Dostupni linkovi

logo-print

Bakić: Trudimo se da nas razlike ne razdvajaju


Dajana Bakić

Dajana Bakić

U Tuzli se završio VIII međunarodni festival mladih Kaleidoskop, koji okuplja umjetnike iz nekoliko evropskih zemalja. Pet dana, na različitim gradskim lokacijama, održavale su se muzičke, likovne, scenske i filmske predstave, a centralni dio manifestacije bio je muzički hepening u kome je učestvovalo oko 17 bendova.

O svemu po malo, govori Dajana Bakić, vođa volonterskog tima, na kome, uz podršku opštinske administracije, Festival i počiva.

RSE: Osmi put u Tuzli ste okupili mlade umjetnike, ne samo iz BiH i regiona, nego sa raznih strana.

Bakić: Nama i jeste cilj da okupimo što više ljudi, da dođu u Tuzlu i posjete manifestacije koje su se dešavale u Tuzli tokom ljetnih mjeseci. Primarni je cilj da damo tuzlanskim umjetnicima i bendovima priliku da se pokažu pred svojom publikom, da im na taj način damo podršku i priliku da nastupaju na otvorenoj sceni, uz jako dobru tehničku podršku, ali i da ugostimo u Tuzli umjetnike iz cijele BiH, regiona, ali i šire.

Ove godine, pored tuzlanskih umjetnika, koji su nosili pa i polovinu programa Kaleidoskopa, prisustvovali su i umjetnici iz Sarajeva, kao što su Dženan Hadžihasanović i Azra Štilić, bendovi, kao što su Strava škola, Helem Nejse. Došli su nam bendovi iz Hrvatske, Psihomodopop, Disciplina kičme i SARS iz Srbije, Muris Varajić i njegov band MP3 iz Sarajeva. Imali smo i goste koji su došli iz Italije.

Kaleidoskop predstavlja za nas jednu harmoniju razlika, kulturu dijaloga i kulturu umjetnosti, prožimanje različitosti. Kroz čitav Festival se trudimo da se to i oslikava u ljudima koji dolaze i učestvuju u Festivalu.

Na Festivalu je uvijek jako puno ljudi i mi uvijek govorimo nekih 15.000 do 20.000. Sve aktivnosti koje se dešavaju na Festivalu su u javnim prostorima, u parkovima, na trgovima, u javnim galerijama i izložbenim prostorima. Uvijek veliki broj ljudi podstiče različite aktivnosti. Neki su počele i puno prije zvaničnog otvorenja Festivala. Već nekoliko dana prije je bio postavljen Kaleidoskop Art market, gdje su neki umjetnici mogli da izlažu svoje ručno izrađene radove.

Podrška za lokalnu muzičku scenu

RSE: Ipak, najdojmljiviji dio vašeg Festivala je onaj muzički, u kome učestvuju novi, ali i neki afirmisani bendovi. Šta vi u organizaciji smatrate vrhom?

Bakić: Koncertni dio je najinteresantniji učesnicima, ali i ljudima koji dolaze na Festival. Koncerti se dešavaju u tri dana, od pet dana Festivala. Jako je teško izdvojiti šta je vrhunac i šta je najbitnije. Nama je jako bitno da damo priliku tuzlanskim mladim bendovima. Ove godine ih je bilo pet.

To su bendovi koji su u procesu snimanja svog albuma i koji nemaju prilike da nastupaju na nekim većim festivalima jer se obično kao uslov uzima to da imate snimljen album. Jako su teška finansijska vremena, pa je i njima jako teško skupiti novce da snimaju svoje albume i imati ovakva iskustva koja ih dodatno motivišu da rade. To je nama jako bitno i primarno, da kroz ovaj Festival podržimo lokalnu muzičku scenu i mlade bendove. To smo radili i ovaj put. Od 17 različitih izvođača, njih devet je iz Tuzle.

Ono što je bitno za razvoj Festivala i za vidljivost u čitavom regonu je to da su tu i velika imena i ljudi od kojih mogu učiti naši mladi tuzlanski bendovi, uz koje mogu ostvariti kontakt i koji na neki način predstavljaju uzore na sceni. Muris Varajić je održao radionice gitare za mlade gitariste u Domu mladih dva dana. Ovo je bila prilika da i oni, koji dolaze i nastupaju, nauče druge, koji su tek u procesu učenja i razvoja, kako se radi posao, kako se utvrđuje taj zanat, koji je njima jako bitan.

Tuzla iz drugačije perspektive

RSE: Šta su bila dalja događanja?

Bakić: U toku čitavog Festivala na Trgu kod Ismeta i Meše i na Trgu slobode se dešavao Kaleidoskop Art market. To je jedan market na koji dolaze umjetnici iz čitave BiH koji se bave ručnom radom. Tu prodaju svoje radove. To traje već osam godina za redom. Postoji velika zainteresovanost ljudi da izlažu jer često nemaju prilike za to. U toku zimskih vremena je jako teško izlagati na hladnoći.

