Četvrtak, 02. juli/srpanj 2015, 10:08 CET
Milorad Dodik na otvaranju spomenika Gavrilu Principu u Beogradu

Audio Lucić: Spomenik 'Mladoj Republici Srpskoj'

Transkript konspirativnog razgovora Milorada Dodika i Tomislava Nikolića s duhom sarajevskog atentatora prilikom svečanog otkrivanja spomenika Gavrilu Principu u Beogradu Dalje/More

Aleksandar Vučić

Pančić: Vučićevi regionalni frontovi ili proširenje područja drame

Bog i Vučić - nadamo se - znaju zašto je baš ovaj mesec toliko značajan i presudan, no još važnije od toga je da li u ponašanju vlasti uopšte ima nekog sistematskog „nauma“, piše Teofil Pančić Dalje/More

Spomenik Alojziju Stepincu u Zagrebu

Može li se još o Stepincu razgovarati

Kada bi se danas u Hrvatskoj provela anketa o tome je li zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac bio ustaški vikar u rezultate ne treba sumnjati. Većina bi s najdubljim uvjerenjem i pravedničkim gnjevom odbacila tu najnoviju 'srpsku ujdurmu' Dalje/More


Fašizam u nedoba

Za fašizam, bilo u razmjerama holokausta ili 'samo genocida' ili 'tek zločina protiv čovječnosti' - u savremenom svijetu ostaje samo prezir, piše kolumnista RSE Kemal Kurspahić
Dalje/More

Dodik: Druže Puškov, samo reci, letjećemo kao meci!

Otvorena pjesma Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, Alekseju Puškovu, šefu Odbora za inostrane poslove ruske Državne Dume, protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici
Dalje/More

Kurspahić: Istorija 'za društvo u ćošku'

Izjave predsjednika RS kako se u Srebrenici dogodio „veliki zločin ali ne i genocid“ i najave kako bi mogao formirati komisiju koja će“ istražiti i utvrditi istinu“ o Srebrenici jedva da ima težinu poručivanja pjesme u kakvoj drumskoj krčmi
Dalje/More

Šaškor: Svi na nogama zbog poljudske svastike

Stadionski fašizam proizvod je politike, prije svega dugovječne vladajuće stranke HDZ-a. Njezino je pokroviteljstvo i izravna povezanost sa čelništvom Nogometnog saveza neupitno
Dalje/More

Navijačka bruka

Žalosna je činjenica kako su i domaći mediji, u vrijeme dok su se evropski i regionalni ozbiljno raspisivali o zeničkom bluzu našega sporta, tek nevoljko natuknuli da je bilo i malih izliva negativnih emocija
Dalje/More

Kurspahić: Istorija iz sjećanja

Bosnia Memory Project preduzeo je značajnu obrazovnu i kulturološku misiju: njen cilj je da sačuva sjećanja na genocid u Bosni i Hercegovini, sakupljajući i stavljajući na raspolaganje javnosti intervjue s bosanskim prognanicima.
Dalje/More

Audio Čovićev poklon papi: Međugorski digitron

U Stenogramima & kamenogramima Predraga Lucića - Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, izazvan papinim izjavama o Međugorju, priprema uzvratni državnički posjet Vatikanu
Dalje/More

Šaškor: Fratellanza e unita

Papa Franjo je tokom posjeta Bosni i Hercegovini razoružao politikanska priželjkivanja s raznih strana kako je došao podržati sasvim određena politička viđenja piše u kolumni Ines Šaškor
Dalje/More

Video Kurspahić: Subota suživota

Sa svom skepsom, koju nalaže životno iskustvo u našim podnebljima, ovaj se autor pridružuje radosti da makar i taj jedan dan – subota, 6. juna – bude dan vraćanja zaboravljenim vrijednostima suživota
Dalje/More

Kurspahić: Orasi u - Cirihu

Domaće političke vođe koje misle kako mogu „napismeno“ biti za Evropu, a usmeno se rugati njenim predstavnicima mogli bi na kraju, kao i visoki zvaničnici FIFA, otkriti da su se „zamjerili pogrešnim ljudima“: korupcija nije ograničena samo na fudbal niti se orasi u džepu nalaze samo u Cirihu
Dalje/More

Audio Vučić: Povlačim se preko Albanije!

