Dostupni linkovi

Mladi u Srbiji: Znanje se (ne) isplati


Ilustracija
Ilustracija
Za većinu mladih u Srbiji, obrazovanje odavno nije bezbedna karta za budućnost, zbog čega perspektivu počesto ne vide u sopstvenoj zemlji. U razrušenom sistemu vrednosti škola je sve manje na ceni, a jedan od uzroka je što se na scenu vraćaju modeli slični onima iz devedesetih godina prošlog veka. Ipak, ima i onih, koji se uz sve teškoće, trude da uspeju sopstvenim radom.

U vreme ekonomske krize i sve većeg siromaštva u Srbiji više od polovine mladih je nezaposleno, pa je na birou rada sve veći broj fakultetski obrazovanih, pa čak i onih sa titulama magistara i doktora nauka.

Beograđanka Kristina Petrović završila je Medicinski fakultet, ali već par godina čeka zaposlenje. Kaže da je prilično razočarana:

„Tužno. Uložite svoje vreme u obrazovanje, školujete se i onda ne dobijete povratni efekt. Kako posla nema, primorani smo da radimo druge stvari - administracija, trgovina, volontiranje. Ne možeš da radiš ono za šta si se školovao iz prostog razloga što je država takva kakva jeste. Možda posla ima za ljude koji imaju dobre veze ili uspeju stranački da se ubace“, kaže Kristina.

U državi u kojoj se u obrazovanje ne ulaže dovoljno, i u vremenu u kom je poremećen sistem vrednosti, mnogi mladi sumnjaju u sigurnu budućnost. Učenici jedne beogradske srednje škole su rekli da sve manje veruju da se znanje isplati:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:57 0:00
Direktan link



Firmirana odeća, skupi automobili, estrada i lagodan život političara su model koji godinama kruži srpskim društvom.

Srbijanka Turajlić, bivša profesorka Beogradskog univerziteta, kaže da država već dugo šalje poruke da je najbitnije biti partijski poslušnik i da zato nije čudno da većini mladih obrazovanje nije važno.

„Na ceni su pare, a mladi se okreću prema onome zanimanju koje im se čini kao najefikasniji način za dolazak do para. Oni se ponašaju isto kao što su se ponašali 90-tih, samo se malo promenio model. Devedesetih svi su mislili da je dobro biti u raznim bandama, pa su u modi bile patike, trenerke i tako dalje. Onda se model promenio i ta ista klasa se pretvorila u političare. Sada svi mladi misle da je jako važno da imaju lepa odela i da se lepo obuku i da kroz politiku dođu do toga“, ocenjuje Srbijanka Turajlić.

Model koji društvo nudi

Iako se danas živi mnogo drugačije nego pre 20 ili 30 godina, neke stvari se nisu promenile, pa su mnogim mladima uzori uspešni sportisti ili glumci.

Marija Karan, mlada beogradska glumica, koja je napravila zavidnu karijeru u Srbiji i inostranstvu, jedna je od onih koji su uspeli uprkos svim izazovima. Marija kaže da je obrazovanje najbitnije i da je ono temelj njenog uspeha:

Marija Karan tokom razgovora sa novinarom RSE Zoranom Glavonjićem
Marija Karan tokom razgovora sa novinarom RSE Zoranom Glavonjićem
„To mislim da svakome daje izvesnu sigurnost i to je nešto što niko ne može da vam uzme. Neprilike postoje, ali čovek mora da bude uporan. Ako radiš na sebi i znaš koji ti je put, to mora da izađe na videlo. Možda postoje prepreke i neki se ljudi možda protažiraju. Nepravda uvek postoji, ali to je tu da bi nas ojačalo. Kad-tad uspeh mora da dođe i samo treba sačekati taj moment i ne odustajati lako. To je jedan mukotrpan i dug put i ako čovek radi ozbiljno i ozbiljan je u svojim namerama, onda može da istraje.“

Iako je na prvi pogled teško reći da li su bolji nekadašnji ili sadašnji kriterijumi, jasno je da su se razlozi za to što se obrazovanje u Srbiji sve manje ceni taložili poslednjih dvadeset godina.

Psiholog Nada Korać, profesor Pedagoškog fakulteta, smatra da je pogrešno misliti da su sadašnje generacije loše jer je očigledno da se one ponašaju po modelu koji im država i društvo nude.

„Vidite kako u stvari nije potrebno biti vredan i savestan da bi ste imali pristojan posao i da bi ste mogli izdržavati svoju porodicu, nego da, uprkos svemu tome, često ne možete sve to, iako ste takvi, a neki koji nisu takvi u stvari dobijaju sve. Gledajte fantastičan uspeh Novaka Đokovića. Niko ne misli o tome koliko silnih godina, i sada i u buduće, i on i njegova porodica, moraju u potpunosti da podrede svoj život tome“, naglašava Nada Korać.

Uprkos poremećenim kriterijumima, u nauci u Srbiji često se pojave mladi koji zavređuju posebnu pažnju. Oni koji dobiju i posao, obično završe u medijima u pričama o talentima koji su ovde čudom uspeli.

Marko Petković (28) doktorirao je u 24. godini, nakon što je završio dva fakulteta, Elektronski i Prirodno – matematički (PMF). Već četiri godine radi kao profesor na niškom PMF-u za platu od 600 evra i veruje da je to jedan od dokaza da se rad isplati:

„Dobra strana informatike je što, ko ima znanje, vrlo lako može da nađe posao, a ako ne u zemlji, onda čak i preko Interneta, da radi za stranu firmu u inostranstvu. Ko ima znanje, imaće prilike i da ga unovči. Mogu da živim relativno normalno od svog posla, ne ništa preterano, ali mogu da priuštim sebi letovanje ili nešto tog tipa. Relativno sam zadovoljan“, navodi Marko.

Glumica Marija Karan kaže da je, bez obzira na sve, važan optimizam i zaključuje da bi upravo to mogla da bude poruka mladima:

„Da grade neke svoje snove, da zamišljaju neke ciljeve i da sanjaju o tome. Kada sam odrastala, nisam gledala da li ima perspektive ili nema. Prosto sam gledala šta ču da uradim za sebe, a onda, kada uradim za sebe, korisna sam i društvu.“
XS
SM
MD
LG