Povodom dvodnevne posjete koja je počela u ponedjeljak glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca BiH, koji će nakon susreta sa zvaničnicima, ocijeniti saradnju sa Tribunalom, istraživali smo kakva je ona zaista u praksi.
Predstavnici pravosudnih institucija, te oni koje je Predsjedništvo BiH zadužilo da budu oficiri za vezu sa Tribunalom u Hagu, ističu da su odnosi dobri, te da na teritoriji BiH nema niti jedan osumnjičeni za ratni zločin koji bi trebao biti isporučen Hagu.
Ono što bi moglo biti kamen spoticanja je prošlosedmično upozorenje sudije O Gon Kwona, na statusnoj konferenciji Radovanu Karadžiću, kako je BiH dužna dostaviti dokumentaciju koju optuženi za ratni zločin i genocid, Karadžić, smatra relevantnom za svoju odbranu.
Već pet godina bosanskohercegovačke pravosudne institucije rade na procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Serž Bramerc i Haris Silajdžić u Predsjedništvu BiH, 18 oktobar. 2010. godine
Sud i Tužilaštvo BiH prvi su u regiji kojima je Haški tribunal ustupio procese koji se odnose na tu problematiku. Ukupno je dobijeno jedanaest predmeta, od čega je deset već riješeno, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Tu imamo predmet 'Mejakić i drugi' koji se odnosi na prijedorske logore, zatim predmet 'Trbić', koji se odnosi na Srebrenicu, zatim predmete koji se odnose na ratne zločine na području Foče, ratne zločine na području središnje Bosne. Imamo više tih predmeta.“
Saradnja Tužilaštva BiH i Haškog tribunala je svakodnevna. Razmjenjuju se informacije i kod predmeta koji su drugostepenog karaktera. U Tužilaštvu BiH zbog toga saradnju ocjenjuju dobrom, jer im je cilj, kako kažu, zajednički - uspostava vladavine prava i kažnjavanje počinilaca ratnih zločina.
Dokumenti za Karadžića
A saradnja Haškog tribunala i Bosne i Hercegovine biće i tema o kojoj će Bramerc razgovarati sa bh. zvaničnicima i predstavnicima pravosuđa tokom dvodnevne posjete Sarajevu.
Rezultate susreta Bramerc će predočiti u izvještaju kojeg podnosi Vijeću sigurnosti UN-a, navodi Frederik Svinen, specijalni savjetnik glavnog haškog tužioca:
„Mi imamo dobre veze, dobre profesionalne odnose sa bh. institucijama i već smo uspostavili programe saradnje koji se dobro odvijaju. To je bilo iskazano u ranijim izvještajima, a biće rečeno i u izvještaju narednog mjeseca.“
Na teritoriji Bosne i Hercegovine, prema procjenama Haškog tribunala, nema niti jednog osumnjičenog za ratni zločin koji treba biti isporučen Hagu.Mnogi ocjenjuju da je zbog toga saradnja bolja od one koju imaju zemlje u regiji. Istovremeno, Bosna i Hercegovina još uvijek nije dostavila dokumentaciju koju Radovan Karadžić, optuženi za ratni zločin i genocid, smatra relevantnom za svoju odbranu.
Tokom statusne konferencije prošle sedmice, predsjedavajući sudac O Gon Kwon upozorio je kako je obavezujući nalog Sudu BiH za saradnjom krajnja mjera o kojoj će još odlučiti Tribunal.
Amir Ahmić, oficir za vezu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u Haškom tribunalu, kaže da bi u tom slučaju saradnja trebala biti bolja i brža:
"Ipak, situacija može biti specifična ukoliko Sudsko vijeće u slučaju Karadžić odluči da izda obavezujući nalog Bosni i Hercegovini, a to znači da može vrlo lako da se desi da se traže i pojedinci koji su odgovorni, u slučaju zaključka Sudskog vijeća da nema saradnje u pogledu zahtjeva Karadžića. Posebno što može u nekoj fazi biti otežavajuće ukoliko bi se možda krenulo prema odluci, ukoliko mi ne bismo sarađivali, da se izvijesti Savjet sigurnosti o našoj nesaradnji."
Javnost podijeljena
Novinar Balkanske istraživačke mreže Denis Džidić, pak, navodi kako postoje opravdanja zbog kojih još uvijek Karadžiću dokumentacija nije dostavljena:
„Ti sudovi se također suočavaju sa problemima tih arhiva i vojnih dokumenata u BiH, tako da mislim da to ne pokazuje da ima zaista nekih stvarnih problema u saradnji, nego samo da je to jedan stvaran problem koji će se morati prevazići.“
Iako Haški tribunal već godinama nastoji da procesuira visoke vojne i političke dužnosnike optužene za ratni zločin, mišljenja građana u Bosni i Hercegovini su različita, u zavisnosti iz kojeg bh. entiteta dolaze, kada je riječ o dosadašnjoj ulozi Haga.