U Stenogramima & kamenogramima Predraga Lucića stihovani izveštaj srpskog premijera Aleksandra Vučića o službenoj poseti Tirani
Dalje/More

Šaškor: Vlada u (zakašnjeloj?) ofanzivi

Nekoliko ohrabrujućih primjera iz prakse Vlade samo su palijativa za teške probleme u kojima se Hrvatska našla. Neki neodoljivo mirišu na predizbornu demagogiju. Ali, ako su u interesu građana, treba ih pozdraviti, piše u kolumni Ines Šaškor
Dalje/More

Audio Lucić: Od Topole pa do Pravne gore

U Stenogramima & kamenogramima Predraga Lucića proceduralno-revizionistička pesma Olivera Antića, savetnika srpskog predsednika Tomislava Nikolića
Dalje/More

Kurspahić: Treniranje državništva

Politički prvaci i u Beogradu i u Sarajevu imaju razloga da u narednim danima ozbiljno prionu na utvrđivanje državnih interesa i prioriteta, uključujući i prioritete u međusobnim odnosima, uoči serije međunarodnih susreta najvišeg nivoa
Dalje/More

Šaškor: Al' sad je mjesec maj...

Činjenica je da su antifašističku borbu na ovim prostorom vodili komunisti i nitko drugi. Odvajajući hrvatski antifašizam od komunista i Josipa Broza Tita, desnica zapravo ne negira ''komunizam'' nego antifašizam
Dalje/More

Rehabilitacija Draže i šizofrena priroda državne politike Srbije

Problematizovanje sudskog procesa ne može da posluži za aboliciju zločina koje su, u saradnji i koordinaciji sa okupatorom, počinili Mihailovićevi vojnici, piše Srđa Pavlović sa Katedre za istoriju i klasične studije Univerziteta Alberta iz Kanade
Dalje/More

Kurspahić: Opasna igra

Ćurkin je u pravu kad insistira da se dalekosežne odluke o budućnosti bilo koje zemlje ne mogu nametati izvana, uz jednu dopunu: ni odluke o odbacivanju euroatlantskih perspektiva ne mogu se nametati izvana
Dalje/More

Audio Lucić: Daj da špijam, mila majko

Konspirativna antiteroristička pesma makedonskog premijera Nikole Gruevskog, u izvedbi kolumniste Radija Slobdona Evropa Predraga Lucića u novim Stenogramima & kamenogramima
Dalje/More

Šaškor: Avion glavinja, a piloti se svađaju

Tko donosi odluku o vojnoj paradi? To je u Hrvatskoj postalo ''pitanje za milijun dolara''. Neki maštoviti autor mogao bi o tome napraviti boratovski film. Ali građanima Hrvatske baš i nije do smijeha, piše u kolumni Ines Šaškor
Dalje/More

Kurspahić: Sve 'naše' krivice

Grupna identifikacija sa „svojima“ pojavljuje se kao prepreka uspostavi dijaloga i razumijevanja i u generaciji rođenih poslije rata: iskustva Sarajeva i Hirošime
Dalje/More
Više tekstova

Autori

Kemal Kurspahić
 

Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova “The Connection Newspapers”, osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik “Oslobođenja” u Sarajevu od 1988. do 1994.

Dobitnik brojnih nagrada za doprinos slobodi štampe i ljudskim pravima u svijetu, uključujući nagrade: Urednik godine u svijetu 1993. (World Press Review – New York); Nagrada za ljudska prava Bruno Kreisky 1993. (Kreisky Foundation – Be
č); Heroj borbe za slobodu štampe 2000. (IPI – Beč) i Busekova nagrada za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi 2003. godine (SEEMO – Beč).

List “Oslobođenje” je pod njegovim vodstvom dobio najviša priznanja u svjetskom novinarstvu, uključujući i priznanje List godine u svijetu 1992, Nagradu Andrej Sakharov za ljudska prava 1993. i Nagradu slobode u Skandinaviji 1993.


Kurspahić je bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu od 1994. do 1995. i viši naučni saradnik na američkom Institutu za mir od 1999. do 2000.

Autor je četiri knjige, od kojih su dvije štampane u Sjedinjenim Državama: “As Long As Sarajevo Exists” (Pamphleteer’s Press, 1997) i “Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace” (US Institute of Peace Press, 2003).

Njegovi komentari objavljivani su u najuglednijim listovima u SAD i Evropi, držao je predavanja na najprestižnijim univerzitetima i intervjuisan u programima radija i televizije.


Od 2001. do 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji prvo kao spokesman u Beču, a zatim kao predstavnik za karipski region sa sjedištem na Barbadosu agencije Ujedinjenih nacija za drogu i organizovani kriminal.
 

Ines Šaškor
 

Rođena u Splitu 1948., politologiju diplomirala u Zagrebu 1971.godine. Najprije radila u političkim organizacijama, potom na Televiziji Zagreb, u redakciji Kulture i u Informativnom programu. Bila zamjenica, pa odgovorna urednica Informativnog programa (1985-1990). Autorica i glavna urednica projekta „Izbori '90“, serije od 1.000 priloga i 40-tak emisija. Dala ostavku po dolasku HDZ-a na vlast. Bila 1.045 dana na neformalnoj „crnoj listi“ u matičnoj kući. Definitivno otišla na burzu rada 1993. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva Radija Slobodna Europa. Uredila oko 17.500 priloga iz Hrvatske i objavila blizu 1.000 vlastitih autorskih priloga. Objavljivala u novinama i časopisima.

Koautorica dvije knjige.

Sada umirovljena novinarka. Čita i piše, nastojeći zadržati veze sa svijetom ideja, prihvatila internet, ali joj je Gutenberg bliži. Kao rođena Splićanka, obožava operu, nogomet i tenis. Tim redom.
 

Teofil Pančić
 

Rođen je 1965. u Skoplju. Kolumnista je i kritičar nedeljnika “Vreme”, a od 1999. politički komentator Radija Slobodna Evropa.

Kritičke i analitičke tekstove objavljivao je u nizu listova i časopisa iz Srbije i sa ex-YU prostora (među kojima su “Naša Borba”, “Republika”, “Feral Tribune”, “Globus”, “Dani”, “Sarajevske sveske”, “Dnevnik”, “Nezavisni”, “Vojvodina”, “Pobjeda”, “Monitor” itd), kao i u publikacijama iz SAD, Rusije i više evropskih zemalja.

Objavio knjige: “Urbani Bušmani”, “Čuvari bengalske vatre”, “Na hartijskom zadatku”, “Osobeni znaci”, “Famoznih 400 kilometara” i “Karma koma”.
Živi u Zemunu i Novom Sadu.

Pored niza drugih priznanja, Pančić je u 2010. godini dobio nagradu "Dušan Bogavac" za etiku i hrabrost. U obrazloženju nagrade Nezavisno udruženje novinara Srbije ističe Pančićevo dosledno zastupanje progresivnih, demokratskih i anifašističkih stavova.
 

Predrag Lucić


Rođen je 1964. u Splitu, gdje i danas živi. Jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea, glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika. Pokrenuo je i uređivao Feralovu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu ispisuje dnevnu kolumnu pod naslovom Trafika.

Objavio Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998.), pjesmaricu Haiku haiku jebem ti maiku (2003.), knjigu lirike Ljubavnici iz Verone (2007.), a od svojih je pjesama i tuđih programa za zaglupljivanje pučanstva sačinio čitanke Sun Tzu na prozorčiću (2009.) i Bezgaća povijesne zbiljnosti (2010.). Od 2007. zajedno s Dežulovićem nastupa u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje.

 

Najpopularnije