Dostupni linkovi

logo-print

Vansudsko poravnanje?


Šestog decembra 2004. podnijiet je prvi od do sada dvadesetsedam tužbenih zahtjeva porodica deportovanih muslimanskih izbjeglica iz Herceg Novog '92.godine. Ukupan iznos odštete po osnovi tužbenih zahtjeva iznosi 38 miliona eura. Početkom maja tužbe koje su u Osnovnom sudu u Podgorici tavorile skoro pola godine, nakon što je advokatska kancelarije Prelević o tome obavijestila relevantne međunarodne organizacije, proslijeđene su državnom tužilaštvu koje na njih treba da odgovori u roku od mjesec dana. Pravni zastupnik porodica, advokat Dragan Prelević, pojašnjava da je riječ o parničnom postupku:

“Imam obaviještenje da su sve tužbe dostavljene Tužilaštvu koje zastupa državu Crnu Goru, odnosno MUP, u ovom parničnom postupku, čekamo na odgovor i taj odgovor se očekuje vrlo brzo, ako ga bude. Mi se nadamo i od prvog dana smatramo da odgovor može biti samo jedan i to priznanje tužbenog zahtjeva”.

Podsjetimo, crnogorska policija je maja '92.godine na zahtjev vojnih vlasti srpskih snaga u Bosni sistematskom akcijom u Herceg Novom i okolini pohapsila i deportovala osamdesettri Muslimana, izbjeglice iz tada ratom zahvaćene Bosne. Većina njih, izuzev šest preživjelih, tragično je završila u fočanskom logoru. O toj akciji koja predstavlja kršenje međunarodnog prava i Konvencije o ljudskim pravima vlast na čijem je čelu i tada bio premijer Milo Đukanović, kao i državno tužilaštvo ne oglašava se već punih trinaest godina. Skupština je uništila ključni dokaz, odgovor tadašnjeg ministra policije Nikole Pejakovića na poslaničko pitanje,koje potvrdjuje da su državni organi odgovorni za deportaciju. Pokrenuvši ovaj slučaj porodice deportovanih su se u više navrata uzaludno obraćali ministru policije Draganu Đuroviću, a porodica Malika Meholjića, predratnog gradonačelnika Srebrenice koji je uhapšen u Baru, dva puta premijeru Milu Đukanoviću. Porodice deportovanih juče su prvi put nakon trinaest godina došle u Crnu Goru na obilježavanje godišnjice zločina, zatraživši od države punu istinu i utvrđivanje krivične odgovornosti, te da se 30. maj proglasi danom sjećanja na deportaciju. Kada je riječ o krivičnom postupku, prema riječima Dragana Prelevića, očekuju i urgiraju da državni tužilac Vesna Medenica preduzme radnje koje je obavezna da uradi po zakonu. Na pitanje da li bi usvajanje tužbenih zahtjeva značilo i automatsko priznavanje krivične odgovornosti Prelević je odgovorio:

“Podsjećam vas da bi to značilo samo priznavnje krivičnog djela. Međutim, za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti propisana je sudska procedura i moguća je i ta varijanta da i pored toga što je očigledno postojanje krivičnog djela zbog protoka vremena, nedostatka dokaza ili neadekvatnog krivičnog gonjenja ili zbog nekih drugih razloga nedostupnosti izvršilaca, njihove krivične neodgovornosti i sličnih stvari,da se ostane bez krivične odgovornosti”.

Krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva ne zastarijeva, tako da državni organi imaju sve mehanizme za djelovanje u ovom slučaju:

“Zastarelost nije pitanje u ovom slučaju, u ovom slučaju je pitanje moralne, političke snage države da se suoči sa ovim zločinima”.

RSE: Da li je moguće da dođe do vansudskog poravnanja?

PRELEVIĆ: Mi za sada nemamo takve signale, ali mislim da bi porodice pozdravile takvu odluku države.
XS
SM
MD
LG