Dostupni linkovi

logo-print

Podijeljeno bh. društvo kroji i živote mladih


Sa jednog od rijetkih protesta mladih u BiH, april 2012.

Sa jednog od rijetkih protesta mladih u BiH, april 2012.

„Lajt motiv“ većine mladih ljudi u BiH je brza zarada i lagodan život. Mladi su nezainteresovani za društvena zbivanja, obrazovanje im je posljednja stvar, a nezaposlenost osnovni problem.

Mladi u Bosni i Hercegovini odrastaju u društvu koje je i dalje duboko podijeljeno i bori se sa ratnom ostavštinom. Osim dubokih etničkih podjela, koje dodatno raspiruju dnevno politička rasprave, za mlade je najteže pitanje - kako naći posao i imati dovoljno novca za život.

U godinama nakon rata, sistem vrijednosti je poremećen, stoga ne čudi što mladi danas imaju pogrešne uzore, kaže aktivistica Udruženja građana „Oštra nula“ iz Banja Luke, Dražena Lepir.

„Svjedoci smo da većina ljudi danas, koji imaju neka sredstva, koje nazivamo bogatim, ili su ratni profiteri, ili su svoju imovinu stekli na kriminalan način. Većina mladih ljudi danas misli da mi svi možemo tim putem da krenemo i samim tim okreću se takvim stranama zarađivanja, umjesto da gaje neke istinske vrijednosti . Znanje je ipak bitno. Znanje je moć. Naš obrazovni sistem nam ne pruža tu sigurnost i ne edukuje nas na način da treba da gajimo vrijednosti, da učimo i da se borimo svojim znanjem“, navodi Dražena Lepir.

Ukupna populacija mladih je ekonomski zavisna i mnogo je bliža granici siromaštva nego odrasli. Posebno teško žive mladi koji ne nastavljaju obrazovanje nakon osnovne ili srednje škole.

O onome kako vide svoje vršnjake i šta bi mladi najviše željeli - pitali smo upravo njih - mlade iz Sarajeva:




Obzirom na činjenicu da mlade generacije odrastaju u okruženju u kojem se ne potiče nazavisno i kritičko mišljenje, kod mladih se stvara apatija i nezainteresovanost. Tako su tek pet posto mladih članovi omladinskih organizacija, a šest posto su članovi političkih partija.

Prema mišljenju Dajane Džindo, djevojke koja je nedavno završila Fakultet političkih nauka u Sarajevu, većina mladih ljudi u Bosni i Hercegovini je pasivna i nezainteresovana za društvena zbivanja.

"Treba povesti jednu sveopću društvenu akciju kako bi se mladima zaposlio mozak“, navodi novinar i publicista Ahmed Burić.

„Mladi jako malo znaju o situaciji u BiH, jako slabo su informisani i vrlo često su pogrešno informisani. Prihvate samo ono što im se servira, ne razmišljajući i ne tražeći alternativne izvore. Imaju jako negativnu i pasivnu ulogu, a trebali bi biti pokretači jer oni nisu budućnost, oni su sadašnjost“, smatra Dajana Džindo.

Slično misli i Amir Hasanović iz tuzlanske nevladine organizacije Ipak mladost gradi budućnost.

„Sveukupna sociopolitička situacija i ekonomska situacija u našij državi puno utiče na nezadovoljstvo mladih. Na žalost jedna od najopasnijih situacija po meni je njihovo letargično ponašanje. Ono ponašanje gdje su oni svjesni da čak ne mogu neke stvari promijeniti. Pomirili su se sa ovom situacijom. Po meni je to mnogo opasnije, nego da se dešavaju neke stvari, pa čak i u negativnom kontekstu“, naglašava Amir Hasanović.

„Veliki broj mladih bi išao vani, ali nije baš siguran šta bi vani radio jer su kod nas ubijene radne navike. Mi smo izgubili rad kao primarni kriterij jer vidimo ko najbolje živi. Najbolje žive državni službenici koji se udome i onda ih neka vlast primi u neku državnu službu i onda oni krckaju svoje redovne plate. Privatne inicijative nema, znanstvenog razvoja nema, tvorničkog razvoja nema, kulturnog razvoja ima samo za ovu malu elitu koja šeta po crvenim tepisima. Mladima ne ostaje previše mogućnosti da se na najbolji način integriraju u društvo. Treba povesti jednu sveopću društvenu akciju kako bi se mladima zaposlio mozak“, navodi novinar i publicista Ahmed Burić.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG