Autorica: Emira Mehmedbegović
Brojni bosanskohercegovački umjetnici koriste talente da kroz umjetnost pošalju neku angažavanu poruku. To je njihov način da pokušaju da utiču na promjene u društvu.
Mladi i neafirmisani, izuzetno talentovani i nedokazani umjetnici i umjetnice svakodnevno pisanom riječju, slikom, fotografijom ili transparentima uokviruju stvarnost.
Ahmed Burić, novinar, pisac i muzičar nije siguran šta je u današnjem svetu angažovana umetnost. Objašnjava kako se sve svelo na kontrolu umetnosti, kako finansijsku tako i ideološku.
„Ako me pitate da li je svaka dobra umjetnost angažovana, reći ću vam da jeste, neka za sticanje privilegija i dobara, a neka za njihovo (samo)ukidanje”, kaže on.
Aktivistkinja, pjesnikinja i studentkinja Delila Bajrić primjećuje da mladi umjetnici u BiH sve više koriste i kanališu svoj dar za rješavanje problema u društvu.
Prema njenom mišljenju mnoštvo je načina kako umjetnici mogu iskazati nezadovoljstvo na opštu sliku društva ili njegov određeni segment. Ona se osvrće na ulične i umjetničke performanse koji su svojevrsna uvertira za inicijative čiji aktivizam vodi do angažovane umetnosti.
“Primjer angažiranosti kroz umjetnost predstavlja sarajevska inicijativa "Dobre kote", koja uspješno provodi akcije konceptualno bliske ovoj grani, te animira društvo na aktivaciju zarad promjena za opće dobro”, objašnjava ona.
Vildana Džekman okuplja aktivistkinje, između ostalog i kroz festival umjetnosti PitchWise koji postaje izvor za druge aktivistkinje u regionu. Vjeruje da umjetnice idu u susret tabu temama.
Zahvaljujući PichWise festivalu i Vildani Džekman mnoge žene su budne.
„Nama je kroz PitchWise važno da osiguramo prostor da žene promoviraju svoju umjetnost, da druge žene osnaže i podrže u njihovim kreativnim stvaranjima i da pri tome ukažemo na državne strukture koje žene sklanjaju iz umjetničkih diskursa“, dodaje ona.
Likovna umetnica Džejlana Pašić doživljava Bosnu i Hercegovinu kao plodno tlo za angažovanu umetnost.
“Neiscrpnan izvor materijala pruža mogućnosti za rad – od slikarstva, dizajna, fotografije, videa, pa do performansa, ulične umjetnosti, live act-a itd”, kaže ona i dodaje da umjetnik konceptualizira mišljenje većine građana i time nastoji pokrenuti kolektivni aktivizam.
“Umjetnikov je zadatak da kroz govor umjetnosti vizualizira aktuelni problem”, objašnjava ona.
Džejlana, se bavi i animacijama, smatra da mladi propuštaju promjene i da u BIH postoji tek šačica pojedinaca koji neumorno rade na zagovaranju promena. “Za to im je je potrebna podrška kolektiviteta”, dodaje ona.
Delila Bajrić smatra da je angažovana umjetnost obično ispunjena socijalnim nabojem, te da je njen osnovni cilj da društvu ukaže na rešavanje problema. Ona vjeruje da angažovana umjetnost poziva na kritički stav, sagledavanje situacije i preispitivanje.
“Prilika je puno, mogućnosti su brojne, ali također nedostaje i zainteresovanost. Oni koji su uvidjeli prednosti društvenog angažmana, svakako da svoje znanje i vrijeme integrišu u ovome pravcu, a sa druge strane dobijaju dodatno znanje, iskustvo te razvijaju osjećaj empatije i altruizma”, objašnjava ona.
Na pitanje da li on kao književnik uspjeva da promeni sliku društva, Ahmed Burić odgovara negativno.
“Ono što uspijevam je da svojim pisanjem dočekam račune spreman, uglavnom”, dodaje on.
Facebook Forum