Tako u Republici Srpskoj smatraju da Tužilaštvo i Sud i Hagu procesuiraju samo Srbe, dok su u Federaciji BiH nezadovoljni brzinom kojom teku sudski procesi. To pokazuje i anketa koju smo zabilježili u Banja Luci i Sarajevu:
Problem sa kojim se suočava bh. pravosuđe je neprovođenje Državne stretegije za rad na predmetima ratnih zločina. Ni petnaest godina nakon rata, većina predmeta ratnih zločina nije procesuirana.
Procjenjuje se da ima oko 1.600 predmeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te da će procesuiranja trajati narednih 15 godina.
Hapšenje preostalih haških bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, od velike je važnosti prije nego što Tribunal zatvori svoja vrata, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu glavni tužilac Serž Bramerc, prvog dana posjete Sarajevu i nakon razgovora sa bh. zvaničnicima i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.
Vrijeme ističe, riječi su glavnog haškog tužioca, koji priprema svoj redovni šestomjesečni izvještaj za Savjet bezbjednosti UN-a.
Glavni tužilac Haškog tribunala razgovarao je danas prvo s članovima Predsjedništva BiH o zajedničkim pitanjima o kojima se diskutuje svakih šest mjeseci - o tome kako unaprijediti saradnju i podršku koja je neophodna sa političke strane. Nakon susreta s visokim predstavnikom Valentinom Inckom, glavni tužilac je kazao da je preostao jedan ključni izazov prije nego međunarodna pravda ostvari svoj cilj:
„Mi imamo jedan kritični izazov, jedan ključni cilj da postignemo prije nego što ostvarimo naš krajnji cilj. Taj cilj - možete pretpostaviti - jeste hapšenje preostalih bjegunaca: Ratka Mladića i Gorana Hadžića. To je od ogromne važnosti prije nego što Hašku tribunal zatvori svoja vrata. To je od izuzetnog značaja i zbog efekta koje kašnjenje u ostvarivanju pravde ima na žrtve. Neuspjeh u hapšenju Mladića i Hadžića utiče na proces pomirenja u regiji i ugrožava kredibilitet međunarodnog pravnog sistema u cjelini. Stoga pozivam sve zemlje u regiji, kao i međunarodnu zajednicu, da učine sve što treba da se ova hapšenja obave što prije. Vrijeme ističe.“
Narednih dana Serž Bramerc sastaće se u Sarajevu sa kolegama iz Odjela za ratne zločine Suda BiH, predstavnicima međunarodne zajednica i, naravno, sa predstavnicima udruženja žrtava proteklog rata.
Glavni tužilac Haškog tribunala, nakon trodnevnog boravka u Sarajevu, krajem sedmice posjetiće Zagreb. Kako je najavio, u Beograd će doći prvih dana novembra, a svoj izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a Serž Bramerc će podnijeti sredinom decembra.
Predstavnici pravosudnih institucija, te oni koje je Predsjedništvo BiH zadužilo da budu oficiri za vezu sa Tribunalom u Hagu, ističu da su odnosi dobri, te da na teritoriji BiH nema niti jedan osumnjičeni za ratni zločin koji bi trebao biti isporučen Hagu.
Ono što bi moglo biti kamen spoticanja je prošlosedmično upozorenje sudije O Gon Kwona, na statusnoj konferenciji Radovanu Karadžiću, kako je BiH dužna dostaviti dokumentaciju koju optuženi za ratni zločin i genocid, Karadžić, smatra relevantnom za svoju odbranu.
Već pet godina bosanskohercegovačke pravosudne institucije rade na procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Sud i Tužilaštvo BiH prvi su u regiji kojima je Haški tribunal ustupio procese koji se odnose na tu problematiku. Ukupno je dobijeno jedanaest predmeta, od čega je deset već riješeno, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Tu imamo predmet 'Mejakić i drugi' koji se odnosi na prijedorske logore, zatim predmet 'Trbić', koji se odnosi na Srebrenicu, zatim predmete koji se odnose na ratne zločine na području Foče, ratne zločine na području središnje Bosne. Imamo više tih predmeta.“
Saradnja Tužilaštva BiH i Haškog tribunala je svakodnevna. Razmjenjuju se informacije i kod predmeta koji su drugostepenog karaktera. U Tužilaštvu BiH zbog toga saradnju ocjenjuju dobrom, jer im je cilj, kako kažu, zajednički - uspostava vladavine prava i kažnjavanje počinilaca ratnih zločina.
Dokumenti za Karadžića
A saradnja Haškog tribunala i Bosne i Hercegovine biće i tema o kojoj će Bramerc razgovarati sa bh. zvaničnicima i predstavnicima pravosuđa tokom dvodnevne posjete Sarajevu.
