Dostupni linkovi

Sloboda vjeroispovijesti u BiH: Tanka granica sekularnog i vjerskog


Tuzla
Tuzla

Autorica: Nikolina Baričanin

Sloboda vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini garantovana je Ustavom BiH i entitetskim ustavima. Osim toga, direktno se primjenjuje i Evropska konvencija o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, koja ima prioritet nad ostalim zakonima.

Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH usvojen je 28. januara 2004. godine. Njim se garantuje pravo svake osobe da ispoljava svoju vjeru ili uvjerenje obredima, pridržavanjem vjerskih propisa, držanjem do običaja i drugih vjerskih aktivnosti.

Nedavno je, inicijativa Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu za pauzu u vrijeme džuma-namaza, naišla na oprečna mišljenja. Sa jedne strane čini se da javnost nerado dočekuje razgovore o religiji, a sa druge otvorena su pitanja zbog čega se studenti ne bore i za ostala zagarantovana prava.

Miodrag Živanović, profesor na Univerzitetu u Banja Luci, smatra da sloboda vjeroispovijesti postoji deklarativno u cijelom društvu, ali da je to uglavnom formalne prirode.

"Problem je što se unutar sistema, pa i u obrazovnim istitucijama, religijska opredjeljenja građana tretiraju kao statusno pitanje, a ne kao privatna stvar. A mi bismo trebali biti sekularna država gdje religijski stavovi ili vjera kao takva ne bi trebala uopšte biti sastavni dio obrazovnog sistema", smatra on.

Obilježavanje krsne slave fakulteta ili traženje pauze za vrijeme džuma-namaza, za njega su dvije strane iste medalje. Kaže da se zna šta je obrazovni sistem i da bi trebalo i da se zna da je vjera privatna stvar.

Miodrag Živanović
Miodrag Živanović


"Vjeru bi trebalo prepustiti ljudima pojedinačno. To ovdje nije moguće zato što je cijeli naš život utemeljen na etničkoj matrici. Poistovjećivanje etničke i vjerske pripadnosti traje već više od tri decenije i otuda dolazi do ovakvih stvari u kojima religijski horizont ili vjera postaju statusno pitanje", objašnjava Živanović.

Fikret Karčić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, objašnjava da sloboda vjere znači da se vjera može praktikovati u četiri aspekta: putem obreda, poučavanja, prakse i poštivanja vjerskih propisa. Ona se, podsjeća on, ne može uskraćivati niti ograničavati, čak ni u vrijeme vanrednog stanja, budući da je međunarodno garantovano temeljno ljudsko pravo.

On smatra da je inicijativa Studentskog parlamenta u Sarajevu sasvim legitimna, jer sloboda vjere obuhvata i slobodu vršenja obreda.

"Pozivanje na slobodu vjere i razgovor o slobodi vjere nikako se ne mogu kvalifikovati kao nešto nazadno. Radi se o tome da se to pravo poštuje, da se poštuje prema svima i na jednak način. I sasvim je legitimno imati diskusiju o tome i uvesti to u javnu diskusiju, tako da naša javnost bude naviknuta da se o tim stvarima raspravlja", naglašava Karčić.

Profesor Živanović naglašava da je granica između sekularnog i vjerskog tanka, ali da ju je moguće napraviti na način da se ne ugrožavaju slobode i prava ljudi pojedinačno, ali da to ne bude sastavni dio institucija.

"Kod nas je problem što mi ne postojimo kao pojedinci. Mi smo predviđeni da živimo isključivo kao etnosi, Bošnjaci, Hrvati, Srbi, a ima čak i ostali, onaj morbidni dodatak; Ili konfesionalno gledano kao muslimani, pravoslavci i katolici. A na tim kolektivitetima vidimo da je riječ o plemenskom uređenju. To je dejtonsko uređenje BiH. To treba promijeniti da bismo bili kao ljudi konstitutivni, a ne kao vjernici ili ne kao isključivo pripadnici jednog, drugog ili trećeg etnosa", zaključuje Živanović.

Bajram u Gazi-husrevbegovoj džamiji u Sarajevu
Bajram u Gazi-husrevbegovoj džamiji u Sarajevu


Praktično uređivanje tog pitanja, dodaje profesor Karčić, zavisi od svake vjere. On kaže da u svijetu, naročito u zapadnim zemljama, postoji tendencija prilagođavanja i da se kroz fleksibilno radno vrijeme nastoje poštovati vjerske potrebe zaposlenika i studenata.

"To je moguće i u BiH, jedino bi trebalo voditi računa o jednakosti svih vjera, da vjerske potrebe svih građana budu jednako štićene i jednako zadovoljene", jasan je on.

Prema njegovom mišljenju, i inicijativa studenata u Sarajevu mogla se jednostavno riješiti, tako što bi se raspored podesio tako da nikome ne smeta, da se obave nastava i ispiti, a i da se poštuju vjerska prava i slobode.

Harun Kurtović, predsjednik Unije studenata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, objašnjava da je 2014. godine Unija studenata uputila preporuku Senatu Univerziteta da se izbjegava zakazivanje predavanja i ispita za vrijeme džuma-namaza.

"Senat je usvojio tu preporuku i na većini fakulteta ona se uspješno implementira", kaže Kurtović.

Badnji dan
Badnji dan


Studentsko tijelo na Univerzitetu u Mostaru je multikonfesionalno, a Kurtović kaže da nije bilo diskriminacije drugih vjerskih zajednica na Univerzitetu, te poručuje studentima da se slobodno obrate Uniji studenata ukoliko bude takvih slučajeva.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG