Dostupni linkovi

logo-print

EU predložila azilanatske kvote, Višegradska grupa odbila prijedlog


Predstavnici Višegradske grupe sa Johanesom Hanom u Pragu 4. maja 2016.

Predstavnici Višegradske grupe sa Johanesom Hanom u Pragu 4. maja 2016.

Države članice EU imat će obavezu da prihvate tražioce azila od preopterećenih zemalja ili će u suprotnom platiti oštre globe, stoji u prijedlogu promjene pravila o prihvatu tražilaca azila nakon prošlogodišnjeg velikog izbjegličkog vala u Evropi.

Ministri vanjskih poslova zemalja Centralne Evrope , konkretno članice Višegrdske grupe, odbacili su u srijedu, 4. maja, prijedloge Evropske komisije o izmjenama migracione politike.

Mađarski ministar Peter Sijarto izjavio je nakon sastanka u Pragu sa kolegama iz Češke, Slovačke i Poljske, da ciljevi koje je predložila Evropska komisija predstavljaju ucjenu.

"Koncept kvota je slijepa ulica i ja bih zamolio Komisiju da se više ne kreće u tom pravcu", istakao je Sijarto.

Prijedlog Evropske komisije o sistematskoj distribuciji azilanata širom EU "nema smisla" i njime se krše prava zemalja-članica, istakao je poljski ministar unutrašnjih psolova Marijuš Blaščak.

Evropska komisija je prije toga u srijedu, 4. maja, predložila sistem distribucije azilanata kojim bi se olakšalo opterećenje na prvim linijama, odnosno u državama poput Grčke i Italije.

Ovan plan predviđa obavezne novčane kazne za zemlje koje odbiju da preuzmu svoj dio migranata.

"To je loš sistem. Taj sistem nema smisla i on krši prava država-članica EU", rekao je Blaščak novinarima.

Satanku u Pragu je prisustvao Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johnes Han.On je liderima Višegrdske grupe reako da je prijedlog EK o kvotama kompromis jer ne misle svi kao ove države.

Takozvana Dablinska pravila EU, koja obavezuju izbjeglice da se prijave za azil u prvoj državi članici EU koje se domognu, propala su prošle godine kada se više od milion ljudi domoglo kontinenta - od kojih je većina prvo stigla u Grčku.

Atina je bila preopterećena dolascima i dopustila je mnogim od migranata da nastave s putom ka bogatijim sjevernim evropskim državama kao što su Njemačka i Švedska. Time su pritisnute zemlje duž izbjegličke rute i to je dovelo do ponovnog uvođenja graničnih kontrola unutar zone Šenegena.

U budućnosti će se, ipak korektivni mehanizam aktivirati kada neka od država članica primi neproporcionalno veliki broj migranata, a svaka država članica koja se odluči da ne prihvati srazmjeran broj migranata bit će obavezna da plati 250.000 eura po tražiocu azila.

XS
SM
MD
LG