Inače, susret Dodika i Silajdžića u Vašingtonu u Bosni i Hercegovini se tumači kao pokušaj američke administracije da pomiri do sada nepomirljive stavove ove dvojice političara tokom dosadašnjih susreta u BiH.
Poslanica Stranke za BiH u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović smatra da je svaki sastanak političara koji će razgovarati o važnim pitanjima za zemlju dobar, bez obzira na mjesto gdje se održava:
«Kad je u pitanju promjena naziva Republika Srpska, pa iz samog njenog naziva proizilazi konfliktnost ili kontradiktornost sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer Dejtonski sporazum je uspostavio BiH, odnosno unutrašnju strukturu BiH sa dva multietnička entiteta i ne može nijedan entitet sebi priskrbiti naziv samo jedne etničke zajednice u BiH.»
Za predstavnike hrvatskog naroda u BiH sastanak o najvažnijim pitanjima za BiH u Vašingtonu potvrda je međunarodne zajednice, kako kaže visoki funkcioner HDZ BiH Ivo Miro Jović, da za Hrvate u državi nema mjesta. Prema njegovim riječima, očito je da je jedna zemlja sa dva entiteta i tri naroda prošlost, te da diskusija o promjeni naziva imena Republike Srpske za hrvatski narod neće ništa pozitivno donijeti:
«Ovdje su pokušaji sasvim drugog redefiniranja Dejtona na način da se zadovolje dva etnička skupa. Ne može se govoriti o tome da se dodaju imena u republikama, Federaciji itd., jer Federacija se zove Bosne i Hercegovine i u njoj toliko već segmenata ima da je više predstavnika Srba nego Hrvata.»
Za jednog od čelnika Socijaldemokratska partije BiH Slobodana Popovića vašingtonski sastanak pokazuje da je državno uređenje BiH, dogovoreno u Dejtonu, nakaradno. Na naš upit hoće li Silajdžić i Dodik postići dogovor u Vašingtonu, Popović odgovara:
«Jedini način da se nešto radikalno promijeni je da Amerikanci ponovo počnu zavrta ti ruke i uši, jer očito da se u jednom normalnom dijalogu ne može napraviti onaj pomak koji u ovom momentu treba ovoj državi.»
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hidajet Repovac od vašingtonskog sastanka Dodika i Silajdžića, kako kaže, ne očekuje ništa pozitivno. Repovac smatra da njih dvojica imaju isuviše različite stavove, a američka administracija ne poznaje dovoljno političke prilike u BiH:
«Znam da ti političari koji tamo zastupaju partikularne interese svojih stranaka neće dozvoliti da se napravi bilo šta pozitivno, a onda ni taj projekt Sjedinjenih Američkih Država, koji je vjerovatno skrojen u nekom kabinetu, kao što se to inače radi, bez poznavanja naše stvarne situacije i bez poznavanja svijesti ljudi i sposobnosti da o nekim stvarima razumno odlučuju, neće napraviti ništa ozbiljno.»
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka objašnjava za naš radio postoji li u Ustavu BiH zakonski osnov za promjenu naziva entiteta i ko o tome odlučuje:
«Sva moguća pitanja ustavnog karaktera o kojima se postigne dvotrećinska većina predstavnika građana u Predstavničkom domu Parlamenta i nacionalni konsenzus delegata sva tri konstitutivna naroda to je legitimna ustavna promjena. I u slučaju da se strane dogovore o promjeni ovoga naziva i provedu ovu proceduru to će biti sasvim legitimno.»
A šta o promjeni naziva Republike Srpske misle građani Banje Luke i Sarajeva:
Građanin 1: «Šta treba još da nam uzmu? Najbolje da se zove hrvatska republika srpska ili bošnjačka republika srpska. Ne znam, mislim to je ludost.»
Građanin 2: «Ja sam sigurna da će biti nešto, pa da svi budu zadovoljni.»
Građanin 3: «Oni nebulozaju da mogu raditi šta njima padne na pamet. To nikad više neće biti.»
Građanin 4: «Ja mislim da bi trebalo ukinuti naziv Republika Srpska i Federacija BiH.»
Građanin 5: «Pustite nas da živimo i da bude normalna država, kao i svaka evropska i svjetska.»
Građanin 6: «U RS-u ne živi samo jedan narod. Znači to pripada i ostalim narodima, isto kao i Federacija. I po meni bi bilo sasvim prihvatljivo da dobije neki kompromisni naziv koji će odgovarati svim narodima.»
Poslanica Stranke za BiH u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović smatra da je svaki sastanak političara koji će razgovarati o važnim pitanjima za zemlju dobar, bez obzira na mjesto gdje se održava:
«Kad je u pitanju promjena naziva Republika Srpska, pa iz samog njenog naziva proizilazi konfliktnost ili kontradiktornost sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer Dejtonski sporazum je uspostavio BiH, odnosno unutrašnju strukturu BiH sa dva multietnička entiteta i ne može nijedan entitet sebi priskrbiti naziv samo jedne etničke zajednice u BiH.»
Za predstavnike hrvatskog naroda u BiH sastanak o najvažnijim pitanjima za BiH u Vašingtonu potvrda je međunarodne zajednice, kako kaže visoki funkcioner HDZ BiH Ivo Miro Jović, da za Hrvate u državi nema mjesta. Prema njegovim riječima, očito je da je jedna zemlja sa dva entiteta i tri naroda prošlost, te da diskusija o promjeni naziva imena Republike Srpske za hrvatski narod neće ništa pozitivno donijeti:
«Ovdje su pokušaji sasvim drugog redefiniranja Dejtona na način da se zadovolje dva etnička skupa. Ne može se govoriti o tome da se dodaju imena u republikama, Federaciji itd., jer Federacija se zove Bosne i Hercegovine i u njoj toliko već segmenata ima da je više predstavnika Srba nego Hrvata.»
Za jednog od čelnika Socijaldemokratska partije BiH Slobodana Popovića vašingtonski sastanak pokazuje da je državno uređenje BiH, dogovoreno u Dejtonu, nakaradno. Na naš upit hoće li Silajdžić i Dodik postići dogovor u Vašingtonu, Popović odgovara:
«Jedini način da se nešto radikalno promijeni je da Amerikanci ponovo počnu zavrta ti ruke i uši, jer očito da se u jednom normalnom dijalogu ne može napraviti onaj pomak koji u ovom momentu treba ovoj državi.»
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hidajet Repovac od vašingtonskog sastanka Dodika i Silajdžića, kako kaže, ne očekuje ništa pozitivno. Repovac smatra da njih dvojica imaju isuviše različite stavove, a američka administracija ne poznaje dovoljno političke prilike u BiH:
«Znam da ti političari koji tamo zastupaju partikularne interese svojih stranaka neće dozvoliti da se napravi bilo šta pozitivno, a onda ni taj projekt Sjedinjenih Američkih Država, koji je vjerovatno skrojen u nekom kabinetu, kao što se to inače radi, bez poznavanja naše stvarne situacije i bez poznavanja svijesti ljudi i sposobnosti da o nekim stvarima razumno odlučuju, neće napraviti ništa ozbiljno.»
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka objašnjava za naš radio postoji li u Ustavu BiH zakonski osnov za promjenu naziva entiteta i ko o tome odlučuje:
«Sva moguća pitanja ustavnog karaktera o kojima se postigne dvotrećinska većina predstavnika građana u Predstavničkom domu Parlamenta i nacionalni konsenzus delegata sva tri konstitutivna naroda to je legitimna ustavna promjena. I u slučaju da se strane dogovore o promjeni ovoga naziva i provedu ovu proceduru to će biti sasvim legitimno.»
A šta o promjeni naziva Republike Srpske misle građani Banje Luke i Sarajeva:
Građanin 1: «Šta treba još da nam uzmu? Najbolje da se zove hrvatska republika srpska ili bošnjačka republika srpska. Ne znam, mislim to je ludost.»
Građanin 2: «Ja sam sigurna da će biti nešto, pa da svi budu zadovoljni.»
Građanin 3: «Oni nebulozaju da mogu raditi šta njima padne na pamet. To nikad više neće biti.»
Građanin 4: «Ja mislim da bi trebalo ukinuti naziv Republika Srpska i Federacija BiH.»
Građanin 5: «Pustite nas da živimo i da bude normalna država, kao i svaka evropska i svjetska.»
Građanin 6: «U RS-u ne živi samo jedan narod. Znači to pripada i ostalim narodima, isto kao i Federacija. I po meni bi bilo sasvim prihvatljivo da dobije neki kompromisni naziv koji će odgovarati svim narodima.»
