlantskim integracijama.

Opozicija u Srbiji se podelila oko učešća na lokalnim izborima u Beogradu 2. juna – jedni su za "borbu" na izborima, drugi za odlaganje glasanja. To pitanje podelilo je i najjaču opozicionu proevropsku koaliciju "Srbija protiv nasilja". Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković ocenio je da "gube građani jer nikako nema fer izbora, gubi opozicija jer je podeljena, dok je na dobitku jedino vlast". Pogledajte šta o bojkotu izbora kažu građani s kojima je razgovarao RSE.

Rat u Ukrajini

Američki predsednik Džo Bajden potpisao je u sredu zakon o paketu vojne pomoći Ukrajini od 61 milijardu dolara i poručio da će isporuke oružja početi u narednim satima.

Ukrajina je dobila od Evropske unije novu tranšu finansijske podrške u iznosu od 1,5 milijardi evra i nada se da će dobiti još deset milijardi evra kasnije ove godine, rekli su zvaničnici.

Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) izvela je rano u sredu napade dronovima koji su zapalili skladišta nafte u ruskom regionu Smolensk, rekao je za RSE izvor upoznat s tim pitanjem. Dronovi su pogodili dva skladišta goriva i maziva u naseljima Jarcevo i Rozdorove u oblasti Smolensk, uzrokujući velike požare i evakuaciju zaposlenih, rekao je izvor.

Ukrajinka Ala Makuh, otkada su joj ruski vojnici zarobili sina koji je kasnije razmenjen, pokušava da pomogne sunarodnicima da pronađu članove porodica koji su nestali tokom ruske invazije. Tragajući za savetima, Ala je s predstavnicama desetak udruženja, koja okupljaju porodice nastradalih Ukrajinaca, posetila Srebrenicu gde je u genocidu 1995. ubijeno više od 8.000 osoba. Ajša Omerović iz naselja Dugo Polje, u blizini Srebrenice, koja je 90-ih izgubila sina i brata, kao i 42 članova porodice, Ukrajinkama koje traže svoje najmilije poručuje: "Ne smiju odustati, kao što mi ne odustajemo".

Svet

Hapšenje pomoćnika nemačkog krajnje desničarskog poslanika Evropskog parlamenta zbog sumnji da je špijunirao za Kinu je poslednji u nizu sličnih slučajeva koji su pojačali zabrinutost zbog stranog uplitanja u politiku Evropske unije i to nekoliko sedmica pre evropskih parlamentarnih izbora, pišu svetski mediji. To hapšenje je usledilo dan pošto su tri osobe uhapšene zbog špijuniranja za Kinu u odvojenom slučaju u Nemačkoj i nakon što su britanske vlasti objavile da su za špijuniranje za Kinu optužile dve osobe, od kojih je jedna bila bivša parlamentarna pomoćnica.

Sud u ruskom gradu Volgogradu kaznio je 23-godišnju ženu na 10 meseci prinudnog rada nakon što je osuđena da "rehabilituje nacizam". Pod dugogodišnjim vodstvom Vladimira Putina, ruska država je koristila svoje drakonske zakone o "stranim agentima", terorizmu i ekstremizmu i izdaji da marginalizuje opoziciju. Međutim, zakon iz 2014. protiv "rehabilitacije nacizma", koji uključuje kazne do pet godina zatvora, koristi se za druge svrhe, kažu analitičari: da se javnosti nametne konformistički odnos prema šovinističkoj verziji istorije Drugog svetskog rata. Sumnjivi progoni po zakonu protiv "rehabilitacije nacizma" koriste se i kako bi pojačali neutemeljene Putinove tvrdnje da se Rusija suprotstavlja nacistima u Ukrajini i na Zapadu.

Gruzijska vlada još jednom testira strpljenje Brisela pokušavajući ponovo da uvede "zakon o stranom agentu" koji je prošao prvo od tri čitanja u parlamentu. Dok se čini da vladajuća partija Gruzijski san radi na usvajanju zakona u pokušaju da konsoliduje i animira svoju izbornu bazu uoči oktobarskih parlamentarnih izbora, pitanje je da li je, na ciničan način, uspela da savlada umeće da ima i jare i pare, posebno u odnosu s Evropskom unijom. Za to ima nekoliko stvari – tajming, šablon i malu pomoć prijatelja.

Tražimo odgovore

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici, šta države i kompanije očekuju od globalnih pregovora o plastici.

Šta ima?

U potcastu poslušajte o obustavi rada Koksare i drugim dešavanjima u BiH.

Šta ima još…

Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Andrej Zarević

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

XS
SM
MD
LG