Iako je najavljivano da će već krajem avgusta biti okončani pregovori o formiranju vlasti na državnom nivou u BiH, to se još nije dogodilo. Konkretnih dogovora za sada nema, a najave koje se mogu čuti su različite. U nekim strankama kažu da će već ove sedmice početi novi krug dogovora, te da je kompromis izvjestan. S druge strane, u SDP-u tvrde da u narednih pet-šest dana neće biti nikakvih sastanaka.
Izvjesno je samo da se bosanskohercegovačka javnost umorila od čekanja da se političari dogovore i okrenula mnogo važnijim problemima - kojih je na pretek.
Kraj avgusta Bosna i Hercegovina dočekala je bez vlasti na državnom nivou. Skoro godinu od održavanja opštih izbora stranke koje su dobile najviše glasova nisu uspjele da se dogovore kako će među sobom podijeliti ministarske fotelje, a prije svega ko će sjesti u onu glavnu - predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Pokazalo se još jednom da je interes za foteljama bosanskohercegovačkim političarima važniji od javnog interesa i onoga zbog čega su im građani dali povjerenje.
Dobru volju za kompromisom nije pokazao niko, a pregovara se u začaranom krugu iz kog se, makar za sada, ne nazire izlaz.
Dušanka Majkić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, tvrdi da je ključ rješenja u rukama SDP-a i HDZ-a, a da stranke iz RS imaju jasnu poziciju.
„Odnosno dva HDZ-a, da se vidi dokle su međusobni dogovori između političkih partija sa hrvatskim predznakom i SDP-a došli. Ako ne dođe do tog dogovora, nema nikakvog smisla uopšte da se mi uključujemo. Naše uključenje će biti onog momenta kada se jasno izdefinisani odnosi u Federaciji. Nakon toga se zna stav SNSD-a koji kaže da treba da imamo četiri ministarstva i da je naše Ministarstvo inostranih poslova“, smatra Majkić.
Mehmed Bradarić, član SDP-a, delegat u Domu naroda državnog Parlamenta, s druge strane kaže das u svi spremni na kompromis, ali na uštrb SDP-a.
„Svi su spremni na kompromis, svi su spremni na ustupke, ali samo ’kako mi kažemo’. Ili na formiranje vlasti ali samo ’kako mi kažemo’. Od SDP-a se najviše traži. SDP je pobjednička stranka, ali se od nje najviše traži da napravi kompromis, da odustane od premijera, pa da odustane od ministra inostranih poslova. To su ipak dvije ključne funkcije u Vijeću ministara. I onda postavlja se pitanje gdje je tu kraj“, navodi Bradarić.
Pored mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara, pregovore među stranačkim liderima očigledno će dodatno zakomplikovati i borba za mjesto prvog čovjeka u Ministarstvu vanjskih poslova.
Perverzna simbioza
No, pored toga, potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto očekuje da će ove sedmice biti nastavljeni pregovori oko formiranja vlasti na državnom nivou. Potvrdila je takođe da je ona i dalje kandidat HDZ-a za mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara.
„Sad je bilo neko vrijeme parlamentarnih stanki i godišnjih odmora, ali mislim da su aktivnosti što se tiče tih razgovora već krenule lagano u ovom tjednu, tako da možda uskoro možemo očekivati i neke veće pomake“, ocjenjuje Krišto.
Da će pregovori biti uskoro okončani i postignut sporazum, vjeruje i predsjednik SDA Sulejman Tihić.
„Ja mislim da je taj kompromis već toliko blizu i da bi mogao biti uskoro objavljen. Normalno, to je povezano i sa pozicijom ministra vanjskih poslova, i o tome moramo razgovarati sa predstavnicima RS“, kazao je Tihić.
RSE: Na osnovu čega temeljite ta svoja optimistična očekivanja?
Tihić: Pa dosad sam učestvovao u nekoliko razgovora između gospodina Čovića i Lagumdžije i mislim da su blizu dogovora.
U kolumni jednih bosanskohercegovačkih dnevnih novina u utorak napisano je da zahvaljujući političkoj krizi u BiH građani konačno više ne pričaju o politici i političarima, već stvarnim problemima koji ih tište, kao što su neasfaltirane ulice, nezaposlenost i siromaštvo. Dobri poznavaoci bosanskohercegovačkih prilika vjeruju da je politička kriza nastala zbog nekonstituisanja vlasti na državnom nivou pokazala da je pojam vlasti u BiH potpuno obesmišljen.
„Cijela stvar počiva na tome da se te vlasti i opozicija međusobno podgrijavaju u jednoj vrsti već pomalo perverzne simbioze. Dakle, napravljen je sistem u kojem je svakome dozvoljeno da previše traži, a zauzvrat daje malo ili ništa. Sve dok se ne prekine taj prokleti krug u kojem možete uraditi aposlutno sve da vam se ne dogodi ništa, to će trajati. Ja naprosto nisam vidio bolje lice niti jedne strane u toj priči, tako da to će se očigledno nastaviti - što u jednom smislu nije loše jer obesmišljava vlast“, ocjenjuje novinar i književnik Ahmed Burić.
Urednik banjalučkog portala Buka Aleksandar Trifunović smatra da je jedan od problema i to što ne postoji nikakav pritisak javnosti na bh. političare.
„Znači, ona katastrofalna kombinacija - potpuna apatija i nezainteresovanost javnosti da pritisne aktuelne političare u BiH da formiraju vlast, čak rekao bih da ne postoji više ni mogućnosti za takvu vrstu pritiska. I političke partije su apsolutno neodgovorne, nikome osim samim sebi, da se na takav potez uopšte odluče. Znači niko neće da rizikuje. Približavamo se godini lokalnih izbora. Mislim da će ustupci biti sve manji i manji, i što se više udaljavamo od datuma kad je mogla biti formirana vlast da smo sve dalje od toga da će to biti uopšte urađeno - jer niko ne želi da izgubi poene pred sljedeće izbore“, smatra Trifunović.
Izvjesno je samo da se bosanskohercegovačka javnost umorila od čekanja da se političari dogovore i okrenula mnogo važnijim problemima - kojih je na pretek.
Kraj avgusta Bosna i Hercegovina dočekala je bez vlasti na državnom nivou. Skoro godinu od održavanja opštih izbora stranke koje su dobile najviše glasova nisu uspjele da se dogovore kako će među sobom podijeliti ministarske fotelje, a prije svega ko će sjesti u onu glavnu - predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Pokazalo se još jednom da je interes za foteljama bosanskohercegovačkim političarima važniji od javnog interesa i onoga zbog čega su im građani dali povjerenje.
Dobru volju za kompromisom nije pokazao niko, a pregovara se u začaranom krugu iz kog se, makar za sada, ne nazire izlaz.
Dušanka Majkić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, tvrdi da je ključ rješenja u rukama SDP-a i HDZ-a, a da stranke iz RS imaju jasnu poziciju.
„Odnosno dva HDZ-a, da se vidi dokle su međusobni dogovori između političkih partija sa hrvatskim predznakom i SDP-a došli. Ako ne dođe do tog dogovora, nema nikakvog smisla uopšte da se mi uključujemo. Naše uključenje će biti onog momenta kada se jasno izdefinisani odnosi u Federaciji. Nakon toga se zna stav SNSD-a koji kaže da treba da imamo četiri ministarstva i da je naše Ministarstvo inostranih poslova“, smatra Majkić.
Mehmed Bradarić, član SDP-a, delegat u Domu naroda državnog Parlamenta, s druge strane kaže das u svi spremni na kompromis, ali na uštrb SDP-a.
„Svi su spremni na kompromis, svi su spremni na ustupke, ali samo ’kako mi kažemo’. Ili na formiranje vlasti ali samo ’kako mi kažemo’. Od SDP-a se najviše traži. SDP je pobjednička stranka, ali se od nje najviše traži da napravi kompromis, da odustane od premijera, pa da odustane od ministra inostranih poslova. To su ipak dvije ključne funkcije u Vijeću ministara. I onda postavlja se pitanje gdje je tu kraj“, navodi Bradarić.
Pored mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara, pregovore među stranačkim liderima očigledno će dodatno zakomplikovati i borba za mjesto prvog čovjeka u Ministarstvu vanjskih poslova.
Perverzna simbioza
No, pored toga, potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto očekuje da će ove sedmice biti nastavljeni pregovori oko formiranja vlasti na državnom nivou. Potvrdila je takođe da je ona i dalje kandidat HDZ-a za mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara.
„Sad je bilo neko vrijeme parlamentarnih stanki i godišnjih odmora, ali mislim da su aktivnosti što se tiče tih razgovora već krenule lagano u ovom tjednu, tako da možda uskoro možemo očekivati i neke veće pomake“, ocjenjuje Krišto.
Da će pregovori biti uskoro okončani i postignut sporazum, vjeruje i predsjednik SDA Sulejman Tihić.
„Ja mislim da je taj kompromis već toliko blizu i da bi mogao biti uskoro objavljen. Normalno, to je povezano i sa pozicijom ministra vanjskih poslova, i o tome moramo razgovarati sa predstavnicima RS“, kazao je Tihić.
RSE: Na osnovu čega temeljite ta svoja optimistična očekivanja?
Tihić: Pa dosad sam učestvovao u nekoliko razgovora između gospodina Čovića i Lagumdžije i mislim da su blizu dogovora.
U kolumni jednih bosanskohercegovačkih dnevnih novina u utorak napisano je da zahvaljujući političkoj krizi u BiH građani konačno više ne pričaju o politici i političarima, već stvarnim problemima koji ih tište, kao što su neasfaltirane ulice, nezaposlenost i siromaštvo. Dobri poznavaoci bosanskohercegovačkih prilika vjeruju da je politička kriza nastala zbog nekonstituisanja vlasti na državnom nivou pokazala da je pojam vlasti u BiH potpuno obesmišljen.
„Cijela stvar počiva na tome da se te vlasti i opozicija međusobno podgrijavaju u jednoj vrsti već pomalo perverzne simbioze. Dakle, napravljen je sistem u kojem je svakome dozvoljeno da previše traži, a zauzvrat daje malo ili ništa. Sve dok se ne prekine taj prokleti krug u kojem možete uraditi aposlutno sve da vam se ne dogodi ništa, to će trajati. Ja naprosto nisam vidio bolje lice niti jedne strane u toj priči, tako da to će se očigledno nastaviti - što u jednom smislu nije loše jer obesmišljava vlast“, ocjenjuje novinar i književnik Ahmed Burić.
Urednik banjalučkog portala Buka Aleksandar Trifunović smatra da je jedan od problema i to što ne postoji nikakav pritisak javnosti na bh. političare.
„Znači, ona katastrofalna kombinacija - potpuna apatija i nezainteresovanost javnosti da pritisne aktuelne političare u BiH da formiraju vlast, čak rekao bih da ne postoji više ni mogućnosti za takvu vrstu pritiska. I političke partije su apsolutno neodgovorne, nikome osim samim sebi, da se na takav potez uopšte odluče. Znači niko neće da rizikuje. Približavamo se godini lokalnih izbora. Mislim da će ustupci biti sve manji i manji, i što se više udaljavamo od datuma kad je mogla biti formirana vlast da smo sve dalje od toga da će to biti uopšte urađeno - jer niko ne želi da izgubi poene pred sljedeće izbore“, smatra Trifunović.