Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da privremeno finansiranje može biti produžavano sve dok je potrebno, država uskoro neće imati novca da pokrije troškove.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kaže kako su neusvajanjem proračuna gotovo svi projekti BiH zaustavljeni, ali i da su, s druge strane, privremenim finansiranjem osigurane plaće za bh. poslanike.
„Ljudi koji su u Parlament izabrani uredno primaju plaće, materijalne troškove, regrese i sve ostalo. Građani BiH nemaju ništa od ovog zastoja BiH i na evropskom i na svim ostalim putevima“, napominje Kasumović.
Osim zastoja na evropskom putu, koji BiH jamči sigurne investicije, Kasumović dodaje kako se, primjerice, oko 60 miliona eura makroekonomske pomoći koja ide direktno budžetima entita ne može implementirati jer nema proračuna.
Također dodaje:
„Istina je slijedeća: za 11. i 12. mjesec biće ogroman problem podijeliti plaće.“
Zbog neusvajanja proračuna Vijeće ministara donijelo je dva puta odluku o privremenom finansiranju koja je na snazi do kraja septembra. Podsjetimo da je Predsjedništvo BiH u aprilu, bez podrške Nebojše Radmanovića, donijelo proračun institucija koji je bio uvećan za oko 11, 9 miliona eura u odnosu na nacrt koji im je uputilo Vijeće ministara.
Protiv novih stavki finansiranja Fonda za povratak i vojnih penzija bili su kasnije i poslanici iz RS, koji su proračun odbacili zbog većih rashoda, upozorivši i kako su vojne penzije stvar entiteta.
Bez optimizma u Predsjedništvu BiH
Iako je u međuvremenu Ministarstvo finansija usvojilo kompromisni prijedlog kojim su sredstva pronađena unutrašnjim preraspodjelama, proračun se ni u srijedu nije našao na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović, juni 2011
„Tačno je da se nalazimo pred posljednjim kvartalom, a nemamo usvojen budžet. Mi već u septembru po zakonu treba da imamo nacrt za 2012., a nismo usvojili ni ovaj. Mislim da ćemo teško izaći iz te situacije“, ocjenjuje član Predsjedništva Nebojša Radamović.
Ivica Čavar iz Centra civilnih inicijativa konstatuje kako je u BiH i donošenje proračuna prije svega političko pitanje i da je krajnje vrijeme da se sjedne i pregovora.
„Očito je da razne političke stranke sasvim drugačije gledaju budućnost naše zemlje, a sukladno tome i daju određene prijedloge kada je u pitanju stanje proračuna države BiH i međunarodnih obveza BiH“, kaže Čavar.
U BiH postala je praksa da se kasni sa usvajanjem proračuna.Tako je 2007. usvojen nakon sedam mjeseci, dok je za 2010. proračun usvojen u
zakonskom roku, sa 30. decembrom 2009., ali nakon prijetnji međunarodne zajednice:
„Pokazalo se da kada se ugroze njihovi interesi, i osobni i uskostranački i svaki drugi, proračun se može usvojiti, odnosno kada određene međunarodne institucije trebaju odobriti određena sredstva za BiH i kad ta sredstva budu ugrožena, onda se može donijeta ta odluka.“
Slijedi usložnjavanje problema
Ono što ekonomski analitičar Vjekolav Domljan smatra posebno skandaloznim je činjenica da zapravo niko ne govori o dubokim strukturalnim reformama koje su BiH neophodne ukoliko želi preživjeti globalnu ekonomsku krizu.
Pored problema velike neefikasnosti, nekonkurentnosti i visokog vanjskotrgovinskog deficita, pogoršava se i ekonomska situacija u zemljama koji su najveći vanjskotrgovinski partneri BiH, dok se ovdašnji političari ne mogu usaglasiti ni oko proračuna:
Vjekoslav Domljan
„Neformiranje vlasti, nedonošenje budžeta zapravo znače da priliv sredstava koji je neophodan Bosni i Hercegovini za financiranje vanjskotrgovinskog deficita, uključujući tu i sredstva MMF-a, neće biti na raspolaganju, što u konačnici vodi jednoj vrlo teškoj ekonomskoj situaciji“, tvrdi Domljan.