Rezultate susreta Bramerc će predočiti u izvještaju kojeg podnosi Vijeću sigurnosti UN-a, navodi Frederik Svinen, specijalni savjetnik glavnog haškog tužioca:
Frederik Svinen: Mi imamo dobre veze, dobre profesionalne odnose sa bh. institucijama
„Mi imamo dobre veze, dobre profesionalne odnose sa bh. institucijama i već smo uspostavili programe saradnje koji se dobro odvijaju. To je bilo iskazano u ranijim izvještajima, a biće rečeno i u izvještaju narednog mjeseca.“
Na teritoriji Bosne i Hercegovine, prema procjenama Haškog tribunala, nema niti jednog osumnjičenog za ratni zločin koji treba biti isporučen Hagu.
Tokom statusne konferencije prošle sedmice, predsjedavajući sudac O Gon Kwon upozorio je kako je obavezujući nalog Sudu BiH za saradnjom krajnja mjera o kojoj će još odlučiti Tribunal.
Amir Ahmić, oficir za vezu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u Haškom tribunalu, kaže da bi u tom slučaju saradnja trebala biti bolja i brža:
"Ipak, situacija može biti specifična ukoliko Sudsko vijeće u slučaju Karadžić odluči da izda obavezujući nalog Bosni i Hercegovini, a to znači da može vrlo lako da se desi da se traže i pojedinci koji su odgovorni, u slučaju zaključka Sudskog vijeća da nema saradnje u pogledu zahtjeva Karadžića. Posebno što može u nekoj fazi biti otežavajuće ukoliko bi se možda krenulo prema odluci, ukoliko mi ne bismo sarađivali, da se izvijesti Savjet sigurnosti o našoj nesaradnji."
Javnost podijeljena
Novinar Balkanske istraživačke mreže Denis Džidić, pak, navodi kako postoje opravdanja zbog kojih još uvijek Karadžiću dokumentacija nije dostavljena:
„Ti sudovi se također suočavaju sa problemima tih arhiva i vojnih dokumenata u BiH, tako da mislim da to ne pokazuje da ima zaista nekih stvarnih problema u saradnji, nego samo da je to jedan stvaran problem koji će se morati prevazići.“
Iako Haški tribunal već godinama nastoji da procesuira visoke vojne i političke dužnosnike optužene za ratni zločin, mišljenja građana u Bosni i Hercegovini su različita, u zavisnosti iz kojeg bh. entiteta dolaze, kada je riječ o dosadašnjoj ulozi Haga.
Tako u Republici Srpskoj smatraju da Tužilaštvo i Sud i Hagu procesuiraju samo Srbe, dok su u Federaciji BiH nezadovoljni brzinom kojom teku sudski procesi. To pokazuje i anketa koju smo zabilježili u Banja Luci i Sarajevu:
Problem sa kojim se suočava bh. pravosuđe je neprovođenje Državne stretegije za rad na predmetima ratnih zločina. Ni petnaest godina nakon rata, većina predmeta ratnih zločina nije procesuirana.
Procjenjuje se da ima oko 1.600 predmeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te da će procesuiranja trajati narednih 15 godina.
Bramerc u Sarajevu
Milad ObradovićHapšenje preostalih haških bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, od velike je važnosti prije nego što Tribunal zatvori svoja vrata, izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu glavni tužilac Serž Bramerc, prvog dana posjete Sarajevu i nakon razgovora sa bh. zvaničnicima i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.
Vrijeme ističe, riječi su glavnog haškog tužioca, koji priprema svoj redovni šestomjesečni izvještaj za Savjet bezbjednosti UN-a.
Glavni tužilac Haškog tribunala razgovarao je danas prvo s članovima Predsjedništva BiH o zajedničkim pitanjima o kojima se diskutuje svakih šest mjeseci - o tome kako unaprijediti saradnju i podršku koja je neophodna sa političke strane. Nakon susreta s visokim predstavnikom Valentinom Inckom, glavni tužilac je kazao da je preostao jedan ključni izazov prije nego međunarodna pravda ostvari svoj cilj:
„Mi imamo jedan kritični izazov, jedan ključni cilj da postignemo prije nego što ostvarimo naš krajnji cilj. Taj cilj - možete pretpostaviti - jeste hapšenje preostalih bjegunaca: Ratka Mladića i Gorana Hadžića. To je od ogromne važnosti prije nego što Hašku tribunal zatvori svoja vrata. To je od izuzetnog značaja i zbog efekta koje kašnjenje u ostvarivanju pravde ima na žrtve. Neuspjeh u hapšenju Mladića i Hadžića utiče na proces pomirenja u regiji i ugrožava kredibilitet međunarodnog pravnog sistema u cjelini. Stoga pozivam sve zemlje u regiji, kao i međunarodnu zajednicu, da učine sve što treba da se ova hapšenja obave što prije. Vrijeme ističe.“
Narednih dana Serž Bramerc sastaće se u Sarajevu sa kolegama iz Odjela za ratne zločine Suda BiH, predstavnicima međunarodne zajednica i, naravno, sa predstavnicima udruženja žrtava proteklog rata.
Glavni tužilac Haškog tribunala, nakon trodnevnog boravka u Sarajevu, krajem sedmice posjetiće Zagreb. Kako je najavio, u Beograd će doći prvih dana novembra, a svoj izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a Serž Bramerc će podnijeti sredinom decembra.