Sarajevski umjetnik Dženan Hadžihasanović, koji je često u Tuzli, trenutno radi restauraciju najstarije tuzlanske džamije. Radio je mural Ćilim u gradskom parku u Tuzli. Bio je od pomoći omladinskom pokretu Revolt i jednoj velikoj grupi mladih ljudi koji su oslikavali stepenice koje vode od naselja Bulevar prema Gradini i Univerzitetskom kliničkom centru pedijatrije. Htjeli smo da obnovljene stepenice uljepšaju odlazak u bolnicu. Ako je to uopšte moguće.

Također smo imali predstavu Helem Nejse, Dani terorizma. Taj sastav je došao iz Sarajeva. Strava škola je nastupala u parku kod Muzičke škole. Predstava je bila odlična i bila je velika posjećenost. U Gradskom parku smo napravili jedno veselo druženje sa Tuzlanskom amikom, organizacijom koja ima saradnju sa Italijom. Organizovali su različite radionice, bili su tu mališani, ali i djeca i mladi različitih uzrasta. Gradski park je taj dan živio posebno.

Festival se završio projekcijom filma Ovo je Tuzla. To je bila premijerna predstava autora Denisa Bašića, Mirze Hadžića i Peđe Pepića, koji su imali izložbu prije filma o tome kako se radio film. Film je rađen u 4k rezoluciji, što je do sada neviđeno, barem u Tuzli. Bila je to prilika da se vidi Tuzla iz totalno drugačije perspektive. Da vidimo koliko je lijepa naša sredina i koliko treba da ulažemo u nju da se razvija, pa i ovakvim festivalima kakav je Kaleidoskop.

RSE: Da li vi u organizaciji smatrate da je vaša prvotna ideja ostvarena?

Bakić: Festival Kaleidoskop je nastao iz projekta kulture, koji smo realizovala sa općinom Bolonja, koja je bratska općina grada Tuzle. Mislili smo da će to biti festival koji će trajati jednu godinu. Obzirom da smo imali jako dobar uspjeh na početku i da smo uvidjeli potrebu ljudi u našem gradu za dešavanjem, kakav je ovaj Festival, da propratimo kulturnu scenu i da ispunimo ljetne dane u Tuzli, odlučili smo da ga nastavimo realizovati. Sada ga realizuje grad Tuzla u saradnji sa javnim preduzećima i ustanovama, uz veliku podršku pojedinaca volontera, bez kojih Festival ne bi mogao biti realizovan.

Tokom ovih osam godina mi smo učili i razvijali se. Od početka tu radi uglavnom isti tim ljudi. Mi smo već uigrana ekipa i znamo kako Festival diše i šta je potrebno da se dalje usavršava. Naravno da smo prepoznali potrebu da imamo jedan ovakav Festival i da ostanemo dosljedni toj ideji da on bude besplatan, obzirom da živimo u jako teškim vremenima, kada su vrijednosti poremećene i kada je potrebno da razvijamo alternativnu i urbanu scenu. Ovakvim prilikama nastojimo uticati na svijet mladih ljudi. Ostali smo dosljedni tome da sve aktivnosti predstavljaju bogatstvo razlika. Trudimo se da nas naše razlike ne razdvajaju, već spajaju u jednu savršenu harmoniju.

RSE: Kako vam uspije organizovati ovako velike manifestacije? Pomažu li roditelji? Razbijate li kasu?

Bakić: Festival se finansira iz budžeta grada Tuzle u okviru manifestacije Ljeto u Tuzli. To je jedna od najvećih aktivnosti tokom manifestacije Ljeto u Tuzli. Sve je to naše, građansko. Tim ljudi koji je radio ovaj Festival, uglavnom radi u javnim preduzećima ili u gradskoj upravi, pored volontera. Svi radimo volonterski.

RSE: Negdje sam pročitao da imate 25 volontera, ali da ste imali trostruko veću ponudu iz čitavog regiona. Nisu volonteri samo iz Tuzle, nego i iz okoline.

Bakić: Volonteri su mladi ljudi, primarno iz BiH, ali svake godine sve više nam se ljudi javlja iz čitavog regiona, obzirom da postoje Festival vidljiviji. Naše potrebe su oko 25 volontera, u skladu sa ovogodišnjim aktivnostima Festivala. Nisu to samo mladi ljudi iz Tuzle. Ove godine nismo uspjeli angažovati nikoga izvan BiH, ali smo imali prethodnih godina volontere iz Zagreba i Beograda.

Tim je raznolik. To su mladi ljudi puni entuzijazma, želje za radom i volje da svoje slobodno vrijeme poklone ovom Festivalu. Oni su mahom umjetnici amateri. Ovo je prilika da i oni uspostave kontakte i saradnju sa onima koji učestvuju u Festivalu, da i oni nešto nauče direktno kroz radionice, ali i da pomognu da se Festival održi u najboljem redu.

Meni je drago da imamo povratnu informaciju jer se veliki broj ljudi, koji su već prije volontirali, ponovo prijavi da volontira. To je potvrda da smo dobro uradili posao i da su i oni uživali.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG