Nedjelja, 14. februar/veljača 2016, 06:57 CET
    Prizor iz zgrade Delegacije EU u BiH, Sarajevo

    Kurspahić: Mehanizam dezintegracije

    I prije nego što je bh. diplomatija stigla da podijeli najzad dobru vijest o evropskom opredjeljenju sa diplomatijama svih 28 članica EU, predsjednik i Vlada RS-a osudili su usvajanje mehanizma koordinacije kao prevaru i veleizdaju Dalje/More

    Trg Slavije, Beograd

    Audio Lucić: Ćao, Tucoviću, beži sa Slavije!

    U redovnoj kolumni "Stenogrami & kamenogrami" Predrag Lucić je napisao urbanističku pesmu odbornika Skupštine grada Beograda o proterivanju Dimitrija Tucovića sa beogradskog Trga Slavija Dalje/More

    Komemoracija u Bleiburgu mestu predaje hrvatske kvislinške vojske

    Šaškor: I Bleiburg je pitanje kulture

    Naknadno svrstavanje bivše države u prostor iza željezne zavjese na crti je temeljnog revizionističkog stava nove vladajuće garniture, koju ministar Hasanbegović i kao povjesničar reprezentira, piše u kolumni Ines Šaškor Dalje/More


    Za RSE 22 godine iz Zagreba

    Ja sam došao na RSE pred 22 godine, 1. veljače 1994. godine. Do dan-danas nastojim pokazati da činjenica da netko misli različito od vas ne znači da je odmah zločinac i pokvarenjak. To je, možda, najteži dio posla, pogotovo u ovom tvrdoglavom dijelu svijeta. Ali, ne planiram odustati. Do daljnjega
    Dalje/More

    Pančić: Srpska opozicija, bez zeca i bez strategije?

    Šta je prava namera opozicije na predstojećim, veštački iznuđenim prevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji? Ili, da pitanje još malo zaoštrimo: kakva je njena strategija?
    Dalje/More

    Audio Nikolić: Geni, geni napredni

    U Stenogramima & kamenogramima Predraga Lucića plodonosna pesma srpskog predsednika Tomislava Nikolića svečano izvedena prilikom polaganja kamena temeljca za Centar za istraživanje matičnih ćelija u Kragujevcu
    Dalje/More

    Kurspahić: Vladavina bespravlja – II

    Kad se, nakon odluke suda da prihvati zahtjev tužilaštva za jednomjesečni pritvor Radončića stišaju prva reagovanja, bilo bi logično da se rasplet ove afere, nesumnjivo širokih razmjera, vrati u sferu pravosudnog nasuprot političkom, medijskom i kvazi-patriotskom prosuđivanju 'slučaja'
    Dalje/More

    Šaškor: Vlada između PowerPointa i crnih lista

    I tako je nova Vlada startala pod teškom sjenom nepripremljenosti, s nedefiniranom politikom i s anonimnim ministrima tankih kvalifikacija. I obnovom ideološkog rata, piše u kolumni Ines Šaškor
    Dalje/More

    Kurspahić: Vladavina bespravlja

    Sve dok je gotovo isključivi motiv bavljenja politikom i ulaska u vlast otimačina za najuticajnije i najunosnije funkcije, svečane obaveze i obećanja za provođenje proevropskih reformi i pored svih evropskih poticaja i ohrabrenja ostaće – prazna priča.
    Dalje/More

    Audio Vučić: S vremena na prevremene

    U Stenogramima & kamenogramima Predraga Lucića odlučna pesma premijera Aleksandra Vučića o raspisivanju prevremenih izbora u Srbiji
    Dalje/More

    Pančić: Zvižduk u osam i neliberalna demokratija

    Da li je moguće i da li je stvarno da institucionalni politički život jedne evropske države može da zavisi od raspoloženja okupljenih navijača na nekoj sportskoj priredbi? - piše u kolumni Teofil Pančić
    Dalje/More

    Šaškor: Mirna reintegracija, uspješna nedovršena priča

    Masovni odlazak Srba iz Hrvatske nakon Oluje ostavio je posljedice od kojih većinska Hrvatska okreće glavu. Tek predstoji suočavanje s nestankom jedne civilizacije - piše Ines Šaškor u svojoj kolumni "Zrno soli"
    Dalje/More

    Kurspahić: Pogrešna Republika

    Kao i svaka inat-politika, prošlonedjeljna „najspektakularnija do sada“ proslava u Banjaluci ujedinila je srpsku politiku – i vlast i opoziciju – iza pogrešnog datuma, piše u kolumni Kemal Kurspahić
    Dalje/More

    Multimedija Poslijeratno dogranatiranje Opće bolnice u Sarajevu

    Dolaskom novog menadžmenta na čelu sa direktoricom prof. dr. Sebijom Izetbegović, u martu 2013, gasi se odjel za patologiju, mijenjaju se ugovori o radu, zabranjuje se prijem “teških” bolesnika, piše dr. Bakir Nakaš
    Dalje/More

    Vojna bolnica je moj ratni drug

    "Da prodamo Bolnicu i spojimo sa Koševom? Ko je kriv trećini naroda što ne plaća osiguranje? I Koševo bi trebalo renovirati i pretvoriti u kancelarije. Da imamo gdje smjestiti supruge i rođake. Mi ćemo se liječiti u instranstvu. Sram vas bilo", piše doktor Edib Edo Jaganjac
    Dalje/More

    Audio Srpska je svetinja vila sred Dedinja

    U Stenogramima & kamenogramima Predraga Lucića kreditno-stambena pjesma predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika
    Dalje/More

    Zašto od bolnice praviti kancelarije

    Rukovodilac Internističkog odjela Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" i predsjednik Upravnog odbora Ljekarske komore Kantona Sarajevo, Dragan Stevanović, daje osvrt na odluku da se gasi Opća bolnica i pripoji Kliničkom centru Sarajevo
    Dalje/More

    Kurspahić: Godina zagrijavanja

    Satirični odgovor na izjavu ljubavi na reklamnom panou u Sarajevu, zapravo je krajnje aktuelno podsjećanje bh. političarima da je odavno isteklo vrijeme verbalnog „uzimanja zaleta“ za proevropske reforme i da je vrijeme da se prihvate posla
    Dalje/More

    Šaškor: Godina velkih nepoznanica

    Izazovi koji stoje pred Vladom u 2016. godini takvi su da ne dopuštaju ni trenutka praznog hoda, a kamoli pogađanje ili javno licitiranje, čemu upravo svjedočimo - uz pripadajuće čarke među koalicijskim partnerima, piše u kolumni Ines Šaškor
    Dalje/More

    Kurspahić: Nezvani 'zaštitnici'

    Odgovorni političari – i na državnom i na entitetskom nivou – morali bi imati praktičnija posla od upornog nadmetanja u tome ko će koga više uvrijediti, piše u kolumni Kemal Kurspahić
    Dalje/More

    Audio Lucić: Novogodišnji raket-aranžman

    Prigodna dobrosusjedska razmjena lijepih želja između generalskih horova i zborova Srbije i Hrvatske, u izvedbi kolumniste Radija Slobodna Evropa Predraga Lucića
    Dalje/More

    Masovni spektakl, ili: Srećna nova u pritvoru

    Neki će, dakle, novu 2016. dočekati u pritvoru, neki na vlasti (uključujući i one koji su, po premijerskom obećanju, morali biti uveliko smenjeni), a dalje, biće kako bude, piše u kolumni Teofil Pančić
    Dalje/More

    Kurspahić: Godina Aylana Kurdija

    U mome sjećanju će najznačajnija ličnost 2015. godine biti trogodišnji Aylan Kurdi čije je beživotno tijelo more izbacilo na tursku pješčanu plažu rano 2. septembra zajedno s tijelima njegovog brata Galiba i majke Rehane: Aylanova slika za trenutak je zapanjila svijet do stida
    Dalje/More
    Više tekstova

    Autori

    Kemal Kurspahić
     

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova “The Connection Newspapers”, osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik “Oslobođenja” u Sarajevu od 1988. do 1994.

    Dobitnik brojnih nagrada za doprinos slobodi štampe i ljudskim pravima u svijetu, uključujući nagrade: Urednik godine u svijetu 1993. (World Press Review – New York); Nagrada za ljudska prava Bruno Kreisky 1993. (Kreisky Foundation – Be
    č); Heroj borbe za slobodu štampe 2000. (IPI – Beč) i Busekova nagrada za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi 2003. godine (SEEMO – Beč).

    List “Oslobođenje” je pod njegovim vodstvom dobio najviša priznanja u svjetskom novinarstvu, uključujući i priznanje List godine u svijetu 1992, Nagradu Andrej Sakharov za ljudska prava 1993. i Nagradu slobode u Skandinaviji 1993.


    Kurspahić je bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu od 1994. do 1995. i viši naučni saradnik na američkom Institutu za mir od 1999. do 2000.

    Autor je četiri knjige, od kojih su dvije štampane u Sjedinjenim Državama: “As Long As Sarajevo Exists” (Pamphleteer’s Press, 1997) i “Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace” (US Institute of Peace Press, 2003).

    Njegovi komentari objavljivani su u najuglednijim listovima u SAD i Evropi, držao je predavanja na najprestižnijim univerzitetima i intervjuisan u programima radija i televizije.


    Od 2001. do 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji prvo kao spokesman u Beču, a zatim kao predstavnik za karipski region sa sjedištem na Barbadosu agencije Ujedinjenih nacija za drogu i organizovani kriminal.
     

    Ines Šaškor
     

    Rođena u Splitu 1948., politologiju diplomirala u Zagrebu 1971.godine. Najprije radila u političkim organizacijama, potom na Televiziji Zagreb, u redakciji Kulture i u Informativnom programu. Bila zamjenica, pa odgovorna urednica Informativnog programa (1985-1990). Autorica i glavna urednica projekta „Izbori '90“, serije od 1.000 priloga i 40-tak emisija. Dala ostavku po dolasku HDZ-a na vlast. Bila 1.045 dana na neformalnoj „crnoj listi“ u matičnoj kući. Definitivno otišla na burzu rada 1993. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva Radija Slobodna Europa. Uredila oko 17.500 priloga iz Hrvatske i objavila blizu 1.000 vlastitih autorskih priloga. Objavljivala u novinama i časopisima.

    Koautorica dvije knjige.

    Sada umirovljena novinarka. Čita i piše, nastojeći zadržati veze sa svijetom ideja, prihvatila internet, ali joj je Gutenberg bliži. Kao rođena Splićanka, obožava operu, nogomet i tenis. Tim redom.
     

    Teofil Pančić
     

    Rođen je 1965. u Skoplju. Kolumnista je i kritičar nedeljnika “Vreme”, a od 1999. politički komentator Radija Slobodna Evropa.

    Kritičke i analitičke tekstove objavljivao je u nizu listova i časopisa iz Srbije i sa ex-YU prostora (među kojima su “Naša Borba”, “Republika”, “Feral Tribune”, “Globus”, “Dani”, “Sarajevske sveske”, “Dnevnik”, “Nezavisni”, “Vojvodina”, “Pobjeda”, “Monitor” itd), kao i u publikacijama iz SAD, Rusije i više evropskih zemalja.

    Objavio knjige: “Urbani Bušmani”, “Čuvari bengalske vatre”, “Na hartijskom zadatku”, “Osobeni znaci”, “Famoznih 400 kilometara” i “Karma koma”.
    Živi u Zemunu i Novom Sadu.

    Pored niza drugih priznanja, Pančić je u 2010. godini dobio nagradu "Dušan Bogavac" za etiku i hrabrost. U obrazloženju nagrade Nezavisno udruženje novinara Srbije ističe Pančićevo dosledno zastupanje progresivnih, demokratskih i anifašističkih stavova.
     

    Predrag Lucić


    Rođen je 1964. u Splitu, gdje i danas živi. Jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea, glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika. Pokrenuo je i uređivao Feralovu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu ispisuje dnevnu kolumnu pod naslovom Trafika.

    Objavio Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998.), pjesmaricu Haiku haiku jebem ti maiku (2003.), knjigu lirike Ljubavnici iz Verone (2007.), a od svojih je pjesama i tuđih programa za zaglupljivanje pučanstva sačinio čitanke Sun Tzu na prozorčiću (2009.) i Bezgaća povijesne zbiljnosti (2010.). Od 2007. zajedno s Dežulovićem nastupa u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje.

     

    Najpopularnije