Čak ni kada je BiH prije izbijanja krize imala relativno visoku stopu ekonomskog rasta od pet do sedam posto, ta stopa nije osiguravala rast zaposlenosti. Zbog toga profesor Domljan upozorava:
„Što znači da je pred Bosnom i Hercegovinom jedan težak put u kojem možemo očekivati usložnjavanje fiskalnih, a potom ekonomskih, iza toga socijalnih i političkih tenzija i problema.“
Radi podsjećanja, plate poslanika u Paralamentu BiH su šest puta veće od prosječnih primanja građana i duplo veće nego u svim zemljama regije i Evrope. Iako u prvih šest mjeseci nisu donijeli nijedan reformski zakon, činjenica je kako se u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi niko od njih nije odrekao visokih plata.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kaže kako su neusvajanjem proračuna gotovo svi projekti BiH zaustavljeni, ali i da su, s druge strane, privremenim finansiranjem osigurane plaće za bh. poslanike.
„Ljudi koji su u Parlament izabrani uredno primaju plaće, materijalne troškove, regrese i sve ostalo. Građani BiH nemaju ništa od ovog zastoja BiH i na evropskom i na svim ostalim putevima“, napominje Kasumović.
Osim zastoja na evropskom putu, koji BiH jamči sigurne investicije, Kasumović dodaje kako se, primjerice, oko 60 miliona eura makroekonomske pomoći koja ide direktno budžetima entita ne može implementirati jer nema proračuna.
Također dodaje:
„Istina je slijedeća: za 11. i 12. mjesec biće ogroman problem podijeliti plaće.“
Zbog neusvajanja proračuna Vijeće ministara donijelo je dva puta odluku o privremenom finansiranju koja je na snazi do kraja septembra. Podsjetimo da je Predsjedništvo BiH u aprilu, bez podrške Nebojše Radmanovića, donijelo proračun institucija koji je bio uvećan za oko 11, 9 miliona eura u odnosu na nacrt koji im je uputilo Vijeće ministara.
Protiv novih stavki finansiranja Fonda za povratak i vojnih penzija bili su kasnije i poslanici iz RS, koji su proračun odbacili zbog većih rashoda, upozorivši i kako su vojne penzije stvar entiteta.
Bez optimizma u Predsjedništvu BiH
Iako je u međuvremenu Ministarstvo finansija usvojilo kompromisni prijedlog kojim su sredstva pronađena unutrašnjim preraspodjelama, proračun se ni u srijedu nije našao na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH.
Ivica Čavar iz Centra civilnih inicijativa konstatuje kako je u BiH i donošenje proračuna prije svega političko pitanje i da je krajnje vrijeme da se sjedne i pregovora.
„Očito je da razne političke stranke sasvim drugačije gledaju budućnost naše zemlje, a sukladno tome i daju određene prijedloge kada je u pitanju stanje proračuna države BiH i međunarodnih obveza BiH“, kaže Čavar.
U BiH postala je praksa da se kasni sa usvajanjem proračuna.Tako je 2007. usvojen nakon sedam mjeseci, dok je za 2010. proračun usvojen u
"Kada se ugroze njihovi interesi, i osobni i uskostranački i svaki drugi, proračun se može usvojiti", ocjenjuje Ivica Čavar.
zakonskom roku, sa 30. decembrom 2009., ali nakon prijetnji međunarodne zajednice:
„Pokazalo se da kada se ugroze njihovi interesi, i osobni i uskostranački i svaki drugi, proračun se može usvojiti, odnosno kada određene međunarodne institucije trebaju odobriti određena sredstva za BiH i kad ta sredstva budu ugrožena, onda se može donijeta ta odluka.“
Slijedi usložnjavanje problema
Ono što ekonomski analitičar Vjekolav Domljan smatra posebno skandaloznim je činjenica da zapravo niko ne govori o dubokim strukturalnim reformama koje su BiH neophodne ukoliko želi preživjeti globalnu ekonomsku krizu.
Pored problema velike neefikasnosti, nekonkurentnosti i visokog vanjskotrgovinskog deficita, pogoršava se i ekonomska situacija u zemljama koji su najveći vanjskotrgovinski partneri BiH, dok se ovdašnji političari ne mogu usaglasiti ni oko proračuna:
Čak ni kada je BiH prije izbijanja krize imala relativno visoku stopu ekonomskog rasta od pet do sedam posto, ta stopa nije osiguravala rast zaposlenosti. Zbog toga profesor Domljan upozorava:
„Što znači da je pred Bosnom i Hercegovinom jedan težak put u kojem možemo očekivati usložnjavanje fiskalnih, a potom ekonomskih, iza toga socijalnih i političkih tenzija i problema.“
Radi podsjećanja, plate poslanika u Paralamentu BiH su šest puta veće od prosječnih primanja građana i duplo veće nego u svim zemljama regije i Evrope. Iako u prvih šest mjeseci nisu donijeli nijedan reformski zakon, činjenica je kako se u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi niko od njih nije odrekao visokih plata.
