Utorak, 29. juli/srpanj 2014, 22:54 CET
Sa ovogodišnjeg memorijalnog biciklističkog maratona do Srebrenice

Majke traže decu, kosti traže skelet

Sanja Nikolić jedna je od devetoro biciklista koji su iz Beograda stigli u Potočare, gdje su prisustvovali sahrani posmrtnih ostataka u međuvremenu pronađenih žrtava genocida iz 1992.godine Dalje/More

Cvijeće za žrtve MH17 na ulazu u aerodrom u Ajndhovenu, 24. juli 2014.

Kurspahić: Jezik bezosjećajnosti

Vijest kako se „srušio avion“ jednako je bezosjećajna kao i izvještavanje Tuđmanovih medija 1993. kako se „srušio" Stari most“ ili paljanske televizije 1992. kako je "u borbama" pogođeno sarajevsko porodilište“ iako je u njemu u sistematskom granatiranju ubijeno pet beba Dalje/More

Milorad Dodik

Dodik: Svako svoju kapu na čarapu!

Predsjednik Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata otkriva svoje adute za izbornu kampanju, koje je zapisao kolumnista Radija Slobodna Evropa u novoj kolumni Stenogrami & kamenogrami, Predrag Lucić Dalje/More


Kurspahić: Bez vijesti – do oktobra

Zašto na naslovnoj strani najtiražnijeg bosanskohercegovačkog dnevnika nema ni riječi o događaju dana: donatorskoj konferenciji na kojoj je za saniranje posljedica majskih poplava prikupljeno 809,2 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu i 995,2 miliona za Srbiju
Dalje/More

Šaškor: Ćirilica na popravnom

Uzalud je u Saboru Milorad Pupovac pokušavao podsjetiti zastupnike što je ćirilica i što su manjinska prava Hrvatskoj, govoreći im i da su se na Gornji grad popeli Ćirilometodskom ulicom, da su najvažniji hrvatski javni dokumenti do XVI stoljeća pisani ćirilicom
Dalje/More

Multimedija Kurspahić: Žrtve istorije po narudžbi

Ono što, u pokušaju prikrivanja genocida, nisu mogli da urade bageri i teška mehanizacija neće, naravno, moći da urade ni dobro plaćeni pisci istorije po naudžbi. Svjetska spoznaja o genocidnoj prirodi zločina oko Srebrenice je konačna kao i smiraj žrtava koje se uz ovu godišnjicu pokopavaju
Dalje/More

Audio Lucić - I Nikolić i Vučić i Dačić: „I Evropa i Rusija!“

Zajedničko saopštenje o zajedničkim geostrateškim opredelenjima predsednika, premijera i ministra spoljnih poslova Srbije prenosi kolumnista RSE Predrag Lucić u novim Stenogramima & kamenogramima
Dalje/More

Kurspahić: Hotel Ne-Europa

Boljem poznavaocu bosanskih prilika nije mogla promaći ironija da je u Sarajevu - obznanjujući inicijativu ubrzanog prijema BiH u EU - Bernard-Henri Lévy bio upadljivo okružen ljudima koji simbolizuju razloge zašto je BiH potonula na začelje balkanskih aspiranata na članstvo u Uniji
Dalje/More

Bejzbolne reforme Dragana Čovića

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine otkriva zašto je svojim prisustvom uveličao svečani doček ratnog zločinca Darija Kordića u Busovači - piše Predrag Lucić u svojoj kolumni Stenogrami & kamenogrami
Dalje/More

Kurspahić: Ograničenja „paralelnih istina“

Vašingtonska premijera filma „Za one koji ne mogu da govore“ samo je najnoviji primjer kako se svuda gdje žive prognani i izbjegli iz bh. rata, na velikoj globalnoj sceni, razgrađuje podvala s „paralelnim istinama“ i širi se spoznaja o „onom što nam se dogodilo“
Dalje/More

Afere, bahatost, panika, iluzionizam

Ukupan, ne samo „umetnički“ dojam ponašanja vlasti u nekoliko na razne načine kriznih nedelja u Srbiji može se sažeti u jednu reč: karambol, piše u novoj kolumni Teofil Pančić
Dalje/More

Teorija i praksa originalnog plagijata

Stručni razgovor Milijana Vase Brkića, glavnog tajnika HDZ-a i autora diplomskog plagijata na Policijskoj akademiji u Zagrebu, s Nebojšom Stefanovićem, ministrom unutrašnjih poslova u Vladi Srbije
Dalje/More

Fotogalerija Tražeći drvo za vješanje

Potiskivanje karikature sa stranica balkanske štampe samo je jedan korak više u njenom potonuću u irelevantnost, piše kolumnista Radija Slobodna Evropa Kemal Kurspahić u novoj kolumni "Govoreći bosanski"
Dalje/More

Bojan Pajtić, ili: poslednja šansa za DS

Peti predsednik Demokratske stranke u njenoj istoriji dugoj četvrt veka (nakon obnavljanja) zove se Bojan Pajtić. Mandat njegov prethodnika Dragana Đilasa bio je u znaku posvemašnjeg nazadovanja; zapravo, ni termin "raspadanje" ne bi bio jako preteran
Dalje/More

Teturajuće lojalnosti u Bosni i Hercegovini

Mustafa Cerić je objavljujući kandidaturu govorio nešto o nekoj bosanskoj verziji „Maršalovog plana“ ali on teško može izići iz sjene svoje dugogodišnje uloge vjerskog vođe čijim bi se izborom Bošnjaci samoreducirali na prvenstveno vjersku dimenziju svog identiteta
Dalje/More

Audio Opada li vođostaj na Balkanu?

Transkript razgovora nekatastrofalnih političkih lidera u zemljama pogođenim katastrofalnim poplavama prekucao je u novoj kolumni "Stenogrami i kamenogrami" Predrag Lucić
Dalje/More

Vučićeva kaplarisanja ili šta je poplava izbacila

Voda će se, dakle, povući, i posledice poplave će biti sanirane, ali sa ovakvom državnom i društvenom strukturom nam valja i dalje živeti, a to nije razlog za optimizam, i to je najblaže što se o tome danas može reći. Kada se svi osušimo, biće vreme i za teže reči
Dalje/More

Kurspahić: Šta sve voda nosi?

Poplave su u pomami prošle nedjelje izbrisale granice i među državama i među entitetima pokazujući, na drastičan način, koliko smo - bez obzira na sve razlike tako naglašavane u dvije decenije vladavije nacionalizma – jednako ranjivi i jednako upućeni jedni na druge.
Dalje/More

Šaškor: Remember My Name

Sve jače etabliranje ekstremne, pa i fašističke desnice kao "normalne" političke pojave po mnogima je najvažnija činjenica vezana uz predstojeće euroizbore. U Hrvatskoj je u proteklih dvije-tri godine ekstremna proustaška desnica dobila legitimni politički javni prostor - piše u kolumni Ines Šaškor
Dalje/More

Audio Lucić: Lirske kletve Amfilohija Radovića

Najsuptilnije stihove iz nove pjesničke zbirke mitropolita crnogorsko-primorskog i administratora Eparhije buenosajreske Amfilohija Radovića, prepisivao je u novoj kolumni Predrag Lucić
Dalje/More

Kurspahić: Tako isto, a tako drugačije

Deset uznemirujućih sličnosti i jedna drastična razlika između balkanskog iskustva devdesetih i ukrajinskog ovih dana, piše u novoj kolumni "Govoreći bosanski" Kemal Kurspahić
Dalje/More

Kurspahić: Svjedoci svog vremena

Na pitanje zašto nije otišao iz Zvornika kad je poslao na sigurno ženu i djecu – Kjašif Smajlović, prvi novinar ubijen u ratu u Bosni i Hercegovini, je rekao: “Zato što sam novinar”
Dalje/More

Audio Lucić: Ćiro Blažević donosi mir u Ukrajinu

Transkript mirovnog plana nad kojim razbijaju glave ne samo u Kijevu i Donjecku, već i u Washingtonu, Bruxellesu i Moskvi
Dalje/More
Više tekstova

Autori

Kemal Kurspahić
 

Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova “The Connection Newspapers”, osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik “Oslobođenja” u Sarajevu od 1988. do 1994.

Dobitnik brojnih nagrada za doprinos slobodi štampe i ljudskim pravima u svijetu, uključujući nagrade: Urednik godine u svijetu 1993. (World Press Review – New York); Nagrada za ljudska prava Bruno Kreisky 1993. (Kreisky Foundation – Be
č); Heroj borbe za slobodu štampe 2000. (IPI – Beč) i Busekova nagrada za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi 2003. godine (SEEMO – Beč).

List “Oslobođenje” je pod njegovim vodstvom dobio najviša priznanja u svjetskom novinarstvu, uključujući i priznanje List godine u svijetu 1992, Nagradu Andrej Sakharov za ljudska prava 1993. i Nagradu slobode u Skandinaviji 1993.


Kurspahić je bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu od 1994. do 1995. i viši naučni saradnik na američkom Institutu za mir od 1999. do 2000.

Autor je četiri knjige, od kojih su dvije štampane u Sjedinjenim Državama: “As Long As Sarajevo Exists” (Pamphleteer’s Press, 1997) i “Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace” (US Institute of Peace Press, 2003).

Njegovi komentari objavljivani su u najuglednijim listovima u SAD i Evropi, držao je predavanja na najprestižnijim univerzitetima i intervjuisan u programima radija i televizije.


Od 2001. do 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji prvo kao spokesman u Beču, a zatim kao predstavnik za karipski region sa sjedištem na Barbadosu agencije Ujedinjenih nacija za drogu i organizovani kriminal.
 

Ines Šaškor
 

Rođena u Splitu 1948., politologiju diplomirala u Zagrebu 1971.godine. Najprije radila u političkim organizacijama, potom na Televiziji Zagreb, u redakciji Kulture i u Informativnom programu. Bila zamjenica, pa odgovorna urednica Informativnog programa (1985-1990). Autorica i glavna urednica projekta „Izbori '90“, serije od 1.000 priloga i 40-tak emisija. Dala ostavku po dolasku HDZ-a na vlast. Bila 1.045 dana na neformalnoj „crnoj listi“ u matičnoj kući. Definitivno otišla na burzu rada 1993. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva Radija Slobodna Europa. Uredila oko 17.500 priloga iz Hrvatske i objavila blizu 1.000 vlastitih autorskih priloga. Objavljivala u novinama i časopisima.

Koautorica dvije knjige.

Sada umirovljena novinarka. Čita i piše, nastojeći zadržati veze sa svijetom ideja, prihvatila internet, ali joj je Gutenberg bliži. Kao rođena Splićanka, obožava operu, nogomet i tenis. Tim redom.
 

Teofil Pančić
 

Rođen je 1965. u Skoplju. Kolumnista je i kritičar nedeljnika “Vreme”, a od 1999. politički komentator Radija Slobodna Evropa.

Kritičke i analitičke tekstove objavljivao je u nizu listova i časopisa iz Srbije i sa ex-YU prostora (među kojima su “Naša Borba”, “Republika”, “Feral Tribune”, “Globus”, “Dani”, “Sarajevske sveske”, “Dnevnik”, “Nezavisni”, “Vojvodina”, “Pobjeda”, “Monitor” itd), kao i u publikacijama iz SAD, Rusije i više evropskih zemalja.

Objavio knjige: “Urbani Bušmani”, “Čuvari bengalske vatre”, “Na hartijskom zadatku”, “Osobeni znaci”, “Famoznih 400 kilometara” i “Karma koma”.
Živi u Zemunu i Novom Sadu.

Pored niza drugih priznanja, Pančić je u 2010. godini dobio nagradu "Dušan Bogavac" za etiku i hrabrost. U obrazloženju nagrade Nezavisno udruženje novinara Srbije ističe Pančićevo dosledno zastupanje progresivnih, demokratskih i anifašističkih stavova.
 

Predrag Lucić


Rođen je 1964. u Splitu, gdje i danas živi. Jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea, glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika. Pokrenuo je i uređivao Feralovu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu ispisuje dnevnu kolumnu pod naslovom Trafika.

Objavio Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998.), pjesmaricu Haiku haiku jebem ti maiku (2003.), knjigu lirike Ljubavnici iz Verone (2007.), a od svojih je pjesama i tuđih programa za zaglupljivanje pučanstva sačinio čitanke Sun Tzu na prozorčiću (2009.) i Bezgaća povijesne zbiljnosti (2010.). Od 2007. zajedno s Dežulovićem nastupa u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje.

 

Najpopularnije