Dostupni linkovi

logo-print

Zemlje u razvoju čekaju ekonomski uspjesi


Globalizacija bi mogla ubrzati godišnji ekonomski rast u idućih četvrt stoljeća, a zemlje u razvoju bi mogle imati središnju ulogu u tom procesu, predviđa Svjetska Banka, istodobno upozoravajući bi moglo doći do bitnih razlika u bogatstvu , ali i potencijalnih ekoloških problema ukoliko se ne bude odgovorno gospodarilo.

Prema tom scenariju, svjetska ekonomija bi do 2030. mogla doseći vrijednost do gotovo 72 tisuće milijardi dolara, što je dvostruko više nego je bilo 2005.
Siromaštvo bi u idućih 25 godina moglo biti smanjeno, a broj onih koji preživljavaju sa samo jednim dolarom dnevno mogao bi se zaustaviti na oko 550 milijuna ljudi. Ipak, neke regije, poput Afrike, mogle bi i dalje zaostajati u razvoju i razlike izmedju bogatih i siromašnih u tom slučaju bi i dalje ostale vrlo vidljive.

Prihodi od trgovine robama i uslugama bi prema izvještaju Svjetske banke mogli doseći 27 tisuća milijardi dolara. I dok su još prije dva desetljeća zemlje u razvoju bogatim mogle izvesti tek 14 posto roba i usluga danas je njihov izvoz oko 45 %, a do 2030 bi najvjerojatnije dosegao čak 65%. Istodobno, zemlje u razvoju zahvaljujući svom rastu predstavljaju pravu lokomotivu globalne ekonomije.

Zajedničko tržište otvarat će nova radna mjesta diljem svijeta, a stručnost će sve više biti tražena na tržištu rada. Zato Svjetska banka predlaže vladama da porade na tehnološkoj izobrazbi mladih, jer će takva zanimanja biti sve potrebnija.
Od globalizacije, bez obzira na mnoge zamjerke, mnogi će imati koristi. Rasti će ono što danas zovemo srednjom građanskom klasom. Do 2030 15 posto populacije u zemljama u razvoju bi trebali imati između 4.000 i 17.000 dolara per capita, no imat će i ključnu ulogu kako u političkom i ekonomskom životu svije zemlje, tako i u svjetskoj ekonomiji.

Slijedeći val globalizacije intenzivirat će ono što se naziva "zajedničkim dobrima" koji bi dugoročno mogli biti ugroženi i globalnim otopljavanjem. Autori studije Svjetske banke ističu da će brza globalizacija obavezati političare, kako na nacionalnim, tako i na međunarodnoj razini da rade u interesu općeg dobra. U prvom slučaju to je ulaganje u obrazovanje, infrastrukturu, širenje tržište rada, a u drugom- jačanje institucija koja će štititi globalna dobra, reduciranja trgovinskih barijera što će pružiti novu šansu siromašnijim zemljama i siromašnijim ljudima da se primaknu svijetu razvijenih.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG