Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović iznova je prozvala veleposlanike akreditirane u Hrvatskoj zbog njihove zabrinutosti za slobodu medija, a kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović nastavio je s optužbama na račun novinarskog društva, neprofitnih medija i zastupnika talijanske manjine u Hrvatskom saboru. Oni mu nisu ostali dužni.
Vidno egzaltirana zbog toga što je na skupu o slobodi medija izviždana pred brojnim veleposlanicima, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u interviewu na javnoj televiziji opet poručila veleposlanicima da – ako misle da u Hrvatskoj ima nekih problema – razgovaraju s njom ili ministarstvom.
„Hrvatska je članica EU i NATO-a, nismo ni pod čijim monitoringom i neću dopustiti da nam se u unutarnje stvari miješaju drugi.“
„Upravo je nevjerojatno da se tako ponaša osoba s tolikim vanjskopolitičkim iskustvom,“ kaže za naš radio potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Denis Romac.
„U ovom slučaju riječ je o temeljnim ljudskim pravima – pravu na slobodu govora – koja su u našem slučaju unazad nekoliko mjeseci na udaru. Mislim da je potpuno normalno i očekivano da strani diplomati koriste sve mogućnosti da na to upozore i da je u svakom slučaju dobrodošlo, jer je svaki korektiv koji dolazi izvana poželjan. Mislim da su njihove poruke zapravo vrlo dobronamjerne i ne mogu vjerovati da to predsjednica države ne shvaća.“
Da takvo postupanje nije uobičajeno, kaže za naš program i bivša premijerka i bivša novinarka Jadranka Kosor.
„To je nešto što izlazi izvan okvira onoga što je uobičajeno u demokratskom svijetu. Ne mogu se sjetiti sličnih primjera. Međutim, činjenica jest da diplomati svugdje na svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, imaju glavnu zadaću da svoje centra, svoje vlade izvještavaju o stanju u državi u kojoj su akreditirani.“
I kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović je u razgovoru za Al Jazeeru tijekom posjete Sarajevu napao vodstvo Hrvatskog novinarskog društva koje se, po njegovom sudu, stavilo u službu opozicije i širi neutemeljene tvrdnje o gušenju slobode medija u Hrvatskoj.
„Hrvatsko novinarsko društvo preuzele su skupine koje ovu časnu udrugu koriste za jednu vrstu parapolitičkog i paraideološkog djelovanja.“
Jadranka Kosor ocjenjuje da je ovo dokaz da ministar uopće ne razumije što mu je posao.
„Takva izjava jest vrsta pritiska na medije, vrsta pritiska na strukovnu organizaciju kakvo je Hrvatsko novinarsko društvo i to si nikada nitko iz Vlade ne smije dopustiti. Meni je upravo frapantno da Hasanbegović ni u jednom trenutku ne pokazuje namjeru ili volju da preispita ijedan svoj postupak, odluku ili izjavu. Primjerice, reakcija Ministarstva kulture povodom napada na književnika i novinara Antu Tomića je neprihvatljiva i mene čudi da to ministar ne razumije. Onima koji su napadnuti govoriti da su dijelom ili u cjelini sami za to krivi, jer ne paze što govore i što pišu pokazuje da bi ministar zaista volio da svi misle i govore kao on, a tako nešto je u demokraciji neprihvatljivo i nemoguće.“
Hasanbegović je ukidanje financiranja izdavačke kuće talijanske manjine „Edit“ preko Ministarstva kulture nazvao prestankom plaćanja političkog reketa kojeg je nekoliko hrvatskih Vlada do sada plaćalo za lojalnost saborskog zastupnika talijanske manjine Furija Radina.
Kada je izdavačka kuća „Edit“ koja među ostalim izdaje dnevni list „La voce del popolo“ početkom dvijetisućitih prestala biti državno, i prešla u vlasništvo Talijanske unije, trebalo se pobrinuti za financiranje, kaže prozvani zastupnik talijanske manjine Furio Radin i dodaje da Hasanbegovićeva komunikacija nije na razini jednog ministra.
„Tako da smo je kao stavku locirali tamo gdje nam se činilo da je primjerenije, a to je - u sklopu kulture Republike Hrvatske. Otada su prošle četiri vlade, i dobivamo odgovor da nismo dio hrvatske kulture. Mi to primamo na znanje i čekamo bolja vremena.“
Financiranje „Edita“ preko Savjeta za nacionalne manjine ostaje, ali je „Edit“ bio prisiljen broj zaposlenih smanjiti sa 90 na 81 i smanjiti broj stranica dnevnika.
Hasanbegović je ukidanje mehanizma za financiranje neprofitnih medija nazvao „prekidom financiranja jedne klijentelističke mreže koja je protekle četiri godine temeljem svojih političkih veza sa bivšom hrvatskom vladom ostvarivala značajna financijska sredstva.“
Na pitanje kako komentira kritike na svoj račun i račun aktualnih hrvatskih vlasti od strane direktora ureda u Izraelu „Centra Simon Wiesenthal“ Efraima Zuroffa, odgovorio je kako „osoba koja je izrijekom negirala genocid u Srebrenici nema moralno pravo biti arbitrom hrvatske politike ili odnosa u hrvatskoj politici i javnom životu.